Nakon desetak godina tim se Zakonom ponovno uvodi blagajnički maksimum i ograničenje kojim obveznik fiskalizacije može plaćati gotovim novcem drugom obvezniku fiskalizacije za nabavu proizvoda i usluga do iznosa od 5.000,00 kuna po jednom računu.

5. Obveznici fiskalizacije koji prelaze mjerila što određuju malo gospodarstvo prema Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva mogu odrediti blagajnički maksimum do 100.000,00 kn.

Ti obveznici mogu propisati blagajnički maksimum po pojedinom poslovnom prostoru najviše do 15.000,00 kn.

Pitanja vezano za blagajnički maksimum, u slučaju poslovanja putem web trgovine, te druga specifična pitanja iz prakse na koje su polaznici mogli dobiti potrebne odgovore od predstavnika Porezne uprave.

U pravilu se radi o novčanim iznosima od 100 do 200 tisuća kuna, što je nekakvi blagajnički maksimum, koji ovisi o pravilniku banke ili o veličini poslovnice.

Blagajnički maksimum u poslovnici propisuje bančina centrala, koja svojim poslovnicama dozvoljava posjedovanje u banci određene količine novca.

Blagajnički maksimum je utvrđen u iznosu do 10.000,00 kuna u cjelini, odnosno raspoređeno po poslovnim jedinicama,

Ivan Pendelj je obrazložio da je, s obzirom na novi način prikupljanja, raspodjele, evidencije i korištenja članarine sukladno Statutu i drugim aktima te propisima koji pokrivaju ovo područje, potrebno odrediti blagajničke maksimume za sindikalne podružnice koje su zadržale svoje blagajne odnosno odrediti blagajnički maksimum na razini Sindikata grafičara.

Odlučeno je da će ukupni blagajnički maksimum na razini Sindikata grafičara iznositi 40.000,00 kuna.

Svi obveznici fiskalizacije trebaju prema članku 11. st. 2. Zakon a o fiskalizaciji u prometu gotovinom internim aktom urediti pravila slijednosti numeričkih brojeva računa, popis poslovnih prostora te dodijeljene oznake poslovnih prostora, a posebni interni akt donosi se i za blagajnički maksimum.

Blagajnički maksimum je najveći iznos gotovine koji poduzetnik smije držati u blagajni na kraju radnog vremena.

Blagajnički maksimum određuje se po potrebi.

Blagajnički maksimum je iznos novca koji smije ostati u blagajni na kraju radnog dana.

Naime, kako sporni zakon propisuje blagajnički maksimum od 100.000 kuna, sve mjenjačnice koje ostvare veći promet moraju svakodnevno

Propisuje se blagajnički maksimum po blagajnama kako slijedi: glavna blagajna u iznosu do 8.000,00 kn, blagajna prodavaonice MP1 u iznosu do 1.000,00 kn blagajna prodavaonice MP2 u iznosu od 1.000,00 kn

Oni koji svoje usluge naplaćuju u gotovini internim aktom od 1. siječnja 2013. godine reguliraju blagajnički maksimum.

Za obrtnike s do 10 zaposlenih blagajnički maksimum je 10.000 kuna.

Blagajnički maksimum je iznos gotovog novca koji pravna osoba može zadržati preko noći, bez obveze polaganja na žiro-račun.

Prema propisima koji uređuju blagajnički maksimum i mogućnost plaćanja gotovim novcem, svaka neprofitna organizacije je dužna donijeti odluku o svom blagajničkom maksimu.

Z o poticanju razvoja malog gospodarstva NN 29/02, 63/07 i 53/12 obveznik fiskalizacije može odrediti blagajnički maksimum najviše u iznosu od: - - mikro subjekt i fizičke osobe 10.000,00 kn - - mali subjekt 30.000,00 kuna, - - srednji subjekt 50.000,00 kuna.

Ostali koji prelaze mjerila koja određuju malo gospodarstvo i mjenjači do 100.000,00 kn IZNIMNO može se propisati blagajnički maksimum po pojedinom poslovnom prostoru, ali najviše do visine od 15.000,00

Primjer: Fizička osoba ima saldo u blagajni 2.500,00 kuna, po propisima mora imati blagajnički maksimum 10.000,00 kuna, ima jednu poslovnu jedinicu, za putni nalog je dignuto sa žiro račiuna 4.000,00 kuna, nije predana akontacija djelatniku (sredstva su ostala u blagajni), dnevni promet je bio 7.500,00 kuna a obveznik je na tržnici putem otkupnog bloka kupio voće i povrće za svoj restoran u svoti 2.740,00 kuna.

OPREZ: Sve fizičke osobe bez obzira na veličinu i način oporezivanja blagajnički maksimum je do 10.000,00 kn

Saldo blagajne na kraju dana ne smije prelaziti propisan blagajnički maksimum.

To konkretno znači da se gotovina, u iznosu koji prelazi blagajnički maksimum, mora položiti na žiro-račun.

Gotovina se mora položiti na žiro-račun isti dan (kad je saldo blagajne prešao blagajnički maksimum), a najkasnije slijedeći radni dan.

Moramo napomenuti da se kod mikro subjekata i fizičkih osoba, malih i srednjih subjekata, propisani blagajnički maksimum se odnosi na sve poslovne jedinice ako ih imate, tako da će se na primjer kod malog subjekta ako ima tri poslovne jedinice morati donijeti Odluka da na primjer se utvrđuje blagajnički maksimum po svakoj poslovnoj jedinici u svotu od 10.000,00 kuna (a može se i drugačije utvrditi samo ne smije se prelaziti 30.000,00 kuna).

- Mali subjekt - prosječan broj zaposlenika tijekom godine manji od 50, godišnji prihod, ukupna aktiva ili dugotrajna imovina (obveznici poreza na dohodak) u svoti protuvrijednosti do 10.000.000,00, imaju blagajnički maksimum do 30.000,00 kuna.

Mjerila za određivanje svota do kojih može glasiti blagajnički maksimum obveznika fiskalizacije je veličina obveznika fiskalizacije sukladno odredbama Zakona o poticanju razvoja maloga gospodarstva (Nar.nov. 29/02 do 53/12.) i može bitno obavljanje mjenjačkih poslova.

Riječ je o uvođenju fiskalizacije, blagajničkom poslovanju, tj. o dopuštenoj visini uporabe gotovine pri nabavama dobara ili plaćanju usluga, te o propisanoj dopustivosti držanja gotovine u blagajni (blagajnički maksimum).