Saldo mortale Ive Josipovića u posljednja dva mjeseca doista je impresivan: u travnju je kod Mojsijeva kipa na zagrebačkom Mirogoju odao počast žrtvama holokausta, zatim se u Ahmićima poklonio ubijenim bošnjačkim civilima, potom ubijenim Hrvatima u Križančevu Selu, da bi onda položio vijenac u Jasenovcu, gdje su u najvećem broju ubijani Srbi, Romi i Židovi; u svibnju je pohodio stratište Hrvata na Ovčari kod Vukovara, potom stratište srpskih civila u Sijekovcima u BiH, onda stratište bošnjačkih civila u Kozarcu kraj Prijedora, te stratište hrvatskih civila u Briševu, također u blizini Prijedora; u lipnju je najprije otišao u Tezno kod Maribora, gdje je masovna grobnica u kojoj su pokopani ubijeni pripadnici kvislinških vojski i civila, zatim je istoga dana produžio na Bleiburg, gdje se tradicionalno obilježava masovno stradanje ustaša i civila, onda je još jednom skočio do Ovčare, da bi turneju završio u Jadovnom, gdje je tokom pretprošloga rata funkcionirao ustaški logor smrti...

MOSTAR, 4. rujna 2012. (Hina) - Pripadnici državne policijske agencije (SIPA) uhitili su u utorak na području Višegrada dvojicu bivših pripadnika srpskih oružanih snaga koje se sumnjiči za ubojstva više bošnjačkih civila u istočnoj Bosni za vrijeme rata, zlostavljanje i nasilno preseljenje, priopćili su iz Državnog odvjetništva BiH.

Tužiteljstvo BiH podiglo je u ponedjeljak optužnicu protiv bivšeg pripadnika vojske Republike Srpske Slobodana Grujića za sudjelovanju u likvidaciji više bošnjačkih civila na početku rata području Zvornika u istočnoj Bosni, priopćili su iz Tužiteljstva BiH.

Kako neslužbeno doznajemo, Ministarstvo pravosuđa je zajedno s Državnim odvjetništvom, policijom i tajnim službama, nakon višemjesečne obrade i prikupljanja dostupne im dokumentacije, završilo izvješće o mreži pomagača, odnosno o tome tko je isplanirao i provodio akciju skrivanja haaškog opuženika Ivice Rajića koji se od 1995. godine, kad ga je Haag optužio za pokolj bošnjačkih civila u Stupnom Dolu 1993. godine, pa sve do 5. travnja 2003. godine, kad ga je u Splitu uhitila specijalna policijska postrojba bivšeg ravnatelja policije Ranka Ostojića, skrivao u Hrvatskoj.

Za Rajića, kojeg je Haag optužio za pokolj bošnjačkih civila u Stupnom Dolu 1993. godine, " skrbio " je, naravno, ondašnji državni vrh po čijem su mu nalogu policijsko-vojno-obavještajne strukture pribavljale krivotvorene osobne isprave i osiguravale " sigurne " smještaje.

Ako je od Armije BiH poginulo dvije hiljade srpskih civila a od Vojske tzv RS skoro 30 000 bošnjačkih civila lako je ustanoviti čije su vođe sprovodile genocid, etničko čišćenje i teror kao metode ratovanja a čije nisu.

ZAGREB U petak, točno u 14.15 sati, bivši zapovjednik Hrvatskog vijeća obrane Ivica Rajić izići će pred suca Haaškog suda i izjaviti da se ne osjeća krivim za ubojstvo najmanje 16 bošnjačkih civila u selu Stupni Do 1993. godine.

Bivši tužitelj Haaškog suda Richard Goldstone potpisao je optužnicu protiv Rajića 1995. godine zbog pokolja bošnjačkih civila.

Prema novim dokazima koji su prezentirani u slučaju Blaškić, Paško Ljubičić i Vlado Ćosić terete se za ubojstvo 116 bošnjačkih civila u selu Ahmićima u srednjoj Bosni 16. travnja 1993. godine.

Predsjednik Ivo Josipović obećao je " nikada više " preživjelima u Ahmićima, selu u središnjoj Bosni gdje su hrvatske snage ubile 116 bošnjačkih civila 1993., te u obližnjem Križančevu Selu, gdje je bošnjačka vojska iste godine ubila desetke Hrvata katolika, izvijestili su u četvrtak online The Los Angeles Times, The Atlanta Journal, Forbes i drugi listovi, prenoseći agencijska izvješća.

Pozornost je na Stocu i Čapljini gdje je osumnjičen velik broj pripadnika HVO-a, a istrage su provodili Bošnjaci Nedavno podizanje i ekspresno potvrđivanje optužnice protiv dvojice bivših pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane Veselka Raguža i Ive Raguža, koje se tereti za ratne zločine zlostavljanja i prisilnog zatvaranja bošnjačkih civila na području Stoca i Čapljine tijekom 1993. godine, otvorilo je ozbiljno pitanje utvrđene pravosudne prakse, ali i upozorilo na moguće zloporabe oko procesuiranja ratnih zločina ovisno o tome tko je u ovim slučajevima provodio istrage.

Naime, nakon pokolja bošnjačkih civila u Stupnom Dolu, hrvatski državni vrh je u prvoj polovici 1994. godine donio odluku da se Rajića iz BiH prebaci u Hrvatsku, gdje ga se rješenjem ministra obrane Gojka Šuška fiktivno zapošljava na mjesto zamjenika načelnika splitskog Odjela MORH-a.

U pismu se uz ostalo upozorava da " nitko od visokih oficira JNA nije optužen za zločine koje je jugoslavenska vojska činila u Hrvatskoj i BiH ", niti je bilo tko prozvan po zapovjednoj odgovornosti za smrt 200 tisuća hrvatskih i bošnjačkih civila.

Zbog ratnog zločina i ubojstva šestero bošnjačkih civila, od kojih čak troje maloljetnih, otvorena je istraga protiv Milorada Momića (48) iz Berka.

U razgovoru s njime, Davidović je novinaru priznao da je on doista na snimci koja prikazuje pokolj bošnjačkih civila kod Trnova.

Snage bosanskih Srba pod vodstvom Ratka Mladića u srpnju 1995. godine pobile su 8000 bošnjačkih civila u zaštićenoj enklavi Srebrenici.

Nakon što je policija pretresla Davidovićevu kuću u kojoj je pronađena tek vojna oprema, ali navodno ne i oružje, svjedoke pretrage, Matijevića i Vučinovića, policija je odvela u policijsku postaju u Vinkovce gdje su im pustili famoznu snimku iz Srebrenice, a na kojoj su obojica prepoznala Davidovića s crvenom beretkom na glavi kao glavnog aktera pokolja bošnjačkih civila kod Trnova.

Pobijeno je više od 8.000 zarobljenih bošnjačkih civila i vojnika.

Rajića, bivšeg zapovjednika HVO-a u Kiseljaku, optužnica tereti za teške povrede Ženevskih konvencija u pokolju bošnjačkih civila u Stupnom Dolu 1993. Optužnica je podignuta 1995. a hrvatska policija uhitila ga je u Splitu 5. travnja 2003. s krivotvorenim osobnim dokumentima.

Predsjednik Sudskoga vijeća Hamo Kebo rekao je tom prigodom kako je tijekom sudskog postupka utvrđeno da Miroslav Raguž, koji je bio pomoćnik zapovjednika Službe sigurnosti (SIS) HVO-a u brigadi " Knez Domagoj ", nije spriječio tjelesno zlostavljanje prigodom ispitivanja zatočenih bošnjačkih civila i vojnika te da nije osobno sudjelovao u tome.

Milan Lukić, vođa " Belih orlova ", lokalne paravojne skupine bosanskih Srba u Višegradu, također je osuđen zbog ubojstva najmanje 60 bošnjačkih civila izvedenog na sličan način u kući u naselju Bikavcu u Višegradu.

Bivšeg zapovjednika kiseljačkoga HVO-a Haag tereti za ratni zločin protiv bošnjačkih civila u Stupnome Dolu

Dodao je kako optužnica koja je podignuta još 1995., njegova klijenta tereti za " slučaj Stupni Dol " (ratni zločin protiv bošnjačkih civila, op. a.).

Po dostupnim podacima, postrojbe bosanskih Srba su u srpnju 1995. godina likvidirale oko 8.000 zarobljenih bošnjačkih civila i vojnika, što je najteži ratni zločin počinjen na tlu Europe nakon Drugoga svjetskog rata.

Bivši zapovjednik Hrvatskog vijeća obrane Ivica Rajić izići će pred suca Haaškog suda i izjaviti da se ne osjeća krivim za ubojstvo najmanje 16 bošnjačkih civila u selu Stupni Do 1993. godine.

Podržavaju gonjenje ratnih zločina, kažu u Savezu demobiliziranih boraca USK, ali su ljuti što se " krinka zločina pokušava nametnuti Petom korpusu, a da još niko nije odgovarao za zločine protiv bošnjačkih civila počinjene u Ljutočkoj dolini ".

Ubijeno je 30.514 bošnjačkih civila, 2.076 hrvatskih i 1.978 srpskih.

Podrobniji članak o temi: Masakr na Korićanskim stijenama Masakr na Korićanskim stijenama je zločin nad više od 200 bošnjačkih civila iz Prijedora koji se dogodio 21. kolovoza 1992. godine kao dio kampanje etničkog čišćenja Bošnjaka i Hrvata od strane srpskih vlasti u Bosanskoj Krajini.

Dodao je da svu odgovornost za protekle ratove i probleme snosi Beograd a da Josipović pokušava prekrojiti povijest izjednačavanjem " navodnih srpskih žrtava u Sijekovcu " s više tisuća ubijenih nevinih hrvatskih i bošnjačkih civila u prijedorskoj općini.

Naletilić (59) je osuđen za više slučajeva mučenja, nanošenja teških patnji i ozljeda, prisilnog rada, vojno neopravdanog razaranja, pljačku javne i privatne imovine te zbog protupravnog premještanja bošnjačkih civila.