Angelina Jolie Udruga " Žene-žrtve rata ", koja uglavnom okuplja Bošnjakinje izložene zlostavljanjima u proteklom ratu u Bosni i Hercegovini, usprotivila se snimanju filma kojega režira hollywoodska diva Angelina Jolie jer članice te udruge sumnjaju kako se na taj način pokušava umanjiti zločin masovnih silovanja počinjenih između 1992. i 1995. godine, prenose u srijedu mediji u BiH.

Jolie, koja potpisuje i scenarij, ranije je opisala film kao ljubavnu priču između Srbina i Bošnjakinje uoči rata u BiH, ali su neki dijelovi u filmskom zapletu izazvali prijepore i protivljenje žena žrtava silovanja u BiH.

Bakira Hasečić, predsjednica udruge " Žene - žrtve rata " koja okuplja pretežito Bošnjakinje, kazala je pak kako je njihov temeljni zahtjev bio privođenje Ratka Mladića.

Zaista, u našoj udruzi ima mjesta za sve dobronamjerne i konstruktivne Bosance, a jedni smo koji imaju i Programski savjet kojeg čine uvaženi Bošnjaci i Bošnjakinje iz područja znanosti, obrazovanja, sporta, kulture, umjetnosti i gospodarstva.

Inače, radnja filma fokusirana je na odnos Srbina i silovane Bošnjakinje zatvorene u logoru usred vrtloga rata u BiH 1992. do 1995. godine.

Prolistajmo Feral Tribune 737 od 1. studenoga 1999. Evo dijela teksta: Feral prenosi šokantno svjedočenje 22 - godišnje Bošnjakinje iz Stoca, objavljeno u knjizi Molila sam ih da me ubiju - zločini nad ženom Bosne i Hercegovine u izdanju Centra za istraživanje i dokumentaciju Saveza logoraša BiH. Mogao je biti početak septembra 1993. godine.

Šest godina je trajala potraga za žrtvom u BiH, Švedskoj, Americi, u zemljama EU-a, ali mlade Bošnjakinje iz Stoca nije nigdje bilo.

Glavno težište film je dao odnosu glavne tužiteljice i jedne Bošnjakinje, svjedokinje masovnih silovanja od strane srpskih postrojbi, kojoj je međutim zbog zakulisnih igara između pravosuđa i politike onemogućeno svjedočenje pred ICTY-jem.

Kroz višegodišnje istrage nitko nije mogao utvrditi identitet i uopće postojanje " mlade Bošnjakinje ", a niti nazočnost Vice Vukojevića u logoru Vojno kod Mostara, o čemu je obavješten DORH, dok je Udruženje žena žrtava rata u BiH izjavilo: " Vukojević je oklevetan ".

Tada je nastala poznata slika gdje njegov vojnik udara nogom tijelo mrtve Bošnjakinje i nakon toga Arkana više nikada nisam ni vidio ni čuo.

Film " U zemlji krvi i meda " priča je o ljubavi Bošnjakinje i bosanskog Srbina koja je tijekom rata izložena strašnim kušnjama, a Jolie je istaknula kako joj je pri snimanju bio cilj izbjeći svako pojednostavljivanje i naprosto istražiti kako ljudi postaju monstrumi.

A da ne govorimo kako je skandalozna èinjenica da država još nije odgovorila na optužbe iznesene u javnosti protiv Vukojeviæa da je tijekom rata silovao zarobljene Bošnjakinje.

Ministarstvo kulture BiH zabranilo je Angelini Jolie snimanje filma na području tog entiteta zbog toga jer su to tražile predstavnice udruge koja okuplja Bošnjakinje koje su tijekom rata bile izvrgnute seksualnom zlostavljanju.

U obranu svojih susjeda digle su se tri Muslimanke-Bošnjakinje, ali su zločinci ubili i njih.

Državno odvjetništvo je još 1999. zatražilo od MUP-a istragu o Vici Vukojeviću, aktualnom sucu Ustavnog suda, kojeg se tereti za silovanje Bošnjakinje u logoru Vojno kod Mostara, čije smo svjedočanstvo imali prilike čuti u emisiji HRT-a Latinica od 24. travnja prošle godine.

Predsjednica udruge " Žene - žrtve rata ", koja uglavnom okuplja silovane Bošnjakinje iz proteklog rata, Bakira Hasečić, upozorila je da se ovakvim scenarijem filma pokušava umanjiti zločin masovnih silovanja počinjenih u ratu u toj državi.

Jolie uvrijedila sve silovane Bošnjakinje pokušajem da njihovu životnu traumu prikaže kao ljubavnu opsesiju.

U središtu radnje filma " U zemlji krvi i meda " ljubavna je priča između srpskog vojnika i ratne zarobljenice, Bošnjakinje Ajle.

U ABC-ovoj emisiji Foreign Correspondent objavljena su svjedočanstva hrvatskih ratnih zarobljenika o tome kako su ih u zatvoru u Kninu zlostavljali Vasiljković i pripadnici njegove postrojbe, a po prvi puta je objavljen i iskaz Bošnjakinje Džemile Subašić koja je Kapetana Dragana optužila za višekratna silovanja 1992. godine u Zvorniku.

Sjetih se priče jedne Bošnjakinje iz Cerske koja je u svom mučitelju prepoznala četnika Dragu Gajića koji se hvalio " da će oni iskorijeniti muško uho u Cerskoj ".

čedosi di su silovane vukovarke pa po bosmi bošnjakinje pa albanke pa hrvatice u bosni - - a vi se uhvatili srpkinje koja nezna di je kerestinac ostavi te je u tom uvijerenju i vidite di su ove nabrojene to su isto hrvati silovali jeli tako čudo je da smo još tu i da postojimo koja ekipa nas vodi jedasn piše optužnice protiv generala koji su srušili jugu a ustvari srušio ju je milošević - - - svi srbi u jednoj državi a već su bili u jednoj državi - jugoslaviji hrvatska treba hrvatsko sudstvo policiju i vladu i presjednika hrvatske mi sad imamo one što hrvatsku nisu htijeli i što se čudimo - - ovo visi na portalu i visit će ko derkula mijesec dana i komentira se a pravilo je tri dana - ovo je srpska posla -

Nakon nekoliko minuta dežurni liječnik se vratio s informacijom da " ozljeda " kod Bošnjakinje kao posljedica udarca nije bilo, stoga je Suljkanović diskvalificirana, a Hrvatice odlaze u četvrtfinale.

Napravljena je na zemlji jedne nene Bošnjakinje kojoj su pobili cijelu familiju, prozbori Ekrem Bečirović, rođeni Srebreničanin.

Grahovac je odluku obrazložio time što film navodno vrijeđa Bošnjakinje silovane tijekom rata, a da je film temeljen na scenariju po kojemu se silovana Bošnjakinja zaljubljuje u srpskog vojnika koji ju je zlostavljao ministru su prenijele članice udruge " Žene-žrtve rata " iako ni one scenarij nisu imale prilike vidjeti.

Još krajem 1999. nekadašnji zastupnik u bosansko-hercegovačkom parlamentu Irfan Ajanović podnio je Haaškom sudu optužni prijedlog protiv Vukojevića zbog navodnog silovanja 22 - godišnje Bošnjakinje u logoru Vojno.

Unatoè optužbama za silovanje (1993. g.), tada 22 - godišnje Bošnjakinje, u logoru HVO-a Vojno kod Mostara.

Film govori o odnosima mladog Srbina (glumi ga Goran Kostić) i Bošnjakinje (Zana Marjanović), koji su bili zajedno prije početka rata 1992. godine, te njihovim odnosima nakon početka agresije na BiH.

Budući da ti vidiš žrtve samo s jedne strane (jer silovane su i Muslimanke i Hrvatice i Srpkinje i Bošnjakinje), nema zaista smisla.

Film " U zemlji krvi i meda " govori o ratnim strahotama u BiH, a u središtu je ljubavna priča između srpskog vojnika i ratne zarobljenice, Bošnjakinje, koja je žrtva silovanja.

BAKICE u Drvengradu od vune pletu različite suvenire za mnoge goste sela, a pridružila im se i srpska tenisačica Jelena Janković Film ga je u tom razdoblju manje zanimao, čak je davao do znanja da će prekinuti filmsku karijeru, ali se potom ponovno aktivirao, opet filmom sa sramnom političkom porukom, Život je čudo, o ljubavi Srbina i Bošnjakinje u Bosni.