Koprivnička publika moći će uživati u djelima Brune Bjelinskog, Božidara Kunca, Johna Ruttera, Claudea Debussya

Me đu ostalim ravnao je i izvedbom Glasovirskoga koncerta Božidara Kunca u Detroitu s autorom za glasovirom.

Ana Batinica (uz klavirsku pratnju Zrinke Ivančić) ponudila je samoborskoj publici izvedbe Sonate za flautu i klavir u D-duru, op 94 Sergeja Prokofjeva, potom Soliloquy za flautu solo, op. 61 Božidara Kunca te Devijacije na Karneval u Veneciji za flautu i klavir Mikea Mowera.

Znanstveni skup u povodu stote obljetnice rođenja hrvatskoga skladatelja i pijanista Božidara Kunca (Zagreb, 1903. Detroit, SAD, 1964.), brata znamenite operne pjevačice Zinke Kunc Milanov, održan je u Zagrebu od 20. do 22. studenoga 2003. i otvorio nove vidike na osobnost te skladateljske i interpretativne domete ove dosad marginalizirane ličnosti.

Objavljeni tekstovi otkrivaju bogatstvo i slojevitost problematike života (u Hrvatskoj i SAD-u), skladateljstva i izvođačke umjetnosti Božidara Kunca te njegova mjesta u hrvatskoj glazbi 20. stoljeća.

Drugi CD donosi skladatelje 20. stoljeća: Temu i četiri varijacije (Četiri temperamenta) za glasovir i gudače Paula Hindemitha uz Zagrebačke soliste, 3. koncert za glasovir i orkestar u C-duru, op. 26 Sergeja Sergejeviča Prokofjeva uz Simfonijski orkestar RTZ-a pod ravnanjem Stjepana Šuleka i Šest bagatela za glasovir, op. 44 Božidara Kunca.

Zahvaljujući muzikološkim istraživanjima i znanstvenom skupu u povodu stote obljetnice rođenja skladatelja i pijanista Božidara Kunca (Zagreb, 1903. Detroit, SAD, 1964.), otkrivene su mnoge dotad nepoznate pojedinosti iz njegova života i rada.

Na večerašnjem svećarskom koncertu u atriju Muzeja grada u 20,30 Nera Gojanović uz klavirsku pratnju Gordane Pavić pjeva djela Božidara Kunca, M.

A jedan od najzanimljivijih ciklusa su Tri pjesme za bas i klavir Božidara Kunca na tekstove Antuna Branka Šimića i Miroslava Krleže.

Fotografije su atraktivne, no imaju malo veze s glazbenim identitetom albuma, koji objedinjuje solo pjesme Benjamina Brittena, Božidara Kunca i, u nešto manjoj mjeri, Blagoja Berse i čija izvedbena kvaliteta ne zahtijeva prezentacijske dosjetke.

Dva ciklusa pjesama Božidara Kunca za koje je tekstove napisala njegova supruga De Elda Kunc intimne su obiteljske ispovijesti koje je skladateljeva kći Ivana Kunc izvela s puno osjećaja i sugestivnosti.

U znanstvenom području bavi se muzikološkim djelovanjem Marijana Grgića i ostavštinom Božidara Kunca.

Matačić je praizveo mnoga djela hrvatskih skladatelja kao što su Balkanofonija Josipa Slavenskog 1928., zatim operu Adel i Mara Josipa Hatzea 1933., I. klavirski koncert Božidara Kunca 1934. koji je sam skladatelj posvetio Matačiću.

Ravnao je nadalje praizvedbama Predigre žalobnoj igri Božidara Kunca, Prve simfonije Antuna Dobronića 1938. Čuvena ostaje Matačićeva izvedba opere Oganj Blagoja Berse 1935. Kasnije Matačić dirigira praizvedbama djela novijih hrvatskih skladatelja kao što su Cipra, Horvat, Detoni ili Kuljerić.

Posljednjih nekoliko godina Cikojević se posvetio izvođenju djela hrvatskih skladatelja od kojih treba izdvojiti klavirski koncert Božidara Kunca izveden u Majstorskom ciklusu Simfonijskog orkestra HRT-a te komorna djela Dore Pejačević i Borisa Papandopula.

Integralno izdanje glasovirskih sonata hrvatskog skladatelja Božidara Kunca (1903. - 1964.) izdala je diskografska kuća Croatia Records.

Nakon diplome na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji u razredu prof. Jurice Muraia ona se usavršavala kod prof. Vladimira Krpana i upravo završava magisterij s temom valorizacije opusa Božidara Kunca i Ivane Lang.

Kao muzikolog odlazio je na znanstvena istraživanja (u Prag, New York, Torino, Sarajevo, Stuttgart, Beograd, Beč) u potrazi za izgubljenim djelima te ispitujući stanje ostavština hrvatskih skladatelja Božidara Kunca, Dore Pejačević, Borisa Papandopula, Blagoja Berse i Ivana Šibenčanina, kao i podatke o prvoj hrvatskoj operi.

Na programu će biti djela Ivanina oca, istaknutog hrvatskog skladatelja, Božidara Kunca.

Posljednji nastup Božidara Kunca bio je u prepunoj Fordovoj dvorani u Detroitu, 1. travnja 1964. godine.

U južnoslavenskom prostoru osobnost Božidara Kunca iznimna je, posebna, i s obzirom na njegov otklon od vladajućih ideologija, osamljena.

Uz to su djelo slušatelji mogli upoznati i Šest bagatela, op. 44 Božidara Kunca, brata svjetski poznate sopranistice Zinke Kunc te pokretljivu i maštovitu Toccatu u fis-molu Brune Bjelinskoga, nastalu 1938. godine.

Oduševljena publika na najljepši je način upoznala Sonatu u A-duru Luke Sorkočevića, Šest bagatela, op. 44 Božidara Kunca, Sonatu Josipa Slavenskog, Na žalu Blagoja Berse, Scherzo fantastico Borisa Papandopula, Toccatu Brune Bjelinskog, Ples barunice Frane Paraća i Igru staklenih perli Ive Josipovića.

Na koncertu u New Yorku bila je i Ivana Kunc, kći Božidara Kunca, koja je bila impresionirana ne samo izvedbom, nego i načinom na koji je taj izvanredan, topao i nevjerojatan umjetnik krakim najavama i riječju približio vrijedan hrvatski program publici.

Na ovogodišnjem festivalu biti će izvedena i posthumna svjetska praizvedba djela napisanog u SAD-u 1960. godine Božidara Kunca za trubu i orgulje nazvanog Elevacije.

Program otvaraju Zagrebački solisti; njihov koncert posvećen je sedamdesetom rođendanu Pavla Dešpalja, četrdesetoj obljetnici smrti Božidara Kunca i devedesetoj obljetnici rođenja Stjepana Šuleka.

U sklopu Festivala hrvatske glazbe večer prije su u Boesendorfer dvorani u Beču koncert održali pijanistica Susanna Artzt i violončelist Othmar Mueller, koji su izveli djela Franza Schuberta, Božidara Kunca, Frederica Chopina i Dore Pejačević.

Na prvom koncertu bile su to četiri slike Vlatka Blažanovića, a program se sastojao od Gudačkog kvarteta u d-molu, op. 76 ' Kvintnog ' Josepha Haydna, Kvarteta za klavir, violinu, violu i violončelo u d-molu, op. 36 Božidara Kunca u suradnji s pijanistom Daliborom Cikojevićem i Gudačkog kvarteta u F-duru, op. 135 Ludwiga van Beethovena, dok je Silvije Glojnarić ponudio za rubriku Pet minuta jazza skladbu Forelock, koju je Sebastian praizveo u studenom na 46. glazbenoj tribini u Puli.

Neoklasicizam u funkciji, ali i u oporbi prema ideologijama: bilo nacionalnog smjera, socrealizma ili avangarde, pokazuje svoje modernističko lice kako u ranim djelima Mila Cipre (1906 - 1985), tako, impresionistički obojen, i u poetičnom glasovirskom opusu Božidara Kunca (1903 - 1965), ili u prokofjevljevski razigranom skladateljstvu Bruna Bjelinskog (1909 - 1992).

Šteta, jer bolji su dojam pružila djela Josepha Haydna i Božidara Kunca.