Budući da je ljudska vrsta ušla u doba svoga punoljetstva, i knjiga bi trebala biti dostupna svakome, svatko bi trebao istraživati Božju Objavu i odlučivati o pitanjima života kroz molitvu, meditaciju i savjetovanje s drugima.

Sloboda, kao i sve sposobnosti kojima je čovjek urešen, raste i usavršava se, kaže Duns Skot, kada se čovjek otvara Bogu, valorizirajući onu raspoloživost slušati njegov glas, koju on naziva potentia oboedientialis: kada osluškujemo Božju objavu, Božju riječ, kako bismo je prihvatili, tada do nas dopire poruka koja naš život ispunjava svjetlom i nadom i uistinu smo slobodni.

U svakoj se molitvi, naime, uvijek izražava istina ljudskog stvorenja, koje s jedne strane kuša slabost i bijedu i zato traži pomoć od Neba, a s druge je urešeno izvanrednim dostojanstvom, jer, pripremajući se primiti Božju objavu, otkriva da je kadro ući u zajedništvo s Bogom, istaknuo je Papa u svojoj katehezi. (IKA)

A ipak sve to smješta nam Božju objavu, Božju Riječ tu među nas, u ljudski život, ljudsku krvavu povijest, pokazuje nam tog Boga koji je želio biti Emanuel S nama Bog.

Knjige koje sadrže Božju objavu zovemo Sveto pismo ili Biblija, a dijele se na Stari i Novi zavjet.

Kao reakciju na Božju objavu oni mole.

Kad govori o Objavi, Katekizam Katoličke Crkve daje nam na znanje da mi Božju objavu još nismo do kraja shvatili ni razumjeli.

Zato mudraci, u trenutku kada se u potrazi za novorođenim Spasiteljem više ne mogu osloniti na svoj naravni razum i ono što njime mogu dokučiti, tj. kada se skrila zvijezda koja ih je dosada na tom putu vodila, navraćaju u Jeruzalem, gdje postoje oni koji poznaju Božju objavu po prorocima, kako bi od njih čuli gdje je Spasitelj rođen.

Kad govorimo o djelovanju Svetog Duha, čudesno je što ono nadilazi Božju objavu u Bibliji.

znači; svaki koji vjeruje u tzv. reinkarnaciju, pokazuje vlastito vjersko neznanje, a izdaje i odbacuje isusovo učenje. tvrdnja o postojanju tzv. reinkarnacije napredna je kušnja zloduha koji želi da ljudi počnu banalizirati posljedice svojih grijeha i prestanu vjerovati u božju objavu istine da je ljudski život na zemlji neponovljiv, kao i o mogućnosti vječnog prokletstva.

Što bi u tome bilo loše, ili pak »uvredljivo« za Božju objavu?

Kao što su Zrinski posvjedočili svoju vjeru i više puta izložili svoj život za dom i domovinu, zbog čega nikada unatoč zatiranju njihov vrijednosni duh nije izbrisan iz nacionalne svijesti hrvatskoga naroda, tako bi i u ovom vremenu kršćani trebali slijediti Božju objavu i svakodnevno je živjeti.

Kad bi me netko izravno upitao, vjerujem li ja da je to što sadrži ova knjiga doista vjerodostojna Božja riječ i Božja objava, odgovorio bih ovako: Kao kršćanski vjernik i katolički svećenik, ja nepokolebljivo vjerujem u Božju riječ i Božju objavu.

Sav je Božji narod subjekt tog »osjećaja vjere« koji omogućuje spontano pronicanje objavljene stvarnosti i tako čuva i razvija Božju objavu.

Za razliku od drugih nekršćanskih religija, židovska je vjera već odgovor na Božju Objavu u Starome zavjetu.

Vjera je prije svega odgovor na Božju objavu.« »Ne možemo mi mijenjati Krista, nego Krist treba mijenjati nas, on želi prožeti i pročistiti svaku kulturu, uključujući i našu.

Božje zapovijedi poznajemo kroz Božju objavu koju nam izlaze Crkva, i po glasu moralne savjesti.

Ako pak ima Bog, ako je taj Bog svoju svemoguću silu nad prirodom pokazao time, što je Mariju očuvao od grijeha, te ju izuzeo od zakona općenite pokvarenosti: onda je i naša kršćanska vjera, vjera u Božju objavu i čudesa, opravdana, razložita.

Upozorio je na sve učestalije »banaliziranje stvarnosti« i površan pristup ozbiljnim životnim temama, podcjenjivanje stavova oslonjenih na Božju objavu i »traženje naoko suvislih razloga za propagiranje ponašanja koja blago rečeno vrijeđaju zdravi razum«.

Nadalje, nevjernici su i oni koji imaju priliku upoznati Božju objavu ali je ipak neće da upoznaju odnosno ako su je i upoznali prema njoj su nemarni i neće da je prihvate.

Ukoliko Biblija sadrži odgovor čovjeka na Božju objavu, njezina je glavna misao da je čovjek sretan samo ako vrši volju Božju.

Zato Crkva neprestano ističe da se razum i vjera kojom prihvaćamo Božju objavu ne isključuju, nego nadopunjavaju.

U Muhamedovim vizijama Hadidža prepoznaje Božju objavu, pa Muhamed počinje širiti vjerovanje u jedinog boga Alaha, a kako je prema legendi bio nepismen, diktira stihove koji će činiti muslimansku svetu knjigu Kur ' an.

Ona iznosi Božju objavu čovječanstvu o njegovu postanku, smislu i budućnosti.

Očito je da se baš ne može govoriti, kako ste napisali, o »kontradikcijama« u Bibliji, jer Biblija postupno i sve jasnije i određenije prenosi Božju objavu glede mnogih pitanja, pa i glede Božjega stava prema nasilju.

I ovakvi (i slični) su Božju objavu utvrđivali na saborima uz ostalo, koristeći, naravno, vlastito iskustvo???

Nemojte se pritom uplašiti napora koji treba uložiti, niti nemojte misliti da ste doista dovoljno upoznali i razumjeli Božju objavu.

Kroz ponašanje Heroda, pismoznanaca i mudraca đakovačko-osječki nadbiskup je pojasnio kako čovjek može reagirati na Božju objavu.

Zajedničko je svim prorocima da su Božju objavu primili pomoću mašte; štoviše, proroci i jesu ljudi obdareni ponajprije razvijenom maštom, a ne oštrim umom.

Postajao je sve smjeliji u svom otporu i dao je sve od sebe da sprijeci babije da prepoznaju Božju Objavu za ovaj dan.