Liječenje Tarcevom treba privremeno ili trajno obustaviti ukoliko bolesnik razvije ozbiljne bulozne ili eksfolijativne kožne promjene.

Preporuke liječnicima: Dostupni podaci o kardiološkoj sigurnosti iz randomiziranih kliničkih ispitivanja lijekova Osseor i Protelos u liječenju osteoporoze ukazuju na povišeni rizik za nastanak infarkta miokarda bez povišenog rizika od smrtnosti Primjena stroncijevog ranelata od sada je ograničena na liječenje teške osteoporoze - kod žena u postmenopauzi s visokim rizikom od prijeloma - kod muškaraca s povećanim rizikom od prijeloma Liječenje lijekovima Osseor i Protelos smije započeti samo liječnik s iskustvom u liječenju osteoporoze, a odluka o propisivanju stroncijevog ranelata mora se temeljiti na pažljivoj individualnoj procjeni ukupnog rizika svakog bolesnika Lijekovi Osseor i Protelos ne smiju se primijeniti kod bolesnika s ishemijskom bolesti srca, perifernom arterijskom bolesti, cerebrovaskularnom bolesti ili anamnezom ovih bolesti te u bolesnika s nekontroliranom hipertenzijom Nadalje: - Propisivačima se savjetuje da procijene rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti prije početka liječenja i u redovitim intervalima tijekom liječenja za svakog bolesnika; - Bolesnici sa značajnim rizikom za razvoj kardiovaskularnih događaja (npr. bolesnici s hipertenzijom, hiperlipidemijom, dijabetesom, pušači) smiju se liječiti stroncijevim ranelatom samo nakon pažljive individualne procjene; - Liječenje stroncijevim ranelatom mora se prekinuti ako bolesnik razvije ishemijsku bolest srca, perifernu arterijsku bolest, cerebrovaskularnu bolest ili ako ima nekontroliranu hipertenziju.

Ako bolesnik razvije PML, lijek Raptiva mora se trajno isključiti iz liječenja.

Ukoliko bolesnik razvije ove simptome, liječenje MabTherom treba prekinuti do isključenja dijagnoze PML-a.

Dijagnoza akutne bolesti može biti problematična jer anti-HCV protutijela nisu uvijek prisutna u vrijeme kad bolesnik razvije simptome i zatraži liječničku pomoć.

Razinu TSH treba ustanoviti i tijekom liječenja, ako bolesnik razvije simptome koji ukazuju na moguću disfunkciju štitnjače (vidjeti 4.8).

Sam po sebi, napadaj panike nije ozbiljna zdravstvena prijetnja, no ako se ponovi nekoliko puta bolesnik razvije strah prema mjestima/situacijama pri susretu s kojima se pojavio napadaj, te ih počne izbjegavati