Bolest koronarnih arterija Skupina arterija koje su posebno osjetljive na aterosklerozu su koronarne arterije.

Kad je riječ o bolestima srca, ljudi u većini slučajeva misle na bolest koronarnih arterija (suženje arterija koje vode do srca).

Međutim, bolest koronarnih arterija je samo jedna od kardiovaskularnih bolesti.

Bolest koronarnih arterija (uključujući srčani udar)

4. koronarni angiogram koji ne pokazuje bolest koronarnih arterija kao što je definirano u člancima 5, 6 i 7 Poglavlja 1,

Većina osoba s ovom vrstom angine također ima bolest koronarnih arterija.

iii. da dokazano nema bolest koronarnih arterija ukoliko nije pokazana zadovoljavajuća revaskularizacija;

Bolest koronarnih arterija je uzrok približno trećini svih smrtnih slučajeva u visokorazvijenim zemljama, a koronarna cirkulacija je poremećena kod gotovo svakog čovjeka iznad 65 godina.

Među razlozima nastanka srčanog aresta na prvom je mjestu nedostatak kisika, pa su bolest koronarnih arterija i nedovoljna opskrba srčanog mišića kisikom (ishemija miokarda) u 80 % razlog iznenadne kardijalne smrti.

Bolest koronarnih arterija i srčani infarkt

Znanstvena istraživanja pokazuju da mediteranska prehrana koja je bogata mononezasićenim mastima pomaže da se spriječi bolest koronarnih arterija i moždani udar.

Prilikom procjene radne sposobnosti značajan dio kardiovaskularne patologije odnosi se na bolest koronarnih arterija.

Ishemijske bolesti (bolest koronarnih arterija ili koronarna srčana bolest) predstavljaju jednu od najvažnijih komponenti u ukupnom obimu kardiovaskularnih bolesti.

Bolest koronarnih arterija je ateroskleroza ili otvrdnjavanje arterija.

(a) Sumnja na bolest koronarnih arterija mora se provjeriti.

2.3. (a) Kandidat za kojeg se sumnja da ima bolest koronarnih arterija, treba se podvrgnuti ispitivanju.

Aterosklerozu, bolest koronarnih arterija, uzrokuje nakupljanje plaka, odnosno taloga u krvnim žilama koje vode u srce.

130/80 mm Hg ili niži - ako imate kroničnu bolest bubrega, dijabetes, bolest koronarnih arterije ili imate povišeni rizik za bolest koronarnih arterija

2.3.1. U slučaju sumnje na asimptomatsku bolest koronarnih arterija zahtijeva se primjena elektrokardiografije pod opterećenjem, i ukoliko je potrebno dodatne pretrage (perfuzijska scintigrafija miokarda, ultrazvuk srca pod opterećenjem, koronarna angiografija ili druge ekvivalentne pretrage prihvatljive AMS-u), a koje ne smiju pokazivati znakove ishemije srčanog mišića ili značajnog suženja koronarnih arterija.

Dok su genetske varijante koje povisuju loš kolesterol povezane s povećanim rizikom srčane bolesti, iznenadilo nas je da nismo otkrili kako su varijante koje utječu na dobar kolesterol povezane sa smanjenim rizikom za bolest koronarnih arterija, rekao je Goncalo Abecasis, docent sa škole narodnog zdravlja sveučilišta u Michiganu.

(a) Kandidati za koje se sumnja da imaju bolest koronarnih arterija moraju se podvrgnuti dodatnom ispitivanju.

SP utječe na kvalitetu života bolesnika u jednakoj mjeri kao bolest koronarnih arterija, Chronova bolest, šećerna bolest ili kongestivno srčano zatajenje.

Često naglo i sa jako izraženom kliničkom slikom nastaje u osoba koje su hospitalizirane radi neuroloških bolesti (CVI, Parkinsonova bolest), koronarnih bolesti i u stanjima teške imunodefincijencije (AIDS).

To je bolest koronarnih arterija koja nastaje kada se arterije koje vode krv u srce suze ili potpuno začepe naslagama sličnim vosku.Te se naslage sastoje od kolesterola, masnoće ili lipida.

Koronarna bolest srca, odnosno bolest koronarnih arterija je najčešće stanje koje dovodi do razvoja srčanog udara.

Bolest koronarnih arterija najčešći je uzrok angine pectoris.