Sinoć gledam Hloverku i njezinu emisiju ' Otvoreno ' u kojoj je tema bila bolonjska deklaracija, tj. bolonjski proces i korupcija na našim fakultetima.

»BOLONJSKA DEKLARACIJA - put do europske diplome«, međunarodno znanstveno-stručno savjetovanje, održano je u četvrtak 20. travnja u Splitu, uz sudjelovanje predstavnika domaćih fakulteta, te gostiju s talijanskih, austrijskih i slovenskih sveučilišta.

U posljednje tri godine, otkako se Bolonjska deklaracija primjenjuje u našem sustavu visokog obrazovanja, mnogo je toga učinjeno, smatra Pero Lučin, prorektor Riječkog sveučilišta i voditelj pregovaračke skupine s EU za područje znanosti i obrazovanja: »Sve te probleme koji postoje ne bih protumačio kao propast, Bolonja je proces, i to vrlo kompliciran, te je samo po sebi jasno da se ne može provesti u dvije-tri godine, nego u fazama.

Naime, 70 % studenata je uvidjelo da nema smisla dolaziti na predavanja pa se omjer studenata po profesoru približio onome koji nalaže Bolonjska deklaracija.

Ne strepite, to je malo vjerojatno, jer sudeći po dosadašnjem kolonijalnom implementiranju Bolonje (premda ona nije propisala svako slovo reforme visokoškolskog obrazovanja nego samo njegov duh) u kojoj se iskazala sva kreativnost vrlih hrvatskih reformatora oni bi se upustili u svježe promišljanje hrvatske inačice Bolonje samo ako se prije toga u metropoli Europi donese čitava nova Bolonjska deklaracija.

Stoga je FER imajući u vidu i činjenicu rastuće zahtjeve i potrebe za informatičarima s kompetencijama specifičnim za izgradnju geoinformacijskih sustava, dakle informacijskih sustava u kojima i podaci i poslovni procesi sadrže geoprostornu komponentu u najnovijoj reformi studijskih programa i izvedbenih planova nastave (široj javnosti poznatoj kao Bolonjska deklaracija) napravio značajne iskorake u tom smislu.

Bolonjska deklaracija, kad u potpunosti zaživi, omogućit će još intenzivniju suradnju u akademskoj zajednici koja podrazumijeva širu razmjenu studenata i profesora, kao i veću mogućnost stipendiranja mladih istraživača (studenata poslijediplomskih i postdoktorskih studija) širom Europe.

Gospodarstvo je doživjelo najsnažnije otvaranje i skok s petog na drugo mjesto, što se može tumačiti, kao i visoko drugo mjesto područja obrazovanja, pokretanjem reformi (promjene vladinih politika, npr. hitro.hr, te u obrazovanju HNOS, Bolonjska deklaracija).

Na kraju zimske škole provest će se nezavisna evaluacija kolegija (logistika, predavači) na jedan od načina koji predlaže Bolonjska deklaracija.

A tema je naravno Bolonjska deklaracija.

A to su bolonjeze i bolonjska deklaracija famozna.

Naravno, još je bolja ta Bolonjska deklaracija, jer o na podrazumijeva ' mobilnost '.

Na kraju, treba reći da npr. sveučilišta u SAD-u već desetljećima primjenjuju većinu načela i zamisli koje proklamira Bolonjska deklaracija, ali naravno u drugačijim okolnostima, i s drugačijim resursima, posebice u odnosu na hrvatske.

Bolonjska deklaracija temeljni je dokument bolonjskog procesa.

Vrijeme je da se napiše nekoliko riječi o tome što je to zapravo Bolonjska deklaracija ili Bolonjski proces i čemu nam služi... premda vjerojatno još nitko nema pojma koliko će nas to zahvatiti i na koji će se način provesti, te hoće li zaista donijeti toliko obećavanu ravnopravnost i konkurentnost za nas ' europske građane druge vrste ' koji su, odlazeći raditi u inozemstvo, bez obzira na kvalitetu i znanje u većini bitaka gubili pred precijenjenim domaćinima.

Bolonjska deklaracija i ECTS bodovni sustav

Otkada je potpisana, 19. lipnja 1999. godine, Bolonjska deklaracija je...

Od kada je potpisana 19. lipnja 1999. Bolonjska deklaracija postavila je velika obećanja, od veće mobilnosti studenata i nastavnika, bolje zapošljivosti, veće razmjene znanja među europskim sveučilištima...

Okosnica je Bolonjska deklaracija i novi protokoli visokog obrazovanja općenito.

Ove godine smo ga uskladili s kriterijima koje nameće Bolonjska deklaracija.

Bolonjska deklaracija i dokumenti vezani za Bolonjski proces nastoje ostvariti zajedničke ciljeve na području visokog školstva u EU.

Bolonjska deklaracija izričito navodi da je društvo znanja ključan čimbenik ljudskog i društvenog rasta te da se formalni nositelji društva znanja, posebice sveučilišta, moraju stalno prilagođavati potrebama društva.

Također 2001. g. potpisana je Bolonjska deklaracija i u skladu s time donesen je Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja od 2005. - 2010. g. koji je definirao ciljeve (do kraja 2006. g. uspostaviti sustav jamstva kvalitete u visokoobrazovnom sustavu Republike Hrvatske; do 2010. g. smanjiti stopu odustajanja i trajanje studija) i prioritete u visokom obrazovanju (poboljšavanje kvalitete i učinkovitosti odgoja i obrazovanja).

Tepeš, poznatiji kao Drakula, noću je napao snage Mehmeda II. u sklopu gerilskog rata protiv Osmanlija. 1712. - U Londonu je u bijedi umro francuski izumitelj Denis Papin, koji je izmislio parni stroj i ekspresni lonac. 1885. - Kip slobode dovezen je u New York. 1943. - Tiskan je prvi broj Slobodne Dalmacije. 18. lipnja 1815. - Održana je bitka kod Waterlooa, gdje je Napoleona konačno porazila Sveta Alijansa. 1911. - Umro je etnomuzikolog i glazbeni povjesničar Franjo Kuhač (Južno-slavenske narodne popevke). 1928. - Norveški istraživač Roald Amundsen, osvajač Južnog pola, nestao je leteći nad Sjevernim polom. 1953. - Egipat je ukinuo kraljevstvo i proglasio republiku. 19. lipnja 1623. - Rodio se francuski filozof, matematičar i fizičar Blaise Pascal. 1949. - Umro je književnik Vladimir Nazor. 1961. - Kuvajt je proglasio nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva. 1999. - Potpisana je Bolonjska deklaracija, kojom se usklađuje sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj i Europi. 20. lipnja - Svjetski dan izbjeglica 1789. - Kad nisu mogli ući u sabornicu, zastupnici francuskog Trećeg staleža potpisali su Prisegu na loptalištu, ključni dokument Francuske revolucije. 1928. - Puniša Račić izvršio je atentat u Skupštini Jugoslavije na Stjepana Radića i druge hrvatske zastupnike. 1972. - Bugojanska skupina ušla je u Jugoslaviju kako bi podigla ustanak, ali je nakon mjesec dana sukoba uništena. 2003. - Osnovana je Zaklada Wikimedia. 21. lipnja - prvi dan ljeta; Svjetski dan glazbe 1931. - Rodio se Zlatko Grgić, jedan od prvaka Zagrebačke škole crtanog filma (Profesor Baltazar). 1942. - U Jasenovcu je ubijen Mihovil Pavlek Miškina, seljak-pisac i borac za pravdu. 1945. - Američkom pobjedom završila je bitka za Okinawu, najveća pomorsko-kopnena bitka u povijesti, u kojoj je poginulo 250.000 Japanaca. 1970. - Nikola Tavelić, franjevac koji je 1391. podnio mučeničku smrt u Jeruzalemu, proglašen je svetim. 22. lipnja - Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj 1593. - Ban Toma Erdödy na čelu kršćanske vojske pobijedio je Osmanlije u bitci kod Siska.

U ovom se broju »Vjesnika« donose dokumenti sa Svjetske konferencije o visokom obrazovanju održane u Parizu 1998, Sorbonska deklaracija o harmonizaciji strukture visokoga školstva u Europi i Bolonjska deklaracija europskih ministara obrazovanja donesena prošle godine.

Da je tzv. »Bolonjska deklaracija« slična tzv. »Novosadskom sporazumu« u namjeri uništenja u korjenu buduće hrvatske elite, shvatili su mnogi (profesori), ali šutnja je zlato, odnosno novac

»Bolonjska deklaracija« kao tzv. »Novosadski sporazum« Generacija Hrvata rođenih u NDH ili nedugo poslije imala je (samo) u jednom sreću, školovanje još nije bilo »uspješno obuhvaćeno« reformama.

Inače, Bolonjska deklaracija definira koncepciju obrazovanja, a 1999. godine potpisali su je ministri zemalja Europske unijete te joj se nešto kasnije pridružila i Republika Hrvatska.

Od kada je potpisana, 19. lipnja 1999. godine, Bolonjska deklaracija je postavila velika obećanja, od veće mobilnosti studenata i nastavnika, mentorske nastave, boljeg zapošljavanja i veće razmjene znanja među europskim sveučilištima.

Bolonjska deklaracija, koju je Hrvatska potpisala 2001. godine, bila je povodom mnogim raspravama među stručnjacima, a u kontekstu obrazovanja za AKM zajed nicu valja izdvojiti rasprave na AKM seminarima te članke u stručnim časopisima.