Bora Ćosić: Kratko detinjstvo u Agramu

Bora Ćosić, pisac koji je i prije 90 - ih imao status klasika, jedna je od najoriginalnijih pojava na postjugoslavenskoj književnoj sceni.

I uklapa se u tradiciju što ide od dadaističkih časopisa Dragana Aleksića (uostalom preštampanih u Roku), preko Marka Ristića-designera... Bojana Stupice-designera (vidi Đilas: Legenda o Njegošu, Kultura, Beograd 1952), Gorgone i grupe Oho, itd... (neimenovani izvor, Bora Ćosić, kuda.org; mix.

Na spisku njihovih autora nalaze se Bora Ćosić, Daša Drndić, Tatjana Gromača, Miljenko Jergović, Nenad Veličković, Dubravka Ugrešić, Predrag Matvejević i Svetlana Broz.

Situaciju nakon Drugog svjetskog rata ilustrativno opisuje književnik Bora Ćosić: Sa većinom se normalno živjelo, samo sa Albancima nekako nije išlo, zvali su ih pogrdnim nazivima, lagano se stvarao zid između srpske većine i tih ljudi, nužnog zla u poslovima na građevinama i u prenošenju klavira.

Među nagrađenima je i dvoje pisaca s hrvatskom adresom, Bora Ćosić i Slavenka Drakulić.

Povjesničar i publicist Dalos će, kao i nekadašnji laureati Slavenka Drakulić ili Bora Ćosić, dobiti 15.000 eura, a bit će mu posvećeno i svečano otvaranje sajma u impozantnoj dvorani Gewandhausa.

Na četrnaestom pulskom sajmu knjiga Sa (n) jam knjige u Istri 2008., Bora Ćosić predstavio je svoju novu knjigu naslovljenu Konzul u Beogradu.

Scenarij za strip napisao je srpski pisac Bora Ćosić (koji je Krležu fikcionalno obradio već u romanu Doktor Krleža), a ilustratori stripa su Igor Hofbauer i Damir Steinfl iz Hrvatske, te Danil Milošev Wostok i Boris Stanić iz Srbije.

Tako je ovim naslovom Krleža postao nepriznati evanđelist, iako je na predstavljanju u Booksi sâm Bora Ćosić istaknuo da u ovom apokrifnom stripu-evanđelju ima manje apokrifnoga o Krleži nego npr. u njegovoj knjizi Poslovi, sumnje i snovi Miroslava Krleže (Zagreb, 1983.), kao i u njegovoj knjizi-odgojnom romanu Doktor Krleža (Beograd, 1988.).

Hrvatsko-srpska koalicija u Booksi Tako se u srijedu, 21. studenoga, u Booksi našla prava mala hrvatsko-srpska koalicija u čijem je sastavu bio i urednički tim Marjan Čakarević i Tomislav Brlek, zatim jedan od crtača stripa Igor Hofbauer, koji je već radio na sličnom projektu s Edom Popovićem, a kao glavni gosti bili su tu i Bora Ćosić i Predrag Matvejević, iako su, istina, sjedili u dubokim naslonjačima po strani, a ne za glavnim promotorskim stolom.

Bora Ćosić, najbolje opisan kao čovjek kojem bih mogao prići i nastaviti nikad započeti razgovor, jedan je od glavnih krivaca za nastanak ovoga stripa.

Na ovo je pitanje Bora Ćosić dao odgovor, koji mi se čini najvjerojatnijim: Čak i da mu se sviđa, Krleža to ne bi priznao

Nastavljajući tim putem, Bora Ćosić natovario je još oko 40 naslova, uvijek brkajući veselo i neveselo u jednoj organiziranoj dezorganizaciji i u nekakvom sistematskom građenju odsustva svakog sistema.

autor: Bora Ćosić naslov: Mixed Media cijena: 250 kn Lijepi reprint kultne knjige Bore Ćosića iz 1970. godine.

Gallovi ogledi su sve samo ne povijesni prašnjavi libar, on svoju poetiku ' popovanja i bobovanja ' proteže i na današnjicu. 2. Zapadno od raja, Bora Ćosić (Profil) Autor obilazi nekim književnim poslom zemlju (ovaj puta to nisu novonastale države ex - Jugoslavije već Njemačka): iznosi svoje prve dojmove, ali usporedno s njima naviru i sjećanja na ljude, posebno na umjetnike koji su vezani za predjele koje pisac posjećuje. 3. Uljanice i duhovi, Zoran Kravar (Profil) Autora poznajemo prije svega po njegovim književnoznanstvenim tekstovima, ali ova je knjiga nešto posve novo u njegovu opusu; ona je svojevrsna autobiografija u kojoj ćemo naći podatke o piščevu djetinjstvu, o gradovima u kojima je živio, poslovima koje je obavljao, o hobijima... 4. Memoari gastrokritičara, Davor Butković (Profil) Ovaj put radnja se ne događa u kuhinji, u backstageu, nego u blagovaonici - na samoj pozornici.

Kao scenarist odabran je Bora Ćosić i tako je nastao okvir za ovaj neobičan projekt.

Nastojao sam otvoriti prostor autorima da sami dođu do zaključka kako će obraditi scenarij koji je ponudio Bora Ćosić.

Moja trema je bila ogromna, ne samo zato što je Bora Ćosić toliko godina i rada posvetio proučavanju Krleže, već i zbog same činjenice da sam trebalo surađivati s Borim Ćosićem

Crno-beli u osnovi, sa povremenom pametnom upotrebom jarko crvene, kratki stripovi koji čine Miroslavljevo jevanđelje su veoma različiti sa vizuelne strane, a iako Bora Ćosić održava određenu pripovedačku nit i doslednost u pristupu, isto tako se nemalo prilagođava svojim saradnicima i specifičnostima njihovih osobenih crtačkih stilova.

Ugledni pisac s berlinskom adresom Bora Ćosić u Profilovoj će knjižari u Bogovićevoj 14. lipnja u 19 sati predstaviti knjigu Vražji nakot.

BORA ĆOSIĆ (74), srpski pisac koji se 1991. iz Beograda preselio u Rovinj, a zadnjih 12 godina živi u Berlinu gdje je objavio desetak knjiga i piše kolumne za najuglednije novine, gostovao je prošlog tjedna u Zagrebu na festivalu Književnost uživo

Bora Ćosić rođen je 1932. u Zagrebu, veći dio života živio je u Beogradu, otkuda je 1990. odselio u Rovinj a nakon toga u Berlin.

Bora Ćosić živi u Berlinu i Rovinju.

13.06.2013 13:46// knjizevnost U Profilovoj knjižari u Bogovićevoj ulici u 19 sati u petak 14. lipnja Bora Ćosić predstaviti će knjigu " Vražji nakot ".

O Zagrebu, Bora Ćosić počeo je intenzivno pisati ranih osamdesetih i podigao mu spomenik u " Doktoru Krleži ".

EGZIL U HRVATSKOJ Bora Ćosić rodio se 1932. u Zagrebu, a u Hrvatskoj je živio i za vrijeme Domovinskog rata te je u njoj objavio više knjiga i pisao za Feral Tribune Poznati srpski pisac i esejist Bora Ćosić (74), najpoznatiji po knjigama Uloga moje porodice u svjetskoj povijesti i Dnevnik apatrida, te po iznimno oštrim kritikama Miloševićeva režima i velikosrpske politike, gostovao je prošlog tjedna na trećem festivalu Književnost uživo, koji su organizirali Hrvatski P. E. N.

Nedavno je u Vašoj biblioteci u Profilu objavljena knjiga Vražji nakot u kojoj Bora Ćosić, govoreći o Radomiru Konstantinoviću, kaže da je pjesnik, književnik i filozof imao trajne unutarnje borbe, previranja između realnoga i irealnoga, Reda i Kaosa.

Vezano za nastup pedesetak hrvatskih izdavača uslijedio je i okrugli stol, a na njemu su sudjelovali Bora Ćosić, Sibila Petlevski, Jurica Pavičić i Edo Popović.

Bora Ćosić o svemu i svačemu; Mile Stojić kaže da je nitko; Fisković o Dominikancima; Robert Paul Wolff brani anarhizam.