Organizirano je i predavanje akademika Borisa Senkera na temu Žensko pismo u drami. To je tema o kojoj se tek odnedavno može govoriti.

U sklopu kulturnog programa nastupio je Pero Kvrgić s monologom šjor Bepa iz predstave " Zagrljaj " Božidara Violića, Martina Sačer je na violini izvela " Guslački hir br. 1 ", a Mladena Gavran, Adam Končić i Enes Vejzović izveli su dijelove iz predstave " Cabaret ITD " Borisa Senkera.

Lada Ćale Feldman u članku naslovljenom Svijetla poglavlja nove hrvatske teatrologije piše o knjigama Borisa Senkera, Marije Paprašarovski i Dalibora Blažine...

Među Hvarom inkubiranim knjigama zasigurno su i Franičevićeve, Bogišićeve, Vončinine, Pavličićeve, Kravarove, Dunje Fališevac, Borisa Senkera i Branka Hećimovića koji u predgovoru esejima i studijama Može li se Lauri vjerovati? nadahnuto i vjerno opisuje atmosferu na simpoziju i izvan njega.

Drugi je simpozij održan u Podgorici 2004. godine, a napori Save Anđelkovića da se održi godišnji ritam susreta potom su se udružili s entuzijazmom i zalaganjem hrvatskoga teatrologa Borisa Senkera, što je rezultiralo i trećim u nizu putujućih susreta koji je 2005. godine održan u Zagrebu u organizaciji Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića iz Zagreba i Université Paris IV Sorbonne, Centre de recherches sur les littératures et civilisations slaves iz Pariza.

Fritzspiel Borisa Senkera u izvedbi INK Pula i Epilog teatra i Norveške šume Vladimira Stojsavljevića u izvedbi Teatra ITD spadaju u zabavljačko-komercijalno kazalište čiji produkti u trenutku mogu buknuti, ali najčešće vrlo brzo i izgore, ne ostavljajući traga u budućnosti.

No, pojam prezrenog, barem u prva dva teksta, automatski se umanjuje izborom dramskih pisaca o kojima govori s jedne strane Mire Gavrana čija je kvaliteta potvrđena i u svjetskim okvirima, a s druge Borisa Senkera, uvaženog hrvatskog teatrologa i sveučilišnog profesora.

Tematski blok o stvaralaštvu Borisa Senkera donosi i za knjigu pomalo neuobičajen prilog, a riječ je o intervjuu s tim autorom, koji osim rasvjetljavanja pojedinih aspekata njegove spisateljske karijere i ne donosi osobite novosti u odnosu na autoričinu iscrpnu analizu njegovih komedija.

Potom će uslijediti premijerna izvođenja Kralja Gordogana Radovana Ivšića, Balvanska kola Ivana Kušana te mjuzikl Pinta Nova Borisa Senkera.

Važno je dodati dobar prijem u inozemstvu, barem dijelom: Gola Europa objavljena u Parizu, U listopadu 2007. pariški nakladnik Theatroom noctuabundi objavio je u prijevodu Yvesa - Alexandrea Tripkovića dugo najavljivani prvi dio dramske trilogije Zero Milka Valenta - L ' Europe nue - s opsežnim predgovorom teatrologa Borisa Senkera.

U nedjelju 15. prosinca s početkom u 20,00 sati na kazališnoj sceni KKKC, Zagreb, Nova Ves 11 Teatar EPILOG izvest će u dobrotvorne svrhe svoju najnoviju uspješnicu " Fritzspiel ", autora Borisa Senkera.

Od početka glumačke karijere koncem 50 - ih prošloga stoljeća do danas glumio je u cjelokupnom kajkavskom repertoaru varaždinskoga kazališta; od starih kajkavskih adaptacija nepoznatih autora (Nije vsaki cipeliš na vsaku nogu, Baron Tamburlanovich, Misli bolesnik iliti Hipokondrijakuš) pa u sva tri dramska teksta Tituša Brezovačkog (Matijaš grabancijaš dijak, Diogeneš i Sveti Aleksi), u jedinoj tragediji u kajkavkskoj adaptaciji Lizimakuš Josipa Županića de Sebenegga, sve do novije kajkavske dramatike (Svoga tela gospodar Slavka Kolara, Vatrugasi - brataskvasi Škrabe-Mujičić - Senkera, Pinta nova Borisa Senkera) i svih vlastitih kajkavizacija (Bogi Ivač, Puno larme a za ništ, Hamlet i Jedermann iliti Vsakovič).

Hrvatska pošta objavila je prigodnu marku, priprema se i predstava prema tekstu Borisa Senkera, a u Zagrebu je održan i znanstveni skup, i to sve u povodu 400. godišnjice Hvarskog komunalnog kazališta.

U ponedjeljak, 1. listopada, u Hvarskom će kazalištu u 21 sat biti izveden igrokaz Borisa Senkera " Prikazivanje muke osamljene stare dame u potrazi za kavalirima iliti propuštene prigode iz života jedne pozornice " koji je scenski uobličio Rajko Pavlić, a u kojemu glume Zrinka Cvitešić, Mirna Medaković, Franka Klarić, Dražen Šivak i Vinko Štef. (Večernji list)

Podsjetimo: O Kaj vestern komedija autora Nine Škrabea, Borisa Senkera i Tahira Mujičića, jedna od najpopularnijih zagrebačkih predstava svih vremena, prvi je put izvedena u Gradskom kazalištu Komedija davne 1974. godine, a svoj kultni status potvrđuje svakom novom izvedbom sve do današnjih dana.

Nakon što su proteklih sezona Histrioni najprije posegnuli za tekstom jedne (Ljubica Nina Škrabe), a zatim i druge (Fric i pjevačica Borisa Senkera) glave nekadašnjega troglava dramatičarskog zmaja, napokon su se odlučili i za autorsko djelo kompletnog trojca.

Općoj se atmosferi pridružuju i prvonagrađeni tekst nagradom Marin Drži ć, (P) lutaju ć e glumište majstora Krona Borisa Senkera kabaret/satira zabrinuta za kazalište koje jede svoju djecu, te drugonagrađeni tekst Gordane Ostović Slijepe ulice koji se, tematizirajući odnos pun nasilja i traženja dvoje mladih ljudi, blijedo oslanja na novu europsku dramu s početka članka.

Drugo nije ni za očekivati ukoliko se složimo s izvrsnom analizom Borisa Senkera objavljenom pod nazivom Brešanov sustav dramskih tipova [ 10 ].

U popratnom programu Festivala koncertno su izvedene tri drame nagrađene Nagradom Marin Držić (Plutajuće glumište majstora Krona Borisa Senkera, Slijepe ulice Gordane Ostović te O zmaju koji je kokice jeo i jednu lažnu princezu sreo Ane Đokić Pongrašić), pročitali su ih (a djelimice i scenski interpretirali studenti prve godine Osječke, Splitske i Zagrebačke akademije), a za okruglim stolom vođen je zanimljiv i poticajan razgovor o položaju dramaturga u hrvatskim kazalištima.

Temeljna ideja Fritzspiela jest da, prema riječima Borisa Senkera, zorno pokaže kako se pod naoko posve različitim dramskim licima skrivaju svagda iste kazališne maske i kako se u naoko posve različitim dramskim radnjama ponavljanju svagda iste situacije.

O novoj drami Borisa Senkera u gradu se dugo nagađalo, a tek je poneki uporni zantiželjnik imao prilike zirnuti u poneke ulomke.

Predstave su mu i nagrađivane: Ay, Carmela i Zagrljenici Miodraga Žalice, Sarajevski ratni teatar (SARTR); Zločin i kazna F. M. Dostojevskog, INK Pula; Fritzspiel Borisa Senkera, te Senkerov Cabaret, ITD Zagreb.

Druga rubrika Temat donosi sjećanje Borisa Senkera i dašak atmosfere bavljenja kazalištem iz davne 1975. godine kada je u Valunu na otoku Cresu održana prva javna izvedba Domagojade, čime je službeno započeo život Glumačke družine Histrion.

U omašnom svesku o 19. st. naći ćemo prvi put imena Borisa Senkera, Zorana Kravara, Tihomila Maštrovića, Nedjeljka Fabrija i Anatolija Kudrjavceva.

Predstavljajući izdanja Centra, Ana Lederer je posebno istaknula prijevode stranih suvremenih dramskih tekstova koji će možda upravo ovim putem stići i na naše scene, te knjigu Different Voices Borisa Senkera u kojoj je sabrano osam domaćih drama iz devedesetih, prevedenih na engleski, kako bi se hrvatska drama mogla prezentirati i u inozemstvu.

Na predstavljanju knjige, koje se upriličuje uz izvedbe Hamleta na Lokrumu, najavljeno je sudjelovanje teatrologa Borisa Senkera, kazališne kritičarke Dubravke Vrgoč, ravnatelja Dubrovačkih ljetnih igara Ivice Prlendera, predsjednice Hrvatskog centra ITI-UNESCO Željke Turčinović, te urednice Biblioteke Mansioni, koja je tiskala knjigu, Sanje Nikčević.

Posljednjih godina istaknuo se režiranjem scensko-glazbenih spektakala, kao što su projekti Regnum Novum autora Darka Lukića, Pulisej Borisa Senkera, Valigaštar Tomislava Milohanića te Profesor Amarkord Borisa Rotara.

U petak i subotu nas očekuju još dvije promocije knjiga, Borisa Senkera i Teodore Vigato.

U utorak je u Alkarskim dvorima na programu bio Epilog teatar s naslovom Cabaret Fritzspiel Borisa Senkera, s Markom Torjancem, Vlastom Knezović, Dorom Lipovčan i Željkom Vukmiricom pet dana poslije (1. VIII.) u istom će prostoru Teatar Gavran izvesti predstavu Hotel Babilon s Mladenom Gavran u glavnoj ulozi i režiji Aide Bukovac.

U utorak, 24. siječnja, u 12 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, nova izdanja Disputa predstavit će sami autori (tako što će svaki od njih govoriti o knjizi drugog autora) i Lada Čale Feldman, recenzentica knjiga Marije Paprašarovski i Dalibora Blažine, a urednica ' Teatroloških fragmenata ' Borisa Senkera.