Svoju duhovitost Mesić je koristio i u najtežim situacijama, pa tako Puljiz u knjizi opisuje scenu s jedne dramatične sjednice Predsjedništva SFRJ na kojoj se Borisav Jović u svom izlaganju okomio na Hrvatsku i vrijeđao njezino političko vodstvo.

" Osnovni uzrok bede u Srbiji je ogromna količina novca kojim građani raspolažu ", ekonomski je rezonirao Borisav Jović.

Za povlačenje su glasovali Drnovšek, Borisav Jović, Jugoslav Kostić i Sejdo Bajramović iz Srbije, Branko Kostić iz Crne Gore i Vasil Tupurkovski iz Makedonije, dok se predstavnik Bosne i Hercegovine Bogić Bogičević uzdržao.

Dana 15. 3.1991. Predsjednik Predsjedništva SFRJ Borisav Jović podnosi ostavku zato što poslije trodnevnog zasjedanja predsjedništvo nije donijelo« Odluku o izvođenju izvanrednog stanja »koju je pripremio Vrhovni štab oružanih snaga.

Prema optužnici, Slobodan Milošević je sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je nastao prije 1. kolovoza 1991, a trajao je najmanje do lipnja 1992. Među pojedincima koji su sudjelovali u ovom udruženom zločinačkom poduhvatu bili su Borisav Jović, Branko Kostić, Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Milan Babić, Milan Martić, Goran Hadžić, Jovica Stanišić, Franko Simatović Frenki, Tomislav Simović, Vojislav Šešelj, Momir Bulatović, Aleksandar Vasiljević, Radovan Stojičić Badža, Željko Ražnatović Arkan i drugi poznati i nepoznati sudionici.

Prije 9. ožujka 1991. godine (dan kada je oporba otpočela svoje prosvjede protiv Miloševića i kada je Borisav Jović, Miloševićev podanik, naredio izlazak tenkova na beogradske ulice op.p.) najavio je veliki kaos u Beogradu i tenkove na ulicama.

Jer, gotovo istodobno dok Kostić priča gluposti (slično kao i kolega mu Borisav Jović ovog tjedna u Haagu), ide televizijski autentični zapis iz Konavala, iz sredine listopada 1991. godine, kojom prigodom u pratnji Momira Bulatovića zaboravni dr. Branko u funkciji vrhovnog zapovjednika ponosno obilazi " osloboditelje " dok iza njih gori obiteljska kuća, zapaljena nakon tzv. čišćenja terena.

Istraga je trajala dvije godine i vodila nas prema " gore ", prema imenima kao što su Borisav Jović, Veljko Kadijević, Momir Bulatović, Aleksandar Vasiljević, Branko Kostić, Blagoje Adžić i drugi.

Ovo je izazvalo nezadovoljstvo srpskog naroda jer su pod tim simbolom u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske klana srpska djeca i srpsko civilno stanovništvo. 27.07. U Okučanima održana Osnivačka skupština SDSa. 08.08. Skupština SFRJ usvojila amandmane na Ustav po kojima se uvodi višestranački sistem. 10.08. U Vinkovcima Molotovljevim koktelom zapaljena knjižara Branke Erić. l3.08.Predsjednik Predsjedništva SFRJ Borisav Jović primio delegaciju Srba iz Knina u kojoj su bili Milan Babić, David Rastović i Bogoljub Popović.

Predsjednik Predsjedništva SFRJ Borisav Jović uputio telegram Franji Tuđmanu u kojem kaže da će se " u sprovođenju Naredbe Predsjedništva Jugoslavije ići do kraja ". 02.02. U Kninu održan protestni miting zbog ugroženosti srpskoga naroda u Hrvatskoj, pod naslovom " Za slogu i jedinstvo svih Srba ", na kojem je prisustvovalo oko 20.000 ljudi.

Istoga dana ostavke su podnijeli Borisav Jović i Jugoslav Kostić.

Nekadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ Borisav Jović iznio ih je u svojoj knjizi Poslednji dani SFRJ, gdje uz ostalo piše: Preseći Hercegovinu i Hrvatsku na liniji Mostar-Ploče.

Početkom listopada 1990. Borisav Jović je u svom dnevniku zapisao da mu je V.

Takav argumentum ex futuro pružio je svojedobno, na slučaju raspada Jugoslavije, slavni Borisav Jović.

Optuženi su Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Borisav Jović i Aleksandar Vasiljević.

Ne plakanju zbog odlaska vojske, već što ja ne dajem saglasnost na Vensov plan. Ova sednica je, s malim prekidima, trajala dva dana i dve noći, Babiću praktično nisu davali ni da odspava, dok su drugi odlazili da se odmore a onda se vraćali da nastave posao, Kada bih tražio prekid sjednice da se malo odmorim, gospodin Borisav Jović bi takvu mogućnost isključivao, uz obrazloženje da odmah poslije ove sjednice slijedi sjednica Savjeta bezbjednosti, što se poslije pokazalo kao neistina, Kada je sednica napokon završena (bezuspešno), iscrpljeni Milan Babić je odspavao na stolici u Birou Krajine, koji se nalazio na Terazijama br. 3, Zbog ovakve Babićeve tvrdoglavosti, na kakvu nije bio navikao kod svojih saradnika, Milošević mu je 8, januara 1992. godine poslao oštro pismo u kojem se između ostalog kaže: Smatram se obaveznim i odgovornim da izrazim neslaganje sa Vašim stavom da ne želite zaštitu teritorija od strane mirovnih snaga UN na osnovu plana Sajrusa Vensa, (.) Narod ne treba da podnosi žrtve zbog samoljublja nijednog političara. (.) Vi svojim stavom zahtevate da se rat produži.

Borisav Jović, suradnik Slobodana Miloševića te srpski član Predsjedništva SFRJ (od 15. svibnja 1990. i njegov predsjednik), u svojoj knjizi Poslednji dani SFRJ: Izvodi iz dnevnika (Beograd, 1995., str. 146) zapisao je: Praktično smo ih razoružali.

Od 1987. pa do negdje 1991. godine za taj posao Miloševiću je služila Politika, sa svojom čuvenom rubrikom Odjeci i reagovanja, u kojoj su se javljali mali ljudi, a u stvari pod lažnim imenima bilo je tu i tvoraca čuvenog Memoranduma, pa čak i jedno vrijeme čelni čovjek Jugoslavije, Borisav Jović.

U svojoj knjizi Poslednji dani SFRJ, Borisav Jović, bivši predsednik Predsedništva SFRJ i u to vreme drugi čovek Socijalističke partije Srbije, otkrio je šta je tadašnji vojni vrh predlagao za rešenje problema u zemlji: Organizovati masovne mitinge u Hrvatskoj protiv HDZ-a, BiH dići na noge mitingom Za Jugoslaviju, a u Makedoniji ići na koncept mitinga za rušenje probugarskog rukovodstva.

Zato je jedino rešenje bilo, kaže dalje Borisav Jović, da intenzivno izbacujemo iz vojske Hrvate i Slovence, da povlačimo vojsku na teritorije koje ćemo definitivno braniti.

Borisav Jović je 15. siječnja 1991. zapisao: Veljko (Kadijević op. a.) kaže da je vojska spremna da ide na radikalnu opciju do rušenja hadezeovske vlasti (str. 247).

Šest dana poslije, 21. siječnja, Borisav Jović i Slobodan Milošević dogovorili su se da treba prihvatiti odcjepljenje, ako ga Hrvati proglase, a krajiške opštine držati vojno dok se ne izjasne na plebiscitu gdje žele živjeti.

- Članovi presdsjedništva su bili Nenad Bućin, Draguitin Zelenović, Riza Sapunxhiu, Vasil Tupurkovski, Bogić Bogićević, Janez Drnovšek, Borisav Jović i Stipe Šuvar (taj je bio naš) s time da su prvu trojicu i ovog našeg posljednjeg 1990. i 91. zamijenili Branko Kostić, Jugoslav Kostić, Sejdo Bajramović i posljednji predsjednik kompletnog predsjedništva Stipe Mesić (onaj isti kojeg imamo i danas).

BEOGRAD - Bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ Borisav Jović kazao je u utorak navečer u emisiji srbijanske televizije (RTS) da je JNA bila jedina legalna oružana sila koja je branila SFRJ, te da se " nikome ne treba ispričati " za agresiju na Vukovar jer su u Hrvatskoj " bila uzurpirana prava srpskog naroda ".

Istina, personalni sastav srpskog bloka u saveznim organima tadašnje SFRJ mijenjao se mijenjali su se predstavnici Crne Gore i Vojvodine ali Borisav Jović, kao Miloševićeva produžena ruka, bio je konstanta.

Miloševićev čovjek Borisav Jović objasnio je jednom prilikom situaciju Mesiću: " Nas, brate, Hrvatska ne interesuje.

Nadalje, o tome se isto očituje Borisav Jović, koji je bio desna ruka Miloševića, zapravo samo ne znam da nisu skupa spavali, sve su drugo radili.

Naime, u svom dnevniku Poslednji dani SFRJ: Izvodi iz Dnevnika (Beograd, 1995., str. 146) Borisav Jović, predstavnik Srbije u Predsjedništvu SFRJ, a potom od 15. svibnja 1990. i njegov predsjednik, zapisao je 17. svibnja 1990.: " Praktično smo ih razoružali.

Sa suđenja za Vukovar, i iz osude za Vukovar, izostali su, međutim, organizatori Borisav Jović i Boško Kostić, vodeće osobe u jugoslavenskom pedsjedništvu za vrijeme napada na Hrvatsku i Bosnu.

" Nacional " prenosi i izjavu beogradskog odvjetnika Tome File da Borisav Jović, s kojim je razgovarao u vrijeme kad je Mesić govorio o njegovoj ulozi u raspadu SFRJ, " nema namjeru svjedočiti o tim događajima i neće ići pred Tribunal, osim ako mu sud to ne naredi ".