Borislav Mikelić bio je predsjednik Vlade u vrijeme kada je osuđeni ratni zločinac Milan Martić bio predsjednik takozvane Republike Srpske Krajine. "
Borislav Mikelić bio je predsjednik Vlade u vrijeme kada je osuđeni ratni zločinac Milan Martić bio predsjednik takozvane Republike Srpske Krajine. "
Što ako se Srbi doista masovno vrate, i to onako kako je to ovih dana najavio zloglasni Borislav Mikelić?
Presudom Okružnog suda u Sisku broj K-13/93 od 9. lipnja 1993. proglašeni su krivima 1 - okrivljeni Borislav Mikelić, 2 - okrivljeni Dušan Jović, 3 - okrivljeni Milan Muidža, 4 - okrivljeni Dušan Kačar, 5 - okrivljeni Ilija Nišević, 6 - okrivljeni Milan Milanković, 7 - okrivljeni Ilija Belajac, 8 - okrivljeni Simo Karaica i 9 - okrivljeni Stanko Divjakinja za počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva te su osuđeni na kaznu zatovra u trajanju od 20 godina svaki.
1995. - U bazi UNPROFOR-a na Plesu sastali se šef hrvatskih pregovarača inž. Hrvoje Šarinić i predstavnik Srba iz UNPA Borislav Mikelić, uz prisutnost Owena i Stoltenberga.
BEOGRAD (Hina) Bivši vođa hrvatskih Srba Borislav Mikelić odbacio je tvrdnje da posjeduje neka djela Ivana Meštrovića iz Muzeja u Drnišu, o čemu je nedavno, u intervjuu " Vjesniku " govorio ministar za kulturu u prijelaznoj vladi Srbije Milan Komnenić, piše u nedjelju list " Glas javnosti ".
Govorio je akademik Jovan Rašković. 25.03. Prethodne noći u Iloku nepoznate osobe oštetile 17 nadgrobnih srpskih spomenika. 31.03. Na zidovima pravoslavne crkve u Splitu osvanule parole: " Pravoslavni gubite se " i " Kurvini sinovi ". 10.04. U Kninu donesena Odluka o zaključivanju Dogovora o udruživanju opština dalmatinskog područja i osnivanju Koordinacije, što je značilo početak srpskog autonomnog organizovanja 20.04. U Kninu održan predizborni miting komunista i socijalista na kojem je govorio Borislav Mikelić, član CK SKJe. 22.04.0 držan prvi krug višestranačkih izbora u Hrvatskoj.
Sastanku nije prisustvovao ni Borislav Mikelić, ali jest Milan Babić.
Predsjednik Vlade RSK Borislav Mikelić izjavio da je Odluka Skupštine RSK o ujedinjenju s RS preuranjena.
U Kninu razgovarali Hrvoje Šarinić, Borislav Mikelić i Milan Babić. 12.08. Vođene borbe oko Male Kladuše između snaga 5. korpusa i vojske Fikreta Abdića 16.08. Avion koji je vozio oružje za 5. muslimanski korpus oboren kod Ćorkovače. 18.08. Na vanrednom zasijedanju Skupštine RSK, predsjednik Skupštine RSK Branko Vojnica dao podršku rukovodstvu RS i kritikovao stavove i postupke rukovodstva Srbije. 19.08. Predsjednik Republike Srbije Slobodan Milošević primio predsjednike opština: Banije, Like i Korduna.
Fikretovi vojnici se povukli bez borbe, a s njima i oko 60.000 muslimanskih civila. 22.08. Francuski ministar inostranih poslova Alen Žipe izjavio da će se francuske snage povući iz Bosne ako se ukine embargo na uvoz oružja bosanskim muslimanima. 26.08. U Topuskom održano savjetovanje prosvjetnih radnika RSK koje su pozdravili: predsjednik Vlade Borislav Mikelić i vladika gornjokarlovački Nikanor.
Za novog predsjednika je izabran Rajko Ležajić, za potpredsjednike Borislav Bogunović i Đorđe Bogunović. 27.10. Predsjednik Vlade RSK Borislav Mikelić sa saradnicima razgovarao s predstavnicima Republike Hrvatske na Zagrebačkom aerodromu. 01.11. U Banjaluci počelo zasijedanje Sv. Sinoda Spc.
Na bihaćkom ratištu počela srpska kontraofanziva. 03. 11. U Kninu pregovori delegacija Republike Hrvatske (šef Hrvoje Šarinić) i Republike Srpske Krajine (Milan Martić, Milan Babić, Borislav Mikelić i gen.
Snage bosanskih Srba izbile u predgrađe. Bihaća. 14.11. Predsjednik Vlade RSK Borislav Mikelić, na čelu delegacije pregovarao s predstavnicima Hrvatske u Zagrebu., 16.11. Vojska Fikreta Abdića, potpomognuta od 21. kordunaškog korpusa počela napad na V.
U Zagrebu Hrvoje Šarinić i Borislav Mikelić potpisali Sporazum o ekonomskoj saradnji. 10.12. Hrvatske snage nastavile napredovanje prema Grahovu i visovima Dinare. 14.12. U toku posljednjih 10 dana u Bolnicu " Sv. Sava " u Kninu, dopremljeno 240 teških ranjenika s područja B.
I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ 1./u tijeku 1991. i 1992. godine u Petrinji, nezadovoljan s nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj, kao začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SANU u tzv. SAO Krajina na Čavić brdu formirao tzv. štab četničkih formacija, a potom pripremao i koordinirao akcije oružane pobune tih četničkih formacija, izrađivao planove mobilizacije, osiguravao naoružanje i municiju od pripadnika bivše JNA, te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, izdao naređenje četničkim formacijama da iste izvrše oružane napade na grad Petrinju i ostala mjesta, da napadaju pripadnika MUP-a i ZNG-a te ostalo civilno nesrpsko stanovništvo i izvrše njegov progon sa područja Petrinje i okolice, naređivao da se vrši otuđenje pokretne imovine, da se uništavaju stambene zgrade, gospodarski objekti i sakralni objekti, koji su pripadali hrvatskom pučanstvu, naređivao nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti koji je bio jedno vrijeme odvojen u kasarnu zv. Vasilije Gaćeša gdje su bili fizički i psihički zlostavljani, a u tijeku tih napada ubijen je Bučar Štef, dok su Drakulić Nikola, Banadinović Angelina, Đurač Rajko, Herelić Ramiz, Kendjel Ivan, Vujaklija Rajko, Jovanović Rezika, Vujatović Djuro i Bunjan Ivo zadobili tjelesne povrede, te su porušene zgrade u Petrinji kao što su Općinski sud, Crkva Sv. Katarine, crkva Sv. Lovre i dr., dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima,
Ilija Bjelajac, VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja, protivno odredbama Ženevske konvencije o zažtiti građanskih osoba, za vrijeme rata učestvovali u napadima na Policijsku stanicu Glina te ostala mjesta Općine Glina u kojima je živjelo pretežno hrvatsko pučanstvo, a u kojim napadima je došlo do velikog broja ranjavanja i smrtnog stradavanja civilnog pučanstva, oštećenja, paljenja i rušenja stambenih, gospodarskih i sakralnih objekata, a u samom mjestu glina prilikom napada na Policijsku stanicu dana 26. lipnja 1991. godine su smrtno stradali Tomislav Rom i Miladin Ilić, te ranjeno deset osoba, a došlo je i do oštećenja većeg broja sakralnih i gospodarskih zgrada, te pljačka pokretne imovine pučanstva hrvatske nacionalnosti, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo, pljačkali imovinu, te uništavali stambene zgrade, sakralne objekte i gospodarske objekte, čime su počinili krivična djela i to I-optuženi Borislav Mikelić djelom pod 1./krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. 120. st. 1. OKZRH, a II-opt.
Borislav Mikelić u Zagrebu pregovarao s Hrvojem Šarinićem. 13.01. Savjet bezbjednosti produžio suspenziju sankcija SRJ za narednih 100 dana. 14.01. Peti muslimanski korpus u kontra ofanzivi zauzeo selo Klokot kod Bihaća. 17.01. Na HTV " TV parlament ".
Srpsku stranu zastupali: Milan Martić, Borislav Mikelić, Milan Babić, Lazar Macura i Rajko Ležajić, koji su odbili da prime Plan Z-4 od američkog ambasadora Pitera Galbrajta, dok ne dobiju garancije da se UNPROFOR neće povući iz Hrvatske.
Ima više mrtvih, ranjenih i zarobljenih srpskih boraca. 02.03. U Kninu završeno zasijedanje Skupštine RSK na kojoj je zatraženo smjenjivanje predsjednika Vlade Borislava Mikelića. 03.03. Predsjednik RSK Milan Martić zatražio smjenjivanje premijera Borislava Mikelića, optužujući ga za šverc, korupciju i lično bogaćenje. 06.03. Slobodan Milošević primio čelno rukovodstvo RSK. 07.03. Milan Martić na TV Knin rekao da Borislav Mikelić mora otići. 08.03. U Kninu boravili predstavnici Međunarodnog tribunala za ratne zločine.
Njegovom pozivu nisu se odazvali Borislav Mikelić, predsjednik Vlade i Rade Tanjga, ministar odbrane.
Borislav Mikelić oštro kritikovao mandatara Vlade RSK, dr Milana Babića zbog smanjivanja broja ministara, jer je to po njemu koncentracija vlasti u krugu Kninjana.
BORISLAV MIKELIĆ TRAŽI OD RAČANA REVIZIJU PRIVATIZACIJE GAVRILOVIĆA Bivši krajinski vlastodržac i posljednji jugoslavenski upravitelj mesne industrije Gavrilović Borislav Mikelić poslao je otvoreno pismo Ivici Račanu u kojem traži reviziju privatizacije mesne industrije Gavrilović u kojoj je poduzeće, procijenjeno na 1,2 milijarde eura, prodano za 1,65 milijuna eura sinu posljednjega vlasnika Đuri Gavriloviću direktoru Gavrilovića i počasnom konzulu Republike Austrije u Rijeci.
5: Vlada Borislava Mikelića trajala je od 21 travnja 1994 do 28 svibnja 11995. Borislav Mikelić, predsjednik dr. Milan Babić, ministar vanjskih poslova Uroš Funduk, ministar pravosuđa i uprave prof. dr. Rade Tanjga, ministar narodne obrane mr. Ilija Prijić, ministar unutarnjih poslova Milivoj Kricka, ministar energetike Ratko Veselinović, ministar financija dr. Branko Petrović, ministar privrede Simo Šijan, ministar poljoprivrede Milivoj Vojnović, ministar sporta Milan Paden, ministar saobraćaja i veza Stevo Rašković, ministar prosvjete Ljubiša Budić, ministar urbanizma i građevinarstva dr, Steva? urić, ministar zdravstva Slobodan Perić, ministar rada i socijalne zaštite Mile Bosnić ministar trgovine mr. Borivoj Rašuo, ministar informiranja Dragutin Bolić, ministar kulture Drago Kovacević, ministar informiranja
Borislav Mikelić, premijer vlade Krajine, za posjeta Italiji nudi Talijanima Zadar, Šibenik i Istru.
Borislav Mikelić u Hrvatskoj osuđen je u odsutnosti na dvadeset godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civila na Banovini.
Jedini čovjek iz SKH koji je prešao Miloševiću i njegovoj politici bio je tadašnji direktor Gavrilovića Borislav Mikelić koji je kasnije bio i premijer tzv. Krajine.
Među poznatijim osuđenicima u odsutnosti je i Borislav Mikelić, nekadašnji petrinjski moćnik i direktor« Gavrilovića », u ratu predsjednik krajinske vlade, koji je dobio maksimalnih 20 godina zatvora.
U izjavama tabloidu Pravda, koji propagira Srpsku radikalnu stranku, presudu Milanu Martiću osudili su nekadašnji premijer " RSK " Borislav Mikelić i književnik Brana Crnčević, nekadašnji čovjek Slobodana Miloševića zadužen za izbjeglice
Agencija EPEHA je došla u posjed dosad neobjavljenog transkripta telefonskog razgovora koji su 9. veljače 1992. vodili Radovan Karadžić i Borislav Mikelić o komadanju BiH.Sadržaj transkripta aktualan je utoliko što se i danas iz Dodikove Republike Srpske, naravno iz vlastitih interesa, zagovara pravo Hrvata na svoj entitet.
Tijekom 1995. zahtjevi za dopremu određene vojne opreme kretali su od ' glavnog štaba vojske krajine ' (Milan Čeleketić) prema ' ministarstvu obrane rsk ' (Rade Tanjga) i ' vladi rsk ' (Borislav Mikelić).
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com