Na raspolaganju vam je nacionalni galerija, državni arhiv, gradska knjižnica, muzej kraljice Viktorije, botanički vrtovi, ali i mbare tržnica na otvorenom na kojem možete kupiti suvenire po vrlo povoljnim cijenama.

Baš kao i Prag i Dublin obiluje besplantim atrakcijama kao što su Nacionalni muzej Irske, Nacionalni botanički vrtovi i Irski muzej moderne umjetnosti.

Pored centra na 140 tisuća četvornih metara tu su botanički vrtovi, tereni za mini golf a na njegovom posljednjem katu nalazi se plaža u zatvorenom, opremljena bazenom s valovima i pijeskom koji je uvezen s Maldiva.

Međutim, budući da svi botanički vrtovi i arboretumi u Hrvatskoj nisu samostalne ustanove (djeluju kao sastavni dijelovi fakulteta, akademije, škola, nacionalnih parkova, parkova prirode..) to nije bilo moguće ostvariti.

Zbog toga je osnovana Sekcija (u okviru Hrvatskog botaničkog društva) sa ciljem da se okupe i povežu botanički vrtovi i arboretumi koji postoje u Hrvatskoj, radi ostvarivanja kvalitetnije suradnje i razmjene iskustava te radi promicanja zajedničkih strukovnih interesa na državnoj razini.

Za nekoliko tjedana hrvatski će botanički vrtovi, arboretumi, školski vrtovi i druge botaničke zbirke istodobno otvoriti vrata svojim posjetiteljima putem različitih besplatnih događanja pripremljenih za sve zainteresirane građane, od vrtićke do umirovljeničke dobi.

Tu su i kaktus ili banana park, tropski park, zatim botanički vrtovi gdje vas uče o biljnom svijetu Tenerifa ili zoološki vrtovi sa show programima i dresurama životinja.

U Europi rastu botanički vrtovi u kojima se pored domaćeg bilja pokušava uzgoj i onog donešenog iz dalekih zemalja Starog i Novog svijeta.

Naravno da postoje različiti botanički vrtovi: veći i manji; stariji i suvremeni; javni, privatni, sveučilišni, gradski.

Botanički vrtovi mogu biti specijalizirani za uzgoj planinskih, močvarskih, ljekovitih, sukulentnih biljaka ili npr. p oljoprivrednih kultura.

4. U sklopu Tjedna održan je i Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem Botanički vrtovi i arboretumi Hrvatske na kojem se moglo pobliže upoznati s problemima koji tište pojedine vrtove i arboretume.

Usprkos svemu tomu, neuništivi homo religiares živi i cvijeta, dakako, ne tako bujno kao, primjerice, u Indiji gdje vrijeme stoji i Srednji vijek nikada ne prestaje, već više kao neki ograđeni botanički vrtovi, egzotično bilje usred urbane, materijalističke džungle.

Od ponedjeljka, 14. svibnja do subote, 19. svibnja, hrvatski će botanički vrtovi, arboretumi, školski vrtovi i druge botaničke zbirke istovremeno otvoriti vrata posjetiteljima organizacijom raznovrsnih besplatnih događanja: bit će tu obilasci uz stručnu pratnju, raznovrsne radionice, predavanja i izložbe, lutkarske predstave i pričanje priča, predstavljanje učeničkih projekata i radova, kušanje biljnih jela i napitaka.

20. oblikovana priroda je dio prirode koju je čovjek oblikovao s namjenom odgoja, obrazovanja, oblikovanja krajobraznih elemenata ili s kojom drugom svrhom, a koji je značajan za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti (npr. drvoredi, parkovi, botanički vrtovi, arboretumi i drugo),

Međutim, koliko je meni poznato, botanički vrt nije spomenut u hrvatskim Zakonima koji reguliraju znanstvenoistraživačku djelatnost kojom se i botanički vrtovi također bave.

Botanički vrtovi i arboretumi riznice su raznolikog biljnog materijala, te kao takvi imaju svoju ulogu i značenje u očuvanju biološke raznolikosti i zaustavljanju izumiranja biljaka.

Denis je danas mješavina različitih etničkih skupina i kulturnih utjecaja (kreolske nastambe, botanički vrtovi, tržnice na ulici marechal Leclerc, džamije, kineski i hinduistički hramovi.

Uz njih se u Hrvatskoj nalaze i manji, privatni botanički vrtovi jedan je onaj Subanov botanički vrt ljekovitog bilja u selu Manja Vas u blizini Samobora, a drugi koji bismo voljeli da posjetite - Miomirisni vrt Sandre Nikolich na Malom Lošinju.

Nadamo se da će na ovaj način arboretumi i botanički vrtovi dobiti veću potporu, rekla je Tea Šilić, biologinja i ekologinja u NP Sjeverni Velebit.

Arboretumi imaju sličnu djelatnost kao i botanički vrtovi, a njihove zbirke čine drvenaste vrste biljaka.

Šalim se, no istina je da se ni mnogi botanički vrtovi u Europi ne nalaze u boljoj situaciji od naših.

No, činjenica je i da se u bogatijim zemljama i boljestojećim sveučilišnim gradovima grade i novi, vrlo moderni botanički vrtovi u punome smislu.

Slavni, veliki botanički vrtovi poput onoga u engleskom Kewu blizu Londona ili njemačkom Dahlemu (Berlin) nacionalno su blago, s milijunskim dotacijama države i golemim međunarodnim projektima florističkih istraživanja i skupljanja uzoraka po čitavom Planetu...

Naši su botanički vrtovi osnivani relativno kasno tek u drugoj polovici 19. stoljeća, a uglavnom iza Drugog svjetskog rata dok su botanički vrtovi u zapadnoj Europi osnivani još u 15. stoljeću.

Planinski botanički vrtovi koji čuvaju zbirke velebitskih i biokovskih endema djeluju u sklopu Javnih ustanova Nacionalnog parka Sjeverni Velebit odnosno Parka prirode Biokovo, dok zbirku biljaka liburnijskog kraja čuva Prirodoslovni muzej u Rijeci.

Na svu sreću, danas se u učeničke ekskurzije, pa i vrtićke šetnje gradom, redovito uklapaju botanički vrtovi i zbirke lokalnih flora, tako da će naši mališani svakako znati o njima više od svojih roditelja.

Mnoge znanstvene institucije, sveučilišta, botanički vrtovi i muzeji zajedno s obiteljskim gospodarstvima i kompanijama širom svijeta već su najavili da će otvoriti svoja vrata i prirediti različita događanja povezana s biljkama za sve zainteresirane.

Ono što turiste najviše privlači na Victoriu su njezin satni toranj, Sudnica, botanički vrtovi, Nacionalni povijesni muzej, Prirodoslovni muzej te Sir Selwyn tržnica.

Europeana Open Culture sadrži brižno odabranu građu iz zbirki nekih od najvažnijih europskih ustanova, kao što su Rijksmuseum iz Nizozemske, Kraljevski botanički vrtovi iz Edinburgha u Ujedinjenome Kraljevstvu, Nacionalna knjižnica Poljske, Arheološki muzej iz Portugala, Bugarska akademija znanosti i Digitalna knjižnica španjolskoga ministarstva obrane.

Teme skupa su zagrebačko javno zelenilo, uloga pejzažne arhitekture u uređenju grada Zagreba (Park prirode Medvednica, perivoji: Maksimir, Tuškanac, Jelenovac i dr. zeleni trgovi: Zrinjevac, Svačićev trg, Lenjinov trg i dr. drvoredi, stari gradski vrtovi Gornjeg grada i Kaptola, botanički vrtovi Grada Zagreba) te problematika organiziranog ostvarivanja novih zelenih površina sa stručnim i ekonomičnim održavanjem.