Bruno Vlahek u programu pravih glazbenih meštara Čajkovskog, Rahmanjinov a, Enescua te 1. Simfonije Srećka Bradića, djela koje je napisano na narudžbu Zagrebačke filharmonije i na ovom će koncertu imati...
Bruno Vlahek u programu pravih glazbenih meštara Čajkovskog, Rahmanjinov a, Enescua te 1. Simfonije Srećka Bradića, djela koje je napisano na narudžbu Zagrebačke filharmonije i na ovom će koncertu imati...
Možete zatražiti konzultacije i pregled kod dr. sc A. Bradića ili mr. sc. M.
Tridesetak pjesma ove malene zbirke (od kojih je jedna Junaci naši, i uglazbljena od strane Željka Bradića), zapravo su elegične proturatne pjesme nošene željom za mirom i ohrabrenjem onih koji ostaju, oplakujući preuranjene smrti mladosti (Deset je godina, Dječaci, vitezovi moji, Majčina molitva, Vuku, Mladi ratnik, Kad mrtvi progovore).
No, upravo zato poseban je ponos kad se u programu nađe potpuno novo djelo hrvatskog skladatelja Srećka Bradića načinjeno upravo za Zagrebačku filharmoniju s nekim novim tonovima koji na još nepoznat način golicaju ljudsko srce i bude u njemu dosad neproživljene emocije.
NACIONAL: Danas vas smatraju jednom od najsvestranijih osoba u Srbiji, jer, osim što pišete knjige i režirate, vi pišete i kazališne drame, profesor ste na Akademiji dramskih umjetnosti, i, što je vrlo zanimljivo, savjetnik ministra kulture Nebojše Bradića.
Pisao je i knjige, kazališne drame, radi kao profesor na beogradskoj Akademiji dramskih umjetnosti, a odnedavno je i savjetnik srbijanskog ministra kulture Nebojše Bradića.
Rijeka, 27. svibnja 2013. Od petka do nedjelje održane su tri judo manifestacije u našem gradu: promocija voditelja i trenera druge generacije HOA-a, te judo priručnika Slaviše Bradića, kao i dva državna prvenstva.
U predstavi glume glumci iz svih uključenih zemalja petero iz Virovitice, četvero iz Tuzle i jedan iz Užica, a cijela je ekipa trenutačno u Tuzli gdje uz pomoć redatelja i dramaturga Nebojše Bradića, inače bivšeg srpskog ministra kulture, te Vlade Keroševića, glumca, vlasnika Teatra kabare Tuzla i dekana tuzlanske glumačke akademije, predstavu privodi kraju.
Stariji pjevački zbor KUD-a otpjevao je četiri pjesme Polegala trava detela, Napitnica iz Žumberka, te Išel bum v goricu i Kumek s kleti baril nosi u obradi Željka Bradića.
Svečanom premijerom drame Prokleta avlija Ive Andrića u adaptaciji, scenografiji i režiji Nebojše Bradića, obilježena je pedeseta obljetnica od dodjele Nobelove nagrade Ivi Andriću, jedinom nobelovcu na prostoru bivše države.
U povodu stote obljetnice rođenja i 40. godišnjice smrti Blagoja Berse tadašnja Radiotelevizija Zagreb upriličila je 12. siječnja 1974. koncertnu izvedbu djela u redakciji Zvonimira Bradića u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski.
Kada je inicijativom izuzetno zaslužnog čovjeka u promicanju tamburaštva, glazbenog pedagoga i dirigenta Željka Bradića, 1971. godine utemeljen rad amaterskog Tamburaškog Društva Ferdo Livadić, Samobor je dobio osebujno glazbeno tijelo, koje s vremenom urasta u mnoge pore kulturnog života.
Znalački rad dirigenta Željka Bradića i marljivost članova orkestra godinama njeguju kultivirani zvuk, ekspresivnost te ispirativnu interpretaciju i uzornu tehniku sviranja, unatoč generacijskim promjenama.
Fabbriciani je bio solist i u praizvedenom Koncertu za flautu i orkestar (2010) Srećka Bradića, djelu u kojem se na klasičan način nadmeću ili ignoriraju dvije suprotstavljene strane orkestra i solista, ali jednako tako koncert posve drugog, suvremenog zvukovlja i gradnje glazbenog materijala.
Dojmljivi će ostati opera Prikriveni križ skladatelja Srećka Bradića i redatelja Krešimira Dolenčića te balet Proces skladatelja Berislava Šipuša i koreografa Staše Zurovca, koji su simbolično zaokružili ovogodišnji Biennale, realizirani domaćim autorskim, produkcijskim i izvedbenim snagama.
Peterostavačna Simfonija Srećka Bradića nosi u sebi sučeljavanja mnogih glazbenih iskustava prošlih vremena, kao i iskustava velikih autora prošloga stoljeća.
Putovi hrvatske glazbe u talk show formatu ugošćuju skladatelje Sanju Drakulić i Srećka Bradića uz novosti njihovih glazbenih i skladateljskih aktivnosti.
Svoju prvu veliku operu Lizinku Ivana pl. Zajca, radio je u Rijeci, a otada je postavio opere Offenbacha, Verdija, Puccinija, Gounoda, Debussyja, Poulenca, Rossinija, Gotovca, Saint-Saënsa, Donizettija, Stravinskoga, Bradića, Orffa, Purcella.
Bio je ovo četvrti u nizu, drugi domaći, poraz Vrbovca, oslabljenog za kartonirane Brovčaka i Bradića, ozljeđenog Horvatića
Uz pratnju mlađeg tamburaškog orkestra, a pod vodstvom njihovog osnivača Željka Bradića, izvele su dvije skladbe: Zemlja je drakša od sega na svetu u aranžmanu Tomislava Uhlika, te Nekaj grmi z Otrovanca Bože Potočnika.
Nakon vrlo uspješne praizvedbe na ovogodišnjim Dubrovačkim ljetnim igrama, zagrebačka publika imat će priliku čuti Koncert za flautu i orkestar Srećka Bradića sa solistom Robertom Fabbricianijem te prvu izvedbu djela Obsidienne, mladog skladatelja Tomislava Olivera.
Ta dva naslova bila su, i po karakteru i po realizaciji, potpuno suprotna od nove opere Srećka Bradića Crux dissimulata (Prikriveni križ), praizvedene pod ravnanjem Zorana Juranića u koprodukciji s Muzičkim biennalom.
Ovo, ovo - mucaše seljak pokazav kažiprstom na Bradića - laže
Upravo prvom važnom praizvedbom ovoga 25. MBZ-a, operom Srećka Bradića »Crux Dissimulata« (Prikriveni križ), otpočeo je desetodnevni put ovom glazbenom svečanošću.
Inače, Gudačkom kvartetu Rucner oduvijek se mogla pripisati izvođačka otvorenost, i to u ogledima sa suvremenom glazbom (Bienalle 2001.), autentičnim tango (jazz) izričajem (Peter Soave/Piazzolla), gitarističkim repertoarom (Darko Petrinjak/Stephen Dodgson, John William Duarte) te, što je možda najvažnije, u ogledima s novim, mahom posvećenim djelima slavnih hrvatskih autora poput Srećka Bradića, Anđelka Klobučara, Miljenka Prohaske, Tomislava Uhlika, Stanka Horvata, Krešimira Seletkovića, Milka Kelemena kao i mnogih drugih, da ne nabrajam u nedogled.
Pod vodstvom Saše Bradića i Ines Nizić svoje su ideje osmišljavali studenti Tehničkog fakulteta iz Beča.
Na smotri je nastupio rekordan broj sudionika, a naš je orkestar od strane profesionalnog kritičara prof. Željka Bradića, dobio dobru kritiku.
Na programu su djela Hatzea, Mahlera, Viardota, Bradića, Schumanna, Debussyja i Vlaheka.
Snježana i Dragan Rucner posebnu pozornost posvećuju djelima hrvatskih skladatelja, pa su tako prije dva mjeseca u Zagrebu praizveli njima posvećen Koncert za violu i orkestar Srećka Bradića.
Osim toga, izvodit će se i skladbe drugih skladatelja, među kojima će biti nekoliko praizvedbi Miroslava Miletića, Saše Bastaleca, Davora Bobića i Srećka Bradića.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com