Zadržimo se ukratko na komemoraciji u povodu 25. obljetnice Krležine smrti, a koja se u kući Arko održala pod provodnim pitanjem Što nam danas Krleža znači svakome od nas ponaosob?, kao što je na početku komemoracije apostrofirao Velimir Visković, a na tom simpoziju o navedenome su upitu promišljali svojim izlaganjima Nikola Batušić, Branimir Donat, Marko Grčić, Zoran Kravar, Krunoslav Pranjić, Slobodan Šnajder i Velimir Visković.

U tim su razgovorima sudjelovali uglednici iz Hrvatske i inozemstva kao Victor Meier, Paul Lendvai, Jakša Kušan, Vladimir Pavlinić, Gojko Borić, Krsto Cviić, Josip Šentija, Neven Šimac, Marc Gjidara, Paul Garde, Stanko Uršić, Petar Kriste, Srećko Lipovčan, Branimir Donat, Grozdana Cvitan, Tomislav Bunjevac, Stjepan Kušar, Mirko Mataušić, Branko Salaj, Mirko Galić, Dražen Mirko Grmek, Franjo Zenko, Mladen Klemenčić itd.

Branimir Donat je govorio o potrebi digitalizacije književne baštine, odnosno uvođenju jedinstvene digitalizacije za sve knjižnice i muzeje, naglasivši da će digitalizacija i te kako potpomoći u pronalaženju naslova pojedinih djela u knjižnicama, arhivima i muzejima.

Branimir Donat, pola stoljeća rada svestranog književnog diva

Uz »stare »autore za časopis pišu Zvonko Maković, Branimir Donat, Srećko Jurdana, Tomislav Kurelec, Pavao Pavličić, Josip Vaništa, Tonko Maroević

Novi broj časopisa za književnost, kulturu i znanost »Riječi«, br. 3 - 4/2003, predstavio je 16. prosinca u prostorijama Ogranka Matice hrvatske Sisak Branimir Donat, ugledni književnik i književni kritičar, član Glavnoga odbora Matice hrvatske.

A najmanje je Šenoa mogao predvidjeti da će njegova Dora Krupićeva (ime joj je književnik Branimir Donat posudio za naziv svoje privatne nakladničke kuće) zauvijek postati legendom i da će, kao jedina književna heroina biti i fizički uprizorena u Kerdićevoj skulpturi, ugrađenoj u Kamenita vrata.

Branimir Donat je ustvrdio kako se radi o financijskom inženjeringu koji izbjegavanjem poreza i mogućnostima raznih drugih makinacija, može oštetiti samu državu, o čemu bi trebali misliti i ministar kulture Božo Biškupić i ministar financija Ivan Šuker.

Dunja Robić, čije je djelo predstavio javnosti Branimir Donat, premalo je prisutna u javnosti za života, a još manje nakon smrti, premda bi mnogi narodi od nje uradili kultno ime.

Tvrtko Zane danas poznatiji kao Branimir Donat bio je, kad god je bio s nama, motor grupe.

Radni dio književno-znanstvenoga skupa održan je na Filozofskom fakultetu u Pečuhu, gdje je dvadesetak sudionika (Vlasta Rišner, Stjepan Blažetin, Branko Kuna, Goran Rem, Branimir Bošnjak, Krunoslav Pranjić, Branimir Donat, Zlata Šundalić, Dubravka Brunčić, Boris Škvorc, Helena Sablić Tomić, Tvrtko Vuković, Krystyna Pieniazok, Zoltan Medve, Sanja Jukić, Sanjin Sorel, Vlasta Markasović, Helena Peričić, Kristina Peternai...) izlagalo u tri paralelne znanstvene sesije.

U knjizi Julije Benešić Tito Strozzi Branimir Donat napominje: »Postupak prema Titu Strozziju nisu puke mrlje, to su brazgotine na licu hrvatske umjetnosti.«

Crni smiješak, Petar Šegedin, Svi smo mi odgovorni, Petar Šegedin, Ilarijin smiješak, Grgo Gamulin, Vrijeme i pau č ina, Krsto Špoljar, Sante, Josip Barkovi ć, Osporeni govor ili egzotika svakodnevnog, Branimir Donat, alias Zane Tvrtko, Velike ideje i mali narodi, Franjo Tu đ man, Zakon vrijednosti i odnos tržišta i plana, Šime Đ odan, Za č iste ra č une, Hrvoje Šoši ć, Uzni č ke uspomene, Stjepan Radi ć.

NACIONAL: Branimir Donat je nastao nakon vašeg izlaska iz zatvora? On je nastao godinu dana nakon izlaska iz zatvora u Staroj Gradiški.

Nisam htio davati svoje eseje kolegama da ih ne dovedem u glupu situaciju da mi moraju reći: Ma znaš stari, ja bih ti to objavio, ali? Poslao sam tekst u ljubljansko Delo pod pseudonimom Branimir Donat i oni su ga objavili nakon tri mjeseca.

Javljaju se i prva znanstvena promišljanja popularne kulture i književnosti, koja č ine heterogeni glasovi doma ć ih intelektualaca na državno-partijskim (Stipe Šuvar i dr.), akademskim (Zdenko Škreb, Viktor Žmega č, Stanko Lasi ć, Milivoj Solar) i izvaninstitucionalnim (Igor Mandi ć, Branimir Donat) pozicijama.

To često može biti mana, ali ja sam takav ' ' Uvijek sam živio bolje nego moje kolege koji su dobivali partijske stipendije zato što sam organiziran i marljiv čovjek ' ' Većina tih dečki za razliku od Amerikanaca nisu proživjeli ni trenutak opasne sudbine ' Rođen je u Zagrebu kao Tvrtko Zane, no nakon izlaska iz zatvora u Staroj Gradišci, već 50 godina, potpisuje se pseudonim Branimir Donat.

Pisac, izdavač i gurman Branimir Donat zgrožen je reakcijama sjevernoeuropskih turista i novinara koji ocjenjuju hrvatsku kuhinju bezličnom: Ako Englezi nešto ne mogu ocjenjivati, onda je to kuhinja.

U subotu, 9. travanja, u 12 sati, u Gliptoteci HAZU, otvara se izložba pod nazivom ' Branimir Donat i vizualna poezija ', povodom obljetnice smrti Branimira Donata (5.9.1934. - 15.4.2010.), književnog kritičara, esejiste i izdavača.

Književni kritičar, esejist, publicist, prevoditelj i nakladnik Branimir Donat sinoć je iznenada preminuo u 76. godini u svom domu u Zagrebu, doznaje se jutros u Hrvatskom društvu pisaca (HDP).

U Odboru za dodjelu Nagrade bili su Branimir Donat, Aleksandar Flaker (predsjednik), Tonko Maroević, Julijana Matanović i Zdravko Zima (dopredsjednik).

Hloverka Novak-Srzić, Branimir Donat, Tanja Torbarina i Željko Kliment samo su neki od onih koji su je optuživali za jugonostalgiju, a posebno je zapamćen tekst Slavena Letice Vještice iz Rija u Globusu.

Brguljan je pričao i o " Sabranim djelima Viktora Vide " koja je priredio pokojni Branimir Donat, a u dva sveska objavili Hrvatska bratovština Bokeljske mornarice 809 i izdavačka kuća Dora Krupićeva iz Zagreba.

Kad su već nažalost bila vremena koja su ovakav čin činili nužnim, sve bih dao kada bi se moglo vratiti vrijeme u kojemu su, Velimir Visković, Vlaho Bogišić, Jozefina Dautbegović i Branimir Donat, zajedno s Ivom Brešanom, Miljenkom Jergovićem, Draženom Katunarićem, Zvonkom Makovićem, Brankom Malešom, Jagnom Pogačnik, AntomTomićem, Andreom Zlatar i Zdravkom Zimom osnovali hrvatsko društvo pisaca.

Signifikantno je - da ne velim znakovito - da u 1998. objavljenom zborniku Književna kritika o Antunu Šoljanu njegov priređivač Branimir Donat ili nije ušao u trag, ili nije imao potrebu uvrstiti nijedan prikaz, osvrt, kritiku (žanr tu nije važan) o Šoljanu kao prevodiocu.

Govorio je o Mandićevoj literarnoj retoričkoj prozi, Nenad Popović o snazi i pečatu koji je na Mandićevo pisanje ostavilo samoubojstvo njegove kćeri, kao najveća osobna tragedija koja mu se dogodila, a govorili su i Branimir Donat, Tomislav Brlek, Helena Sablić-Tomić, Dubravka Crnojević-Carić i drugi.

Rođen je 5. rujna1934. godine u Zagrebu kao Tvrtko Zane, a umro 15. travnja 2010. isto u Zagrebu ali kao Branimir Donat.

Branimir Donat, književni kritičar, esejist i izdavač u povodu 70. godina života i 50 godina književnoga rada u razgovoru za Nacional govori o dugogodišnjem kritičarskom zanimanju, boravku u zatvoru, političkoj orijentaciji, antagonizmu prema Crkvi, fenomenu Big Brothera, stvarnosnoj prozi kao trendu mladih pisaca i krizi u izdavaštvu

Izražena je zabrinutost i zbog ukidanja kulturnog priloga Obzor u Veèernjem listu, do èega je došlo nakon što su te novine preuzeli Austrijanci, pa je Branimir Donat upozorio da bi se nešto slièno moglo dogoditi i s kulturnim prilogom u Slobodnoj Dalmaciji, ako bi i te novine došle u iste ruke.

Jedan je bio i Branimir Donat.