Branislav Glumac, pisac, pjesnik, feljtonist, antologičar, dramatičar i likovni kritičar, autor Zagrepčanke, jednog od najpopularnijih hrvatskih romana, objavio je poetičnu knjigu 145 sjećanja na ljude - (o) smijeh, hranu, alkohole, duhan..., u kojoj se prisjeća dragocjenih detalja iz neslužbene strane života 145 pisaca, slikara, glumaca i redatelja, s kojima se družio više od 40 godina

Branislav Glumac, hrvatski književnik plodnog opusa napisao je i objavio prije 39 godina, 1974., roman Zagrepčanka koji ga je proslavio, što zbog teme i sadržaja što zbog forme pisanja.

Novi tekstovi pjesničkim primjerima pokrivaju ono što se događalo četrdeset godina poslije Razdiobe, razdoblje od 1970. do 2010. 7. Kazaljke oko očiju, Branislav Glumac (V. B. Z.) Ove pjesme donekle se izdvajaju iz dosadašnjega niza recentnih Glumčevih zbirki uvećanom sklonošću za cikličko povezivanje.

Obnovite izgubljeni ritual po uzoru na trojicu hrvatskih pisaca Branislav Glumac, Bruno Šimleša i Ivica Prtenjača podijeli su s vama svoje najdublje osjećaje

Tko bi danas vjerovao da je taj list pod ravnanjem glavnog urednika Stipe Šuvara imao nakladu od dvadesetak tisuća prodanih primjeraka i da su u njemu svoju društvenu i kulturnu afirmaciju stjecali Igor Mandić, Igor Zidić, Zvonimir Majdak, Alojz Majetić, Branislav Glumac, Mani Gotovac, Nedjeljko Dragić i mnoga druga danas vrlo ugledna imena.

Poezija: 1. Moja antologija hrvatske ljubavne poezije, Branislav Glumac (V. B. Z.) " Neka čitatelj sam odabire pjesme koje će zavoljeti, pjesnike koje će poštovati.

Kriterij po kojemu se vodio Branislav Glumac u nastajanju knjige bili su i prijateljstvo ili osobno poznanstvo, ali i profesionalna poznanstva, prvenstveno s piscima i slikarima.

Komisija za pomilovanje u sastavu: predsjednica Neva Šibl, bivša sutkinja Vrhovnog suda, Vladimir Faber, državni tajnik u MUP-u i bivši ravnatelj policije, liječnik Davorin Đanić, likovni kritičar i novinar iz Zadra Šefik Nadarević i književnik Branislav Glumac, nije razmatrala vrstu zločina nego život osuđenika.

O monografiji i umjetnosti slikarske obitelji Trick govorili su stručnjaci iz vrha hrvatske teorije povijesti umjetnosti, dizajna i stripa: povjesničar umjetnosti Marijan Špoljar, muzejski savjetnik, vanjski je suradnik-predavač na Filozofskom fakultetu u Osijeku Vlastimir Kusik, profesor dizajna Ivan Doroghy, novinar, publicist, povjesničar stripa i nakladnik Veljko Krulčić, povjesničarka umjetnosti i recenzentica knjige Branka Hlevnjak, književnik i likovni kritičar Branislav Glumac i kustosica i ravnateljica Gradskog muzeja Virovitica Mihaela Kulej.

Na promociji su govorili i vanjski suradnik - predavač na Filozofskom fakultetu u Osijeku Vlastimir Kusik, povjesničar umjetnosti Marijan Špoljar, novinar i povjesničar stripa Veljko Krulčić, povjesničarka umjetnosti i recenzentica knjige Branka Hlevnjak, profesor dizajna Ivan Doroghy i književnik i likovni kritičar Branislav Glumac.

Riječ je stalnom postavu Gradskog muzeja Virovitica u kojemu je izložena likovna zbirka suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika, koju je 1982. godine Muzeju poklonio Virovitičanin Branislav Glumac, književnik iz Zagreba. opširnije

Nakon petnaestogodišnje prozne pauze Branislav Glumac napisao je uzbudljiv roman o odrastanju i ljubavi, ali i apoteozu umjetničkome u našim životima.

Pisac i erotoman Branislav Glumac, autor kultne ' Zagrepčanke ', smatra da su fantazije ' vitaminski važne za život ' i da ' život bez unutarnjeg preljubništva nema smisla ' Iako nije specijalizirana za seksologiju, psihologinja i pjevačica Maja Vučić kaže da u Centru za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje Sirius, gdje je angažirana, imaju i seksologe pa je i sama upoznata s tom problematikom.

Predstavljamo još jedan zanimljiv rad ove autorice pohranjen u Donaciji Branislava Glumca, zasebnoj zbirci Muzeja koju je 1982. Godine muzeju poklonio Virovitičan Branislav Glumac, književnik iz Zagreba.

Branislav Glumac 145 sjećanja na ljude VBZ, 120 kn

Žiri Zlatne ruže gledao je emisiju koja je bila emitirana 10. siječnja, a gosti su bili Nataša Bebić, Branislav Glumac i Đuro Perica.

Meni je apostrofirati one važne, međašne, točke u amplitudi od 110 godina ljubavnih nježnosti i krikova, tame i sumračja, tjelesnosti i bestjelesnosti, ali i svih onih umbrastih i molskih ljepota koje stihom, iz ričajem, bivaju pretvorene, usuđujem se reći, i u same vrhove globalne ljubavne lirike (Branislav Glumac)

BRANISLAV GLUMAC smatra kardinala Bozanića seksualno privlačnim Branislav Glumac (72), pisac, pjesnik i likovni kritičar, autor zagrepčanke, jednog od najpopularnijih hrvatskih romana, objavio je novu zbirku vrlo originalnih erotskih minijatura upotriJebni na Pici u kojoj slavi hedonizam i seks, ali i ironizira hrvatsku stvarnost.

htio bih napisati ljubavno pismo poznatoj ženi koju nekoć ljubljah: ne polazi mi za olovkom, ne bje samo jedna htio bih napisati ljubavno pismo nepoznatoj ženi. ni to mi ne polazi za olovkom. htio bih napisati više pisama jednoj ženi. uzalud. posve sam izgubljen u najljepšim riječima koje ne znam iskazati. htio bih napisati mnogim ženama jedno ljubavno pismo. to bi već imalo nekog smisla. htio bih da se pisma sama napišu ženama koje vidjeh samo na sekund. na izmaku milijuntog djelića sekunde. u kresnutom mimolazu. mirisalo je sve po onom uzbudljivom trenu u kojem bijaše nešto i od one utvarne vječnosti. možda to bje san? pa ljubavno pismo i jest neko lice sna. pokušaj ustreptalog nabacivanja nježnog lasa nestvarnog prema stvarnom. pismo je uvijek nekažnjivi osvajački čin. pohod na dušu, na tijelo, u tijelo, na mozak, u mozak, pohod na ono što vidimo i što ne vidimo a tek oslućujemo: pa su tako ljubavna pisma zamke čiji je ishod počesto nepredvidljiv. iščekivanja. unutrašnja šaputanja. zaklinjanje i molba. obećanja nevinosti i herojskih čina. prepredene pohote. i ona, konačna, čekanja odgovora između dva vremena, između dviju obala najljepše su dionice i duhovnosti pisma. odgovor možda neće stići u pravi tren. možda nikada. ništa zato. vrijeme mojeg/tvojeg treperenja i iščekivanja iskupljenje je svakog mogućeg poraza duše... ne pišem više ljubavna pisma. ispisala su me. iscrpila. isušila. pišem sad samo pisma u mislima bez rečenica. u znakovima. tu abecedu zovem d r h a t i m a. još uvijek mogu uzdrhtati. poslati (ne) poznatoj ženi nijemi poziv na (bes) tjelesno podrhtavanje. hajde, ženo/ljepoto zadrhtimo u ime onog milijuntog dijelka sekunde kad smo se zakresnuli i zapalili tzv. veliki ozbiljan svijet. dakle, sad pišem ljubavno pismo oku nepoznate žene. očima svih žena. onom pramenu kose koji me nije vidio, ali je oćutio da ga gledam i (za) uzimam preko vala ili spirale kemijskog erosnog povjetarca... nepravedno je ne nakloniti se prokletstvu i milinju slučaja kao što je i nepravedno pisati lj. p. iz pepela. hladna. racionalna. nemuževna. nepožudna. prava ljubavna pisma su gotovo slijepa. od čeznuća djetinjarija i žara pohote. ona su djevičanski bestidna. i ne pripadaju samo ovom naglom trenutku sada. ona su i prošlost i budućnost koja je, također, već prošlost. stoga i ne mogu napisati jedno lj. p. samo jednoj ženi. pišem, dakle, ljubavno pismo i ženama koje nikada nisam ugledao niti ću ih ugledati. a možda... moj naklon, prokleti slučaju, zazivam te svim opasnostima, labirintima i enigmama unatoč... darling. tako mi je drago što te još nisam stigao upoznati i dotaknuti. i više od toga. reći ću ti o mnogim tajnama i šutnjama kad se dogodimo. kad totalno jedno za drugim po (b) ludimo spreman sam s tobom podijeliti kruh i vino, mrvice života i obilje kušnji/ljepota, blagost i gnjev, maleni stol i usku postelju... bit ću tad spreman i za te, bosonog, otići u dobrovoljno progonstvo u daleki, smrznuti sibir tvoj/vaš branislav glumac zagreb, siječnja 2009.

Branislav Glumac je u svom autorskom putu prošao kratku povijest ispisa: od romana zagrepčanka u kojem nije posegnuo ni za jednom jedinom interpunkcijom pa do pjesama mahom pisanih tek sada u 21. stoljeću kada osim klasične interpunkcije unosi i svoju specifičnu interpunkciju stvarajući osobeni interpunktuarij.

Kako je Nacionalu otkrio Branislav Glumac prigodom objavljivanja svoje knjige " Razgovori sa slikarima ", " srebrni Koydl je jedan od velikih šarmera, erotski pohlepan i omiljen kod žena, koje su ga toliko voljele da smo se mi šalili da bi mogao nešto i nama ostaviti ".

Time je Branislav Glumac ispisao i onu nepoznatu stranu povijesti hrvatske kulturne baštine 20. stoljeća.

Hrvatski pisac Branislav Glumac, koji završava novi prostački roman, ističe da dosad u Zagrebu nije snimljen film po njegovu hitu Zagrepčanka prvenstveno zbog jala hrvatskih sineasta: Prije 20 - ak godina direktor Jadran filma Sulejman Kapić otkupio je uz vrlo pristojan honorar moj scenarij Zagrepčanke.

Da me Branislav Glumac proziva za moral?

Dobar novinar, osim što je mrtav, mora za života prikazati svu puninu književničkog bića zvanog Branislav Glumac, jer o njemu je riječ, a ne smiju se dobri novinari, kao Branka Kamenski i Dražen Ilinčić, usredotočiti samo na staru prežvakotinu o Glumčevu romanu bez točaka i zareza.

Pisac i erotoman Branislav Glumac, autor kultnog romana " Zagrepčanka ", dio je generacije koja je otvoreno govorila o seksualnosti.

Za razliku od mlađeg kolege Drage Glamuzine koji, iako u svojem romanu " Tri " opisuje eksplicitne scene seksa, " nije imao vremena " za ovu temu, Branislav Glumac spremno je opisao jednu od svojih fantazija:

Tako se zapravo propitivanje odnosa između umjetnosti i zbilje pokazuje kao osnovna tematska preokupacija Odmrzlog ljeta, tim više što Branislav Glumac glavni pripovjedni tok učestalo prekida digresivnim umecima u kojima se metafikcijski i autoreferencijalno bavi problematikom pripovijedanja i pisanja kao stvaralačkog čina.

Usto, Branislav Glumac u romanu kombinira različite diskurse, pozornost pridaje i grafičkom oblikovanju teksta te iznevjerava pravopisna pravila tako što čitave pojedine ulomke piše bez interpunkcijskih znakova, što je autoreferencijalna poveznica s njegovim najpoznatijim romanom Zagrepčanka, koji je u cijelosti bio pisan na taj način.

Poznati pisac i likovni kritičar Branislav Glumac inicijator je da se Ured predsjednika pretvori u Kuću hrvatske kulture