Autorica izložbene koncepcije i teksta kataloga bila je povjesničarka umjetnosti Branka Hlevnjak, dok koordinaciju izložbe i katalošku obradu izložaka potpisuje Koraljka Vlajo, voditeljica zbirke dizajna i viša kustosica Muzeja za umjetnost i obrt.

P ovodom izložbe najpoznatijeg hrvatskog fotografa Stephana Lupina koja se otvara 11. srpnja U Galeriji umjetnina u Zadru Branka Hlevnjak je napisala: S ukupnim djelom Stephana Lupina emaniraju odlučnost i strast.

Branka Hlevnjak je ukazala na bogatstvo i originalnost Turininih kazališnih solucija, a ne oduzimajući mu ništa na osobnim dometima (dapače) postavila ga je u kontekst mnogih suvremenih mu i onda aktualnih likovnih tendencija.

Ocjenjivački sud ovogodišnjeg međunarodnog natječaja Najfotografija 16. Međunarodnog uličnog festivala Cest is d Best, kojeg su činili: Vinko Šebrek, (AFIAP), Branka Hlevnjak, povjesničarka umjetnosti i Nenad Reberšak, (AFIAP, ULUPUH), odabrali su najbolje fotografije pristiglih na natječaj i dodijelili nagrade i pohvale najboljim od najboljih.

U Studiju Galerije sv. Krševana urednica likovnog programa Branka Hlevnjak otvorila je izložbu slika i - riječi

Prvotna zamisao bračnog para Bulaja postala je na posljetku projekt na kojem je radilo 150 suradnika, umjetnika iz cijelog svijeta pa je i pobrala najveće svjetske nagrade, rekla je Branka Hlevnjak.

Branka Hlevnjak će s pravom uočiti u popratnom tekstu u monografiji kako je ovdje riječ o prevođenju činjeničnoga u novu duhovnu ravan, u dimenziju određenu autorskim odabirom izreza i metijerskoga mehanizma (fotografske zakonitosti) za postizanje oblikovnoga i ritmičkoga.

Riječ je o izdanju ULUPUH-a koje je uredila Branka Hlevnjak, a koje u reprezentativnom izdanju od 216 stranica donosi po pet radova i biografije na hrvatskom i engleskom jeziku čak 102 domaća ilustratora.

- Zbog vrlo određene uloge da posreduje između tekstopisca i publike, između oglašivača i čitača, između odgajatelja i djece, između učitelja i đaka, i tako dalje, ilustrator se mora uzdići iznad banalnosti i doslovnosti, iznad komunikacijskih šumova, gluhoće i nerazumijevanja, te upravo ilustracijom zaobići sve izvore buke, kako bi osvijetlio, objasnio, predočio i podastro temu, pojašnjava Branka Hlevnjak u predgovoru katalogu, u kojemu također ukratko podsjeća i na razvoj ilustracije od ručnog oslikavanja, iluminacije i Gutenbergove " crne umjetnosti " preko booma bojane ilustracije sredinom prošlog stoljeća do današnjih kompjutorskih " neslućenih mogućnosti " na tom području.

O ulozi AEG-ova dizajna za nazočne je kratko predavanje održala likovna kritičarka Branka Hlevnjak.

Neki novi ljudi u gradskoj upravi, nakon održane promotivne izložbe Dossier parka južnog Zagreba (autori Dragutin Kiš i Branka Hlevnjak) održane u Galeriji Modulov na Trešnjevci prihvatili su ponovnu inicijativu (jedna je nažalost propala u sklopu priprema za svetkovinu devetstote obljetnice Zagreba, kada je pripremljen i natječaj za ovaj park).

Branka Hlevnjak IZVOR OREB Slikarstvo 1966. - 2006.

Fotografija je postala događaj izvan nje same, promovirajući Klaića kao umjetnika konceptualne fotografije - istaknula je likovna kritičarka mr. sc. Branka Hlevnjak.

' Kad se govori o Walteru Neugebaueru teško je reći tko je on zapravo, jer bio je i strip-crtač, koji je uz karikaturalni crtao i realistični strip; bio je urednik, režiser i grafički dizajner - on je bio umjetnik u najširem smislu riječi ', kazala je povjesničarka umjetnosti i koautorica izložbe Branka Hlevnjak.

Autor stručne koncepcije izložbe je dr. sc. Frano Dulibić, a koautori za pojedine dionice su Koraljka Jurčec Kos, Branka Hlevnjak, Iva Sudec Andreis i Daniel Rafaelić.

Branka Hlevnjak u monografiji ULUPUH-a (" ULUPUH 1950 - 2010 ", Zagreb, 2010.) otkriva pretpovijest društvenog djelovanja ove Sekcije u radu Aktiva za proizvodnju igračaka unutar tadašnjeg ULUH-a, odnosno njegove Sekcije za primijenjenu umjetnost.

Trojedinstvo neba, zemlje i mora fotografirani u ljepoti od koje promatraču tijelom prolaze žmarci, zajednički je rad učitelja Lapića i učenika Uštulice, napisala je o izložbi Branka Hlevnjak u tekstu pod nazivom " Otok Pag ili mjesto gdje su obitavali Bogovi " u kojem je javnosti predstavila ovu dvojicu umjetnika.

Prostor Galerije pokazat će kako su se u proteklih deset godina pobjednički stihovi pretvarali u slike, a o njima će govoriti likovna kritičarka Branka Hlevnjak.

Projekt Dražena Lapića nije samo izložba fotografija već projektna cjelina koja na neki daleki način asocira na rad Ladislava Galete ' Water Pulu 1869 - 1896 ' iz 1987. Riječ je o istraživanju dva potpuno različita medija, o filmu i fotografiji, no poveznica im je ideja središta, istaknula je u predgovoru kataloga likovna kritičarka Branka Hlevnjak.

O monografiji i umjetnosti slikarske obitelji Trick govorili su stručnjaci iz vrha hrvatske teorije povijesti umjetnosti, dizajna i stripa: povjesničar umjetnosti Marijan Špoljar, muzejski savjetnik, vanjski je suradnik-predavač na Filozofskom fakultetu u Osijeku Vlastimir Kusik, profesor dizajna Ivan Doroghy, novinar, publicist, povjesničar stripa i nakladnik Veljko Krulčić, povjesničarka umjetnosti i recenzentica knjige Branka Hlevnjak, književnik i likovni kritičar Branislav Glumac i kustosica i ravnateljica Gradskog muzeja Virovitica Mihaela Kulej.

Na promociji su govorili i vanjski suradnik - predavač na Filozofskom fakultetu u Osijeku Vlastimir Kusik, povjesničar umjetnosti Marijan Špoljar, novinar i povjesničar stripa Veljko Krulčić, povjesničarka umjetnosti i recenzentica knjige Branka Hlevnjak, profesor dizajna Ivan Doroghy i književnik i likovni kritičar Branislav Glumac.

O dobitniku nagrade odlučio je žiri u sastavu: Edda Dubravec, Marija Tonković, Branka Hlevnjak i Josip Klarica.

Tim tragom ide ova monografija i njezina autorica, likovna kritičarka Branka Hlevnjak.

Knjigu su promovirali renomirani likovni kritičari i suradnici na knjizi Branka Hlevnjak, Marijan Špoljar, Vlastimir Kusik, urednica knjige Mihaela Kulej i dizajner Milan Sivački. opširnije

Prijave se primaju od 06. - 13. rujna 2002. Poziv na sudjelovanje na 37. Zagrebačkom salonu, organizacijski odbor 37. Zagrebačkog salona u sastavu: Sanja Bachrach Krištofić - predsjednica, Petar Barišić, Mario Beusan, Damir Fabijanić, Jasna Galjer, Branka Hlevnjak, Radovan Ivančević, Ariana Kralj, Damir Novoselec, Dora Pezić Mijatović, Luka Mjeda, Vinko Penezić, Krešimir Rogina, Tonči Vladislavić, Radovan Vuković a. situacija 1. dizajn: produkt dizajn, dizajn vizualnih komunikacija 2. primijenjena umjetnost: arhitektura, fotografija, kazalište, video i film, keramika, porculan, staklo, primijenjeno kiparstvo i slikarstvo, arhitektonsko-urbanističke makete, igračke i lutke, odijevanje, nakit od plemenitih kovina, restauratorska i oblikovno fonička djela, tekstil, vrtna i pejzažna arhitektura, studijska koncepcija, ilustracija, karikatura i animirani film, strip, multimedija. b. prijedlog prijedlog je interdisciplinaran i otvoren za sve vrste djelovanja i intervencije koje promišljaju javni aspekt života. propozicije 1. pravo sudjelovanja imaju svi autori i autorske grupe s područja republike hrvatske kao i oni koji su svojim radom, stručnim obrazovanjem ili porijeklom vezani uz hrvatsku. na natječaju ne mogu sudjelovati, članovi organizacijskog odbora zagrebačkog salona, članovi žirija, članovi obitelji i bliski suradnici članova žirija, te tajnik natječaja. ti članovi mogu sudjelovati van konkurencije. 2. zainteresirani autori mogu se natjecati s najviše tri rada u svakoj kategoriji, nastala u razdoblju od 2000. do 2002. godine. radovi moraju biti realizirani ili završeni projekti. mentorski radovi nastali tijekom studija se ne prijavljuju. 3. radovi se prijavljuju na posebnoj prijavnici 37. zagrebačkog salona uz odgovarajuću dokumentaciju: grafičku, fotodokumentaciju (fotografije veličine min. 18 x 24 cm), isti rad na cd-romu (u formatima TIFF), vhs video kazete, internet adrese. prijavnicu je moguće fotokopirati. 4. sve prijavljene radove pregledat će i odabrati za izlaganje ocjenjivački sud u sastavu: Ivan Doroghy, predsjednik žirija, Mario Beusan, Branka Hlevnjak, Radovan Ivančević, Krešimir Rogina ocjenjivački sud imenovan je od organizacijskog odbora 37. zagrebačkog salona. 5. u toku selekcijskog postupka ocjenjivački sud može zatražiti originalne radove na uvid. 6. prijava za sudjelovanje na Zagrebačkom Salonu nakon završenog žiriranja je neopoziva. 7. odabrani autori plaćaju participaciju u iznosu od 150 kn za troškove realizacije izložbe i kataloga. svaki izlagač ima pravo na jedan primjerak kataloga s popustom od 20 %. 8. grafička, foto i druga dokumentacija te podaci o autoru i radu iz prijavnice koristit će se za izradu kataloga. organizacijski odbor salona zadržava pravo na fotokopiranje svih prijavljenih djela, objavljivanje tih fotografija u katalogu salona te pravo na njihovo korištenje u propagandne i dokumentacijske svrhe bez posebne naknade autorima. nagrade 9. ocjenjivački sud dodjeljuje nagrade 37. zagrebačkog salona: - veliku nagradu: 20.000,00 kn - dvije jednakovrijedne nagrade za dizajn (produkt dizajn i dizajn vizualnih komunikacija): 10.000,00 kn - dvije jednakovrijedne nagrade za primijenjenu umjetnost: 5.000,00 - nagrada za prijedlog organizacijski odbor obvezuje se isplatiti nagrade u roku od tri mjeseca po završetku zagrebačkog salona. 10. dobitnik velike nagrade dobiva mogućnosti samostalne izložbe na sljedećem zagrebačkom salonu. 11. ocjenjivački sud aica-e dodijelit će svoju nagradu. rokovi 12. prijave uz odgovarajuću dokumentaciju: grafičku, fotodokumentaciju (fotografije veličine min. 18 x24 cm), vhs video kazete, cd romove (radovi snimljeni na cd u formatima TIFF,), internet adrese. prijavnicu je moguće fotokopirati. prijave se primaju od 06. - 13. 09. 2002. na adresi: ulupuh, vlaška 72, 10 000 zagreb. prijave se mogu predati osobno ili poštom. 13. o ishodu selekcijskog postupka autori će biti pismeno obaviješteni. 14. odabrani autori originalne radove predaju 15. i 16. 10. 2002. u umjetničkom paviljonu od 11 - 19 sati 15. odbijeni autori mogu svoje prijavnice i dokumentaciju preuzeti u roku od pet dana nakon pismene obavijesti. 16. 37. zagrebački salon bit će otvoren od 24.10. 16.11.2002. 17. po završetku izložbe autori mogu svoje radove preuzeti 18. i 19. 11. 2002. od 11 - 19 sati Sve dodatne informacije i prijavnice mogu se dobiti u: ULUPUH-u, Vlaška 72, 10 000 Zagreb, tel/fax: 01 45 525 95, e-mail: [email protected]

Zagorski likovni salon, sada četvrti po redu (nastao 1997. kao trijenalna regionalna manifestacija) priklonio se toj prvobitnoj nakani, to jest nije se od strane kustosa, selektora (Branka Hlevnjak, Dora Kovačević i Stanko Špoljarić) nametala određena tema ili problem, nego su se unutar poveznice sama Zagorja kao prostora djelovanja, zavičajne pripadnosti ili inspiracije (dakle ni tu se nisu postavili strogi okviri), skupila djela 99 autora nastala u klasičnim likovnim tehnikama (slikarstvo, grafika, kiparstvo, fotografija).

Zanimljivo je da je ocjenjivački sud (spomenuti Branka Hlevnjak, Dora Kovačević i Stanko Špoljarić) dodijelio tri jednakovrijedne nagrade Mirjani Drempetić Hanžić Smolić, Zdenki Pozaić i Antunu Borisu Švaljeku.

Djeluje kao odlična scenografija tajanstvenog filma u kojem i kojeg živimo i čiji nam smisao izmiče upravo onda kada smo sustavno razradili njegove materijalne činjenice " - piše između ostaloga o umjetnici Branka Hlevnjak.

Svaki je njezin objekt osmišljen kao mala pozornica koja naša čula kaleidoskopski uvlači u svoj magični svijet, poput simuliranja učinaka velikih scenografskih sustava (Branka Hlevnjak).

Branka Hlevnjak je ozbiljnim interpretativnim ulogom pristupila Turininu opusu i metodično je raščlanila njegove postupke opisujući i tumačeći njegova najznačajnija ostvarenja.