Ovu tezu o velikom rukometu u Dugom Ratu već 1948. godine potvrdio nam je i jedan od pionira ovog sporta u Splitu i okolici Branko Šegović.

Branko Šegović, jedan od naših najpoznatijih etnokoreologa i član Svjetske folklorne organizacije CIOFF, o ovakvom tipu kola mnogo toga ima za reći.

Ivan Ivančan, doajen hrvatskog folklora, akademik Jerko Bezić, doktor muzikoloških znanosti i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prof. Branko Šegović, istaknuti etnokoreolog i koreograf iz Splita, dr. sc. Jelka Radauš Ribarić, dugogodišnja ravnateljica Etnološkog muzeja u Zagrebu, mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović Valašek, profesorica glazbe i etnomuzikologinja iz Zagreba, dr. sc. Naila Ceribašić, asistentica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, prof. Josip Forjan, ravnatelj Posudionice i radionice narodnih nošnji iz Zagreba, prof. Janja Juzbašić, etnologinja, kustosica u Gradskom muzeju u Županji, mr. sc. Ljubica Gligorević, kustosica etnologinja u Gradskom muzeju u Vinkovcima, prof. Vidoslav Bagur, istaknuti koreograf i istraživač folklora iz Metkovića, Ivan Ivančan ml., umjetnički voditelj Folklornog ansambla Hrvatske LADO iz Zagreba, prof. Siniša Leopold, predavač na Glazbenoj akademiji u Zagrebu, Julije Njikoš, istaknuti glazbeni pedagog i melograf iz Zagreba, dr. sc. Enrih Merdić, umjetnički voditelj FA KUD-a Tena Đakovo i KUD-a Željezničar Osijek, prof. Zvonimir Toldi, kustos etnolog u Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, mr. sc. Andrija Ivančan, etnolog i polonist, umjetnički voditelj Zagrebačkog folklornog ansambla dr. Ivana Ivančana, prof. Vlasta Šabić, kustosica etnologinja u Muzeju Slavonije u Osijeku, prof. Mihael Ferić, glazbeni pedagog iz Slavonskog Broda, Đuro Adamović, glazbeni pedagog i graditelj starih glazbala iz Pule, Duško Topić, umjetnički voditelj HKUD-a Valpovo 1905, Nenad Sudar, voditelj KUD-a Mladost iz Bizovca, Jadranka Petrik, folklorna pedagoginja iz Slavonskog Broda, Mato Kopić, folklorni pedagog iz Županje, Nikola Novosel, voditelj tamburaškog orkestra iz Slavonskog Broda, Damir Doležal, dipl. iur., umjetnički plesni voditelj HKUD-a Osijek 1862, Franjo Slavko Batorek, glazbeni pedagog iz Osijeka, Milan Rosić, umjetnički voditelj HKUD-a Kramarić iz Nove Gradiške, Cvija Grčević, voditeljica KUD-a Seljačka sloga u Prekopakri, don Zvonko Martić, istraživač plesne tradicije Hrvata u Bosni i Hercegovini, ing. Josip Vinkešević, etnokoreolog iz Đakova, prof. Slavica Moslavac, etnologinja iz Kutine, Domagoj Pavić, svirač tradicijskih glazbala iz Đakova, Stjepan Večković, svirač tradicijskih glazbala u ansamblu LADO, te Blanka Žakula, dipl. oec., folklorna pedagoginja iz Vinkovaca.

Od same koreografije Dječjih splitskih plesova, koju je izvanredno djeci prilagodio njen autor prof. Branko Šegović, preko izvedbe, te načina na koji su djeca bila obučena, pa stručni žiri nije uspio pronaći nikakvu zamjerku.

2. prof. Branko Šegović (Split, Republika Hrvatska)

Da kultura nije zaboravljena pokazali su i brojni ugledni gosti koji su se odazvali pozivu Brodosplićana: župan Ante Sanader, gradonačelnik Zvonimir Puljić, predsjednik Uprave Brodosplita Goran Vukasović, predstavnici UVDR, Sindikata, DDK, etnograf i etnokoreolog Branko Šegović.

Važno je naglasiti da sve koreografije potpisuju najpoznatiji i najcijenjeniji etnografi dr. Ivan Ivančan i prof. Branko Šegović, te su sve nošnje originali.

Ovdje će nastupiti s izvedbom: - STAROGRADSKI PLESOVI MAKARSKE (kor eogr a f: Branko Šegović) - ples se sastoji od tri dijela: MANFRINE, ÐIGERA i TEMPETA.

- ŠOTIĆ Trogirski ples (koreograf: Branko Šegović) - svoje korijene vuèe iz 19. stoljeća, vidljiv je utjecaj Zapadne Evrope koji je prilagoðen prostoru i vremenu.

U završnom kulturno-umjetničkom dijelu " 23. Brnaškog derneka ", uz domaćine iz KUD " Brnaze ", nastupili su i gosti iz mućkog KUD " Branimir 888 " kojeg vodi poznati Branko Šegović.

S druge su pak strane o pjesmama i plesovima Lada brinuli autor vokalnih obrada Božo Potočnik te koreografi Ivan Ivančan mlađi, Zvonimir Ljevaković i Branko Šegović, držeći se dakako svojih specifičnih kanona, prilagodivši ih u razumnoj mjeri zadanom kontekstu.

Među brojnim suradnicima potrebno je istaknuti nekoliko najeminentnijih s kojima je ansambl najviše surađivao, a to su dr. sc. Ivan Ivančan, naš najpoznatiji i najplodniji etnolog i etnokoreograf, koji je dugo godina bio i mentor ovog ansambla, prof. Andrija Ivančan, Miroslav Šilić, Zvonimir Ljevaković, Gordana i Zlatko Potočnik, Ivan Ivančan ml., Marijan Makar, Vladimir Kuraja, Božo Potočnik, Branko Šegović, Siniša Leopold, Mojmir Golemac

Društvo ima i određeni fundus nošnji u kojima predstavlja svoje programske koreografije za koje je velikim dijelom zaslužan vrsni etnokoreolog Branko Šegović.

U to vrijeme Društvo je imalo i jaku financijsku pozadinu tako da su u njemu djelovali svi eminentni glazbeni i folklorni stručnjaci tog vremena (prof. Branko Šegović, mo.

Reprezentacija omladine Splita: Vladimir Beara, Drago Šolić, Špiro Viculin, Veljko Lete, Joško Špan, Tomislav Perić, Zdravko Kovačić, Gordan Krstulović, Davor Radovniković, Mirko Nekić i Branko Šegović.

Treba kazati da je prvi voditelj župnog folklora bio Stipe Jelinčić, a iza njega su se još izmijenili Ivana Prelas i poznati folklorni učitelj profesor Branko Šegović.

Koreografije potpisuju prof Branko Šegović i prof Ivan Ivančan.

Pod vodstvom prof. Vidoslava Bagura seminar su održali predavači prof. Beate Knobloch iz Würzburga u Njemačkoj i prof. Branko Šegović iz Splita.

Također će biti prigodno nagrađena četvorica pretplatnika (Branko Šegović, Tomislav Šepček, Ante Veić i Špiro Milevčić), od kojih najstariji među njima je redoviti pretplatnik još od 1953. godine.

Branko Šegović (1922.) poznati je splitski etnokoreolog, koreograf, pedagog, sportaš i poliglot.

Predavači bili prof. Beate Knobloch iz Würzburga u Njemačkoj, predavačica na Visokoj muzičkoj školi u Würzburgu i poznavateljica engleskih i francuskih srednjovjekovnih plesova od 14. do 18. st. te prof. Branko Šegović iz Splita, folklorist posebno poznat po istraživanu i bilježenju plesova primorskog dijela Hrvatske. Ovo je jedno uspoređivanje nas sa tradicijskom kulturom cijele Europe.

Ove riječi potvrdio je i najpoznatiji naš etnokoreograf i etnokoreolog prof. Branko Šegović čiju većinu koreografija i društvo izvodi rekavši:

- Kad bi samo bilo malo više suradnje između nas, bilo bi, uvjeren sam, još i bolje, jer čini mi se kako me Split pomalo zaboravlja kazao je na kraju novi počasni član CIOFF-a, Branko Šegović.

Plesače je za smotru uvježbao prof. Branko Šegović.

Iako su brojne rupe u priči " modre " uprave kako će i njihov klub 2011. postati stogodišnjak, dokaza kako je to, u najmanju ruku neistina (2005. slavili 60 godina postojanja op.a.) potvrđuje i Branko Šegović:

U to vrijeme u Društvu djeluju gotovo svi eminentni glazbeni i folklorni stručnjaci toga vremena, Branko Šegović, Marinko Katunarić, Ljubo Stipišić, Rajmir Kraljević, Duško Tambača, Daniel Šeparović i drugi.

Grubišić, Milivoj Ćapeta, prof. Branko Šegović, Olja Jelaska, Zora Birimiša, Tonka Jelaska, Matko Staničić, Ljubica Stjepanović, Mirjana Račević, Ljubica i Danko Glibota, Elza Jelić, Neven Lemić, Marica Muhtić, Milica Vučemilović, Zvonko Vranjić, Zvonko Papp, Jurica Pavičić i Ljiljana Pavičić.

Branko Šegović je s dr. Ivanom Ivančanom obišao Brač te su zabilježili brojne podatke, poslušali mnoge kazivače.

Iz ostalog programa Reprezentativnog ansambla ističemo koreografije vrlo poznatih i priznatih koreografa: dr. Ivan Ivančan (Pjesme i plesovi iz Međimurja), prof. Zvonimir Ljevaković (Prigorski plesovi iz okolice Zagreba), Dobrivoje Putnik (Plesovi bunjevačkih Hrvata), Branko Šegović (Vrličko kolo), Snježana Missoni (Kolo iz Ražanca, Pjesme i plesovi Bilogore)... (više

Posli versovja, ciciljone, kvatropaša, vilote, bella rose, polke liše, trogirskog šotića i starog bračkog kola, došlo je vrime za učenje nekih nama novih starih bračkih plesova - šotiša, valencijane, mazurke, polki, monfrini, baštarda, valceri i svega lipega šta za nas priprema naš najdraži učitelj šjor Branko Šegović