Na tom je tragu i skladba Mozaik, koju izvode Branko Mihanović na oboi i Ivan Bratoš za glasovirom.
Na tom je tragu i skladba Mozaik, koju izvode Branko Mihanović na oboi i Ivan Bratoš za glasovirom.
Uz nju su stalni članovi ansambla flautistica Renata Penezić, oboist Branko Mihanović, violinistica Saša Borčić Reba i violončelistica Tanja Andrejić.
Tu su sudjelovali i gosti oboisti Branko Mihanović i Georg Draušnik, te hornisti Bank Harkay i Ivica Novak.
Odluke o nagradama donio je stručni ocjenjivački sud u sastavu Vladimir Krpan (predsjednik žirija), Višnja Mažuran, Ivanka Boljkovac, Darko Petrinjak, Jože Haluza, Branko Mihanović, Ivo Lipanović i Mladen Janjanin (predsjednik HDGU).
No ravnatelj opere Branko Mihanović smatra da je ona idealna Kundry i vjeruje kako će upravo s tom ulogom krenuti u svijet.
' Parsifal ' nema samo ceremonijalnu simboliku, nego je i opera velike emotivnosi i dramatike Na pitanje kako se zagrebački HNK odlučio postaviti na zagrebačku scenu Wagnerova Parsifala, priču o preobražaju mladića koji postaje čuvarem Svetog grala i koplja tek nakon što spoznajom o odricanju i samilosti pobijedi zlo i otkupi ljudske grijehe, ravnatelj Opere Branko Mihanović je odgovorio da su 150. obljetnicu kazališta htjeli obilježiti nekom glasovitom operom.
Ravnatelj Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu Branko Mihanović, tom je prigodom najavio koncerte koje će povodom Godine Milke Trnine, a uz obljetnice Verdija i Wagnera, upriličiti Hrvatsko narodno kazalište.
Branko Mihanović posebno je istaknuo dugogodišnju suradnju s Općinom Križ na održavanju božićnih koncerata u Vezišću i Križu.
Aidu se, dakle, može itekako osuvremeniti (ili osvevremeniti), a čini se da su upravo to htjeli postići operni ravnatelji Branko Mihanović i Ozren Prohić.
Svaki član ansambla svojom osobnošću, kvalitetom i fleksibilnošću pridonosi atraktivnosti izvedbe, pa ih je potrebno pojedinačno istaknuti: Dani Bošnjak, flauta, Branko Mihanović, oboa, Mario Čopor, klavir, Ivana Cvetkovski, bajan i harmonika, Marko Mihajlović, vibrafon, Stanislav Muškinja, bubnjevi, Martina Sačer i Josip Novosel, violine, Aleksandar Jakopanec, viola, Jasen Chelfi, violončelo i Dubravko Palanović, kontrabas.
Izvanredni glazbenici: Renata Penezić na flauti, Branko Mihanović na oboi te Edmund Andler-Borić na orguljama, skladno i znalački, izveli su niz skladbi Georga Philipaa Telemanna, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Jeana Baptistea Loeilleta, Jochanna Joachima Quantza te skladbe nepoznatih hrvatskih autora iz 18. stoljeća.
U Sponzi je tom prigodom nastupio trio koji u istom sastavu djeluje već nekoliko godina, a čine ga flautistica Renata Penezić, oboist Branko Mihanović i pijanist Mario Čopor.
Sljedeće djelo bio je Koncert za obou, ksilofon i gudače Borisa Papandopula u kojem su kao solisti nastupili Ivana Bilić na ksilofonu i Branko Mihanović na oboi.
U izvedbi skladbe nastale 1964. godine u Splitu, koja pozornost plijeni s ponešto za Papandopula smjelijim harmonijama, sudjeluju vrsno uigrani Zagrebački puhački kvintet (Dani Bošnjak, flauta, Branko Mihanović, oboa, Danijel Martinović, klarinet, Bank Harkay, rog, Ricardo Luque, fagot) te konstrabasist Zoran Marković.
Glavni animatori male Lilo su Zoran Cesar i Branko Mihanović, dečki koje smo Borivoj Dovniković i ja za sitne novce početkom devedesetih otputili na Floridu u okviru stipendije s čvrstom klauzulom da se za tri godine moraju vratiti kući i svoje iskustvo investirati u razvoj naše zapuštene animacije.
Grabušić, bubnjevi 15. 7. 2002. Koncert - Večer paizvedbi hrvatskih skladatelja Izvode: Branko Mihanović, oboa; Dani Bošnjak, flauta; Danijel Martinović, klarinet; Ratko Vojtek, bas klarinet; Ricardo Luque, fagot; Bank Harkay, rog; Žanina Carić, glasovir Program: Stanko Horvat, Dah i dodir - za obou, fagot i glasovir praizvedba skladbe naručene za Scenu Amadeo 17./18./19. i 20. 7. 2002. Predstava Izvodi: Željko Vukmirica Program: Željko Vukmirica: Faširanec - spelavanja šaca Vukomeričkog 23. 7. 2002. Predstava Izvode: Japanska kazališna družina Urushi Program: Noh teatar i tradicionalni japanski teatar u spoju sa suvremenim kazališnim i glazbenim izričajem 24. 7. 2002. Koncert - Večer praizvedbi hrvatskih skladatelja Izvode: Kvartet Porin Program: Sanda Majurec: Capriccio za dvije violine 25. 7. 2002. Koncert - Jazz - Susret generacija Izvode: Branko Kralj i Neven Mijač, usne harmonike; Damir Dičić, gitara Neven Frangeš, glasovir 26. 7. 2002. Koncert - Večer praizvedbi hrvatskih skladatelja Izvode: Hrvatski Brass Kvintet Marin Zokić, truba; V.
Tu je i Branko Mihanović, jedan od najcjenjenijih mlađih oboista u Europi.
MEĐUNARODNA EKIPA Branko Mihanović, ravnatelj Opere, maestro Nikša Bareza, ravnateljica HNK Ana Lederer, redatelj Kurt Josef Schildknecht i tenor John C.
U ansamblu su od samog početka i flautistica Renata Penezić i violončelistica Tanja Andrejić, a pridružuje im se i oboist Branko Mihanović te drugi hrvatski glazbenici.
Bit će to Vlatka Oršanić, sopran, Laura Vadjon, violina, Ivana Bilić, marimba, Branko Mihanović, oboa, i Dalibor Cikojević, glasovir.
To se ipak dogodilo ovih dana, kad mi je ravnatelj Zagrebačke opere Branko Mihanović došao s konkretnim prijedlogom za sezonu 2007/2008. Dao mi je klavirski izvadak opere Mirjana Josipa/Josefa Mandića, hrvatskoga skladatelja, u nas potpuno nepoznata, koji je doktorirao pravo u Beču, radio kao odvjetnik u Trstu, glazbu učio u Zagrebu i u Beču a kompoziciju u Pragu, dakle hrvatsko-češkog skladatelja.
Osim vizualno atraktivnih fotografija kvinteta u sastavu Dani Bošnjak (flauta), Branko Mihanović (oboa), Danijel Martinović (klarinet), Bánk Harkay (rog) i Ricardo Luque (fagot) u šetnji jesenskom Medvednicom, u popratnom tekstu CD-a nalazimo i nekoliko rečenica o njihovim karakterima, što sve skupa ostavlja dojam umjetnički koherentne skupine otkačenjaka i osobenjaka.
Odnosno, kad ide intendant, ide i cijela družina zajedno s njim. (U Njemačkoj i Nizozemskoj, na primjer, ide s intendantom i cijeli ansambl, osim glumaca u zaštićenoj dobnoj skupini.) U našem slučaju to znači da kad odlazi Ana Lederer, odlazi i Stela Stazić (Sanja Ivić, Branko Mihanović i Irena Pasarić za ovu priču, kao i za mnoge druge oko HNK-a u Zagrebu - nisu bitni).
Ravnatelj Branko Mihanović zaokružio je svoj program i načinio uočljiv repertoarni pomak s prevelikim brojem naslova izvan standardnog repertoara u malom repertoaru Opere.
A kotačić o kojem je ovdje riječ jest direktor Opere Branko Mihanović, čije su odluke oko ekipiranja autorskog tima nove postave Rossinijeva Seviljskog brija č a u nekim segmentima prilično teško razumljive.
Nastupaju: RENATA PENEZIĆ - flauta BRANKO MIHANOVIĆ - oboa MARIO ČOPOR klavir Program: Franz Doppler: La Sonnambula Paraphrase en souvenir de Adelina Patti, Op.42 Wilhelm Popp: Fantasie Brillante ueber Verdi s Troubadour, Op.190 Antonio Pasculli: Gran Concerto su temi dall opera I vespri siciliani di Verdi Paul Agricol Genin: Fantasie sur La Traviata G. Verdija, Op.18 Antonio Pasculli: Amelia Un pensiero del Ballo in maschera di Verdi Jules Demersseman: Guillaume Tell, duo brillant (Rubato iz opere G.
Oboje umjetnika školovanje je završilo u inozemstvu; Renata Penezić je studij flaute završila u Ljubljani u klasi profesora Fedje Rupela, a magistrirala u Kölnu u klasi profesora Andrasa Adorjana, dok je Branko Mihanović diplomirao u Freiburgu u klasi profesora Heinza Holligera.
Branko Mihanović je docent za obou, a Mario Čopor korepetitor na pjevačkom odjelu spomenute akademije.
Ravnatelj Opere HNK Branko Mihanović izjavio je kako je misao vodilja u postavljanju " Šišmiša " na Silvestrovo bila da se ponovno na veliku scenu vratiti opereta koja ima tradiciju.
Davor Merkaš (za klavirom), ravnatelj opere HNK Branko Mihanović (drugi slijeva), redatelj Petar Selem (četvrti slijeva), asistentica redatelja Snježana Abramović-Milković, majstor svjetla Zoran Mihanović i pjevači Martina Gojčeta-Silić, Adela Golac-Rilović, Klasja Modrušan, Tomislav Bekić i Davor Lešić Opera zagrebačkog HNK 18. travnja publici će predstaviti nešto nesvakidašnje - prvi put u Hrvatskoj postavit će na scenu operu hrvatskog skladatelja slabo poznatog u domovini, kojeg je u razdoblju između dva svjetska rata europska glazbena kritika nazivala genijem i čije su skladbe dolazile slušati velike ličnosti tog vremena poput prvog predsjednika Čehoslovačke Tomaša Masaryka.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com