Sjećanje na mons. Milivoja Barkovića Mještani Brseča, proslavljajući župnog zaštitnika sv. Jurja, 23. travnja prisjetili su se svog pokojnog sumještana mons. Milivoja Barkovića u povodu 70. obljetnice njegove mlade mise koju je slavio u rodnom Brseču.

U ime Njemačkog carstva, akvilejskog patrijarha te pulskog biskupa, osvajanje područja od Brseča do Klane izvršili su grofovi Devinski (nazvani po kaštelu Duino kod Trsta) koji i obnavljaju nekadašnji rimski osmatrački toranj kako bi što bolje mogli vršiti nadzor nad komunikacijskim područjem između gradova Rijeke i Trsta tijekom XIII. i XIV. stoljeća.

Kako Edrisiju svakako treba vjerovati, jer je vrlo vjerodostojan, iz njegova izvješća proizlazi da je na području sjevernoga Jadrana došlo do velikih promjena, odnosno da se hrvatska granica povukla od Brseča na Rječinu, da je Hrvatska izgubila današnju tzv. Liburniju i da je u tim previranjima nestao prastari antički grad Tarsatica.

l inija 15 A ne ide u Mikeje, već do Grada Grobnika, linija 20 ne može u Studenu, jer se na cestu srušilo stablo linija 36 ne porometuje linije 23 i 28 ne idu u Brgud i Mune, već do Permana linija 32 A ide donjom cestom do Brseča.

Članovi obitelji značajno su pridonosili hrvatskom narodnom preporodu u Istri, društvenom, političkom, kulturnom, ekonomskom i duhovnom životu Kastavštine i Brseča 19. i 20. stoljeća.

Djelovanje Katedre Čakavskog sabora Općine Mošenička Draga usmjereno je na lokalne vrijednosti, njihovo održavanje i zaštitu, te održivo korištenje, s težištem na zaštiti i održavanju baštine, izučavanju povijesti Mošćenica i Mošćenišćine, te Brseča i Brsešćine, izučavanju i unapređenju čakavskog jezika, izučavanju glagoljice, poticanju umjetničkog stvaralaštva, proučavanju odnosa turizma i kulture, te na sustavu informiranja i edukacije stanovništva i turista.

Nesreća kraj Brseča: Ozlijeđene četiri osobe

Ako već ne boravite u Mošćeničkoj Dragi predlažem da parkirate negdje kod uspona ceste za Mošćenice (imate veliki parking), približite se obali i polagano idete u smjeru Sv. Ivana (uz more u pravcu Brseča).

Dakle, 996. situacija je bila ovakva: hrvatska država prostirala se od Brseča, a »obalni grad Tarsatica«, postojao je unutar njezinih grani ca.

Uz muzej u Brseču njegovim djelima pribrajamo Stara gradska vrata Brseča i brončanu bistu književnika Eugena Kumičića (iz 1971.); ulazna vrata crkvice sv. Križa iz 1995., kameni oluk mlina za tiskanje maslina i spomenik maslini iz 1997., grobnicu nadbiskupa msgr. dr. Josipa Uhača iz 1998., skulptorsku obradu prirodnih stijena interijera Galerije K u rodnoj kući Eugena Kumičića i brončanu reljefnu stijenu na temu Kumičićeva romana (2000. g.) te kamenu skulpturu iz ciklusa Kamen na kamen, na raskrižju prometnica u Brseču (2001. g.) U parku Gimnazije Eugena Kumičića u Opatiji (1988. g.) bista je pjesnika Drage Gervaisa (književnik, Opatija, 1904. Sežana, 1957.), rad istog autora.

Nakon 1.1.1850 ovo područje (s izuzetkom Brseča, koji ulazi u sastav kotara Kastav) prelazi u upravnu nadležnost Kotarskog kapetanata u Pazinu i sudbenu nadležnost Kotarskog suda u Labinu.

S Cresa je JA izvela desant na istočnu obalu Istre te su se prethodnice 9. divizije iskrcale kraj Brseča (24/25. IV), a Kvarnerski odred mornaričkoga pješaštva u Mošćeničkoj Dragi (29. IV).

Vožnjom po asfaltiranoj cesti uz more prolazimo kroz Medveju i Mošćeničku Dragu i stižemo do Brseča - srednjovjekovnog gradića smještenog na litici obale visoke 157 metara.

Od Brseča se uzdižemo prema Sv. Jeleni i nakon što dosegnemo najvišu točku biciklističke ture spuštamo se prema Mošćenicama.

Odaberete li kajake za dvije osobe, krenite od Brseča do Brestove uz opatijsku rivijeru.

Specifičan način pjevanja obojio je narodnu glazbu primorskoga dijela Kvarnera od Brseča do Novog Vinodolskog te na otocima Krku, Cresu, Lošinju i Rabu.

Pripadajuća obalna dionica seže od Brseča do Klenovice te obuhvaća otoke: Cres, Lošinj, Unije, Susak, Krk i Rab.

Lijevo, prema sjeveru put vodi preko Plomina na Sisol i do Brseča.

Ukupno je uzorkovano 200 uzorka mora na plažama od Savudrije do Brseča.

Morda je ženskeh van Brseča ke rikamaju i današnji dan.

Krenuo je s miniranjem od Brseča u Istri i sve je izminirao do Starigrada i nastavit će do Dubrovnika.

Iz Brseča (157 m) dižemo se po južnim obroncima Učke do vrha Sisol (oko 2 sata hoda).

Mještani Brseča, proslavljajući župnog zaštitnika sv. Jurja, 23. travnja prisjetili su se svog pokojnog sumještana mons. Milivoja Barkovića u povodu 70. obljetnice njegove mlade mise koju je slavio u rodnom Brseču.

Ćeš? - gdje su ubrane? - iznad Brseča, prekjučer - a da li imate dozvolu za branje? - a znaš da nemam sinko.

Mi nastavljamo vožnju do Plomina, gdje ostavljamo jedan automobil, a sa drugim se vraćamo do Brseča, od kuda započinje naš uspon (9 h i 5 minuta) prema Sisolu i Plominu.

Eugen Kumičić (1850. 1904.), romanopisac iz Brseča, u svojoj će autorskoj radionici najviše energije posvetiti prozi romantičarskog ugođaja.

Oko 1116. godine cijelo područje zapadne Istre, od Brseča do Rijeke, dolazi pod vlast akvilejskog patrijarhata, koji cijelo to područje ustupa svojim vazalima knezovima Devinskim.

dakle, nisam nikakvo društvo, nego pojedinac. plan: subota ujutro rano doći do brseča, popeti se na sisol, pa grebenom učke do vojaka i doma na poklonu, di se spava. nedjelja: ćićarija, na vrhove veliki i mali planik i županj vrh. spavanje u pl. kući korita, ako je otvorena. ako nije, onda pod vedrim nebom. ponedjeljak: pohod na orljak, žbevnicu, možda gomilicu, spust u buzet i vlakom/busom za rijeku i doma.

Ukupno je uzorkovano more na 203 mjernih mjesta od Savudrije do Brseča.

u subotu iz brseča do sisola, pa preko grebena učke do vojaka i poklona, pa nedjelja i ponedjeljak ćićarija. zasad nas je troje - ja, moja feminizirana strana i dijete u meni: DO, pa cijela ekipa onda ide: zubo: Aj na pm plan točan puta, duljine tura i gdje se spava.