Bulom pape Ivana Pavla II. od 25. svibnja 2000. godine uspostavljena je Gospićko-senjska biskupija kojoj pripada i ogulinski dekanat a prvim biskupom postavljen je dr. Mile Bogović svečanim ustoličenjem 25. srpnja 2000. godine u Gospiću.

Prvi povjerenici Svetog oficija Rimske inkvizicije, utemeljene 1232. bulom pape Grgura IX.

Biskupsko središte Skradin je zadržao, uz prekide u srednjem vijeku, sve do 1830. godine, kada je bulom pape Leona XII. Locum beati Petri ukinuta skradinska biskupija.

Banjalučka biskupija, osnovana je 5. srpnja 1881. bulom pape Lava XIII.

Iz gotičke faze sačuvana je i četverokutna kula, u kojoj se prema predaji 1411 odigralo čudo Krvi Kristove, uspostavljeno 1513. godine bulom pape Leona X.

Biskupija je 30. lipnja 1828. ukinuta bulom pape Leona XII. Locum beati Petri, a područje biskupije je pravno i formalno pripojeno Dubrovačkoj biskupiji 28. travnja 1930. g.

Šibenska biskupija ustanovljena je bulom pape Bonifacija VIlI., koja nosi nadnevak 1. svibnja 1298. Sam čin ustanovljenja obavljen je u Šibeniku 28. lipnja iste godine tako da je proglašena Papina bula, posvećen prvi biskup - fra Martin Rabljanin, gvardijan samostana sv. Frane - određene su granice biskupije i posjedi koje je grad Šibenik darovao za uzdržavanje biskupa, kaptola i stolne crkve.

iako je to bilo u suprotnosti s bulom pape bonifacija VIII. (iz 13. st.) o zabrani premještanja, franjevci su to opravdali višom silom. dopuštenje je dobiveno naknadno, tj. nakon rušenja samostana, ili nakon ' gotovog čina '. ali taj dokument dalje posvjedočuje da je gradnja novog samostana bila riješena stvar ili, što je vjerojatnije, već je bila u tijeku.

Biskupija je ukinuta bulom pape Leona XII. Locum B.

Čazmanski kaptol, koji se još 1810/11. nastanio u Varaždinu dobiva je za svoju zbornu crkvu 1954., a bulom Pape Ivana Pavla II.

Na ovom dijelu zemlje Hrvatske, što ga okružuju Kalničko gorje, Bilogora i Moslavačka gora, dana 5. prosinca 2009. godine bulom pape Benedikta XVI.

Bulom pape Leona X, izdanom 14. travnja 1513. god. priznata je i potvrđena čudesna pojava Presvete Krvi Isusove u kapelici tadašnje srednjovjekovne ludbreške tvrđave (castrum Ludbreg).

Svečanom bulom pape Pija VII. godine 1814. Družba je obnovljena, a isusovci su se 1902. godine vratili u Zagreb.

Od 1460. bulom pape Pija II. odobren je prijenos biskupijskog sjedišta s Krbave u Modruš.

Uz Krčku biskupiju na Kvarneru su stoljećima postojale i Osorska i Rapska biskupija koje su bulom pape Lava XII.

Od 1830. godine, bulom pape Pija VIII., teritorijalno proširena Krčka biskupija postala je područnom biskupijom metropolije u Gorici, u čijem će sastavu ostati do poslije Prvoga svjetskog rata.

Crkveno je to područje najprije došlo pod upravu novoosnovane Riječke biskupije, a zatim bulom pape Pija XI.

Bulom pape Leona XII. (Locum Beati Petri) od 30. VI.1828. Pulska i Porečka biskupija ujedinjene su u osobi jednoga biskupa, ali su obje stolice i dalje postojale te je nova biskupija nazvana Porečkom i pulskom.

Biskupija je, naime, osnovana bulom pape Ivana Pavla II. 25. svibnja jubilarne 2000. godine, a uspostavljena 25. srpnja iste godine.

Johannes opisao je, i putem računala predočio, čitav proces nastanka jedne knjige iz toga povijesnog razdoblja i upozorio na bogatstvo ilustracija i boja koje su neizostavan dio tih knjiga, a direktor Pintarić podsjetio je kako je upravo na tako izrađenom i ukrašenom papiru Hrvatska prvi put međunarodno priznata, i to bulom pape Ivana VIII. knezu Branimiru u 9. stoljeću.

Crkveno-teritorijalna podjela, koja je nekad imala znatno veće značenje za tijek društvenih aktivnosti na otoku, ostala je nepromijenjena, osim što je sjeverni dio otoka koji je pripadao rapskoj biskupiji nakon ukinuća iste bulom pape Lava XII. 1828. god. pripojen krčkoj biskupiji.

Bile su tako brojne da su potaknule crkvene vlasti da godine 1447. sve pokorničke grupe u Italiji stave pod okrilje jednog poglavara kao što je određeno Bulom, Pape Nikole V.

Potom od 1050. do 1828. god., kad je bulom pape Leona XII. dokinuta i pripojena Zadarskoj nadbiskupiji.

Iste godine bulom pape Pavla IV. ravnopravno je sjedinjena sa tadašnjom Riječkom biskupijom, te uzdignuta na čast metropolije.

Pregled razvoja grada tijekom 13. i 14. stoljeća, za vrijeme patronata plemićke obitelji Šubića Bribirskih, zaključuje osnivanje šibenske biskupije bulom pape Bonifacija VIII. iz 1298. godine, čime Šibenik dobiva civitet.

Opći oprost grijeha ponovljen je 1459. s bulom pape Pija II.

Ona je osnovana bulom pape Urbana VI., 3. III. 1380. godine.

Franjevački samostan Pohođenja Blažene Djevice Marije u Pazinu, samostan male braće utemeljen bulom pape Siksta IV.

Stalni politički sukobi i razmirice između tadašnjih centara moći snažno su utjecali na crkvenu organizaciju, te je bulom pape Pija II. 4. lipnja 1460. biskupijsko središte premješteno iz Krbave u Modruš u kojem je još od prije biskupski dvor, a grad i okolica su bili dobro naseljeni i u vlasti Stjepana Frankopana spremnog biskupa i kaptol opskrbiti svime potrebnim.

Tome se usprotivljuje Trogir, u čijoj se biskupiji nalazio Šibenik, te dolazi do sve češćih sukoba tih dvaju dalmatinskih gradova. 1298. godine Šibenik uspijeva dobiti vlastitu biskupiju bulom pape Bonifacija VIII, što je ujedno značilo i dobivanje statusa grada.