Na promociji smo uhvatili pokretača projekta Gunu, Luku Bunića i u kratkom interviewu vam donosimo najinteresantnije detalje:

meni se od ovog svega najviše sviđaju riječi tomislava šagi-bunića i one gađaju u samu bit običaja a nek povjesničari istražuju odakle je što. ja nemam problem niti sa svojim identitetom niti od bilo koga prihvatiti nešto što je dobro. oče makarije, jesu li bosanski krstjani štovali svetce? imaš li kakvog znanja o tome?

Bunića Vučića i dr.) za antologiju europskoga baroka Kéž hoří popel můj (Neka gori moj pepeo).

USKOK istražuje Čehoka, Horvata, Viteza i Bunića

Jnaka Bunića, koji je završio u varaždinskoj bolnici, a cijelu školsku godine pripremao je krizmanike, pripreme za krizmu posljednjeg tjedan preuzeli su susjedni svećenici, vlč Ivan Košić, križovljanski župnik i dekan, preč Valent Posavec, župnik iz Vinice koji su zajedno s ostalim svećenicima dekanata za krizmanike, kumove i roditelje ispovijed organizirali u petak, 29. lipnja s početkom u 15 sati.

U asistenciji predvodniku misnog slavlja bili su, uz domaćeg župnika Janka Bunića, vlč Josip Drvoderić iz župe Donja Voća, župnik Alojz Pakrac iz Margrečana, vlč Ivan Košić iz Križovljana, vlč Stjepan Šoštarić, župnik iz Ivanca te dekan Valent Posavec, župnik u Vinici.

Zbog sumnje u korupciju policija i USKOK-ovi istražitelji jutros su pretražili upravnu zgradu tvrtke Zagorje Tehnobeton, a naknadno i kuću njezina direktora Miroslava Bunića.

Dana 30. 03. 2011. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Andrea Filić je obranila magistarski rad na temu Povijesno-teološke pretpostavke efeškog raskola [ 431. ] prema djelima Tomislava Janka Šagi-Bunića.

U veselom druženju uz ravnatelja Antu Guberca i župnika Josipa Bunića prepričavali su doživljaje s puta.

Ako nekome dugujem, onda su to on i Nikola Nalješković, koji je, pišući Komediju šestu za žurku Mara Bunića-Klaričića, izvršio najsnažniji uticaj na moje komedije.

Znameniti Tolomeiev govor u smrt Nikolice Bunića

Pozivajući se na saborskog teologa Tomislava Janka Šagi-Bunića, biskup je naglasio kako »sada ipak većina kršćana i odijeljene braće u okviru ekumenskog gibanja na razjedinjenja gledaju sa žalošću i čeznu za jedinstvom«.

Dubrovčanin Damjan Beneša/Damjan Benešić (1477. 1539.), mlađi od Bunića, a na njegovu tragu, autor je velikoga epa De morte Christi (" Kristova smrt "); ep je ostao u rukopisu, te je objavljen tek u najnovije doba (2006.). [ 2 ]

Pravo na donaciju ostvarili su poduzetnici među kojima je polovica obrtnika - Marije Vila iz Senja, Budimir Eror iz Bunića, Robert Čačić iz Cesarice kod Karlobaga, Toni Badurin iz Jakišnice na Pagu, Maria Holjevac iz Mušaluka kod Gospića, Antonija Marinić i Perica Anić iz Krasna, Mijo Orešković iz Otočca, Gorana Funić iz Brinja te Darko Stanić iz Sv. Jurja.

Nazvana po stihu Ivana Bunića Vučića ova antologija predstavlja najopsežniji prikaz hrvatskog pjesništva na stranom jeziku, pa ne čudi da se na njezinom dvostanom predstavljanju okupilo brojno ugledno društvo.

Da je Crkva na taj način sudjelovala u oblikovanju ljudskijeg i pravednijeg društva, potvrđuju tekstovi Tomislava Janka Šagija Bunića, koji je promišljao o aktualnim društvenim problemima u svjetlu nauka Crkve.

Scenarist i autor filma Augustin Bašić angažirao je dvadesetak različitih sugovornika iz različitih područja crkvenog, vjerskog i civilnog života: kardinala, fratra, akademika, profesore s katoličkih, reformiranih i pravoslavnih fakultetâ iz Zagreba, Osijeka, Splita i Beograda, muftiju [ do 2012. godine ] Islamske zajednice u Hrvatskoj i Sloveniji, te nekih vjernika i suradnika prof. Šagi-Bunića.

Prepoznatljiva oznaka koju svi prepoznaju kod Šagi-Bunića i koju ističu jest njegova spremnost na dijalog i suživot s drugim i drugačijima koji ne dijele njegova vjerska i druga uvjerenja.

Posebice se rado piše o obraćenju grešnica i o njihovu putu do svetosti u divljoj pustinji kao u djelu Mandalijena pokornica (1630.) Ivana Bunića Vučića, odnosno Uzdasi Mandalijene pokornice (1728.) Ignjata Đurđevića.

Najljepša su lirska ostvarenja toga razdoblja lirske pjesme Ivana Bunića Vučića, posebice zbirka Plandovanja.

TRIP (Čakovec) TRIP je zajednički audiovizualni projekt dvojice multimedijalnih umjetnika Luke Bunića (video) i Bojana Miljančića (elektronika), te glazbenika Marka Lajtmana (gitara) i Krune Lajtmana (sax, gitara).

Dakle, sama srž rada je bila Teandrička kristologija Tomislava Janka Šagi-Bunića i njoj sam nastojao kroz cijelo vrijeme ostati vjeran.

Tu su i vijesti iz biskupije - Borićevca, Bunića i Bilaja kao i izjava ordinarijata u povodu sastanka s članovima ŽPV-a Prozor i Kuterevo.

Teokritove utjecaje tako najprvo nalazimo u Mavra Vetranovića, potom u Hvaranina Petra Hektorovića, Zadranina Petra Zoranića, Marina Držića, Dinka Ranjina, Ivana Bunića, Ignjata Đurđevića, a u dvadesetom stoljeću nalazimo i na znanstvene radove koji se u nas dotiču Teokrita.

Nema li nas? Machiedo se pita: Može li hrvatska književnost enciklopedijski postojati bez Zoranića, Zlatarića, Bunića Vučića, Kašića, Križanića, Frankopana, Palmotića, Vitezovića, Vide, Šopa, Ivaniševića, Ivšića, Gotovca, Slamniga? Tako se eto poriče hrvatski znak sve do 19. stoljeća zbog očitog velikosrpstva i iredentizma.

USKOK se žalio na odluku Županijskog suda u Zagrebu o prijevremenom puštanju Bunića na slobodu uz jamstvo no u međuvremenu su saslušali sve svjedoke vezane uz njegov slučaj pa su tako pritvorski razlozi prestali važiti te je Buniću omogućeno da napusti Remetinec bez obveze da sudu dostavi mjenice Zagorja teške 4 milijuna kuna.

Objavljena je i riječ kardinala Franje Kuharića, dugogodišnjeg teologa GK-a dr. Tomislava Šagija Bunića, a mnogo zanimljivosti o prvim danima GK-a i izgledu uredništva ispričao je prvi urednik Vladimir Pavlinić.

Nesebičnu mi je pomoć ponudila Dorica Nemeth Ehrlich, pranećekinja pilota i konstruktora Viktora Klobučara Rukavine od Bunića, prvog zapovjednika i utemeljitelja austro-ugarskog mornaričkog zrakoplovstva ustupanjem neprocjenjive obiteljske zbirke fotografija.

Ove teme koje nalazimo kod sv. Ireneja prisutne su i kod Šagi-Bunića.

Ono što treba jasno reći, pokolj nisu izvršili nikakvi " uvezeni četnici ", niti JNA, ili slične budalaštine, nego domaći Srbi (potomci partizana i četnika iz Građanskog rata 1941./45.) - susjedi nesretnih žrtava iz same Kule ili iz Bunića, i to nad bespomoćnim stanovnicima tih sela, starcima, ženama i djecom, nad onima koji nisu mogli pobjeći, ili nisu htjeli ne vjerujući da im susjedi mogu učiniti zločin, koji nadilazi svaku maštu i nadvisuje svaku okrutnost.