To su prije svega alohtone zelene alge u Jadranu, Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa.
To su prije svega alohtone zelene alge u Jadranu, Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa.
Kako je pojasnila Ivona Marasović, ravnateljica Instituta, radi se o dvije vrste algi roda Caulerpa - taxifolia i racemosa.
Ponos Monaka su Oceanografski institut i Oceanografski muzej te poznati akvarij iz kojeg je navodno " pobjegla " zloglasna alga Caulerpa taxifolia
U Jadranskom moru Caulerpa taxifolia pronađena je 1994. godine u Starigradskom zaljevu na otoku Hvaru, u Malinskoj na otoku Krku te iste godine, a 1996. godine u Barbatskom kanalu uz otok Rab.
Europarlamentarac Otto Habsburški svojedobno je upro prstom na ovu instituciju optužujući je da je upravo iz nje krenula u Mediteran zloglasna alga Caulerpa taxifolia, koja je podrijetlom iz toplijih mora i uništava lokalnu morsku vegetaciju.
Slični ekološki i gospodarski incidenti prijete obalama Francuske, Italije i Hrvatske zbog intenzivnog razmnožavanja tropskih alga (Caulerpa taxifolia i C. racemosa), za koje se također smatra da su unesene u mediteransko područje balastnim vodama iz prekooceanskih tankera.
Voditelj Projekta praćenja, nadzora, širenja i uklanjanja invazivnih algi roda Caulerpa dr. Ante Žuljević sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo upozorava kako je vrsta Caulerpa racemosa teško uočljiva (za razliku od vrste Caulerpa taxifolia) pa je zbog toga njezino uklanjanje puno teže.
Alga caulerpa taxifolia se u Sredozemnom moru razmnožava jedino nespolno, otkidanjem djelića alge i njihovim obnavljanjem u nove alge.
MORE uskoro će biti puno rana najezda turista donosi i raznorazni otpad koji završi u moru bez pročišćavanja; zagađivanje lokalnih izvora vode, a ionako su ti izvori oskudni: uništavanje i poružnjavanje obale nekontroliranim građevinama koje nas plaše gust promet brodova i plovila sječa šuma i požari, svake godine sve više sječa šuma zbog vikendica ili obradivih polja uzrkuje eroziju tla krute tvari koje dospiju u more kišom donose nove zagađivače; pesticide, deterdžente i teške metale; posljedice _ crveni cvat mora zahvaćeni su već neki dijelovi mora, javlja se ljepljiva sluz odbojnog mirisa, taj je fenomen posljedica eutrofikacije (proces koji se javlja kad se razgradnjom otpadnih tvari iz vode crpi otopljeni kisik i dolazi do gušenja flore i faune; u Sredozemnom moru pojavila se alga ubojica (Caulerpa taxifolia) koja istrebljuje morske biljke, navodno je bačena u more nedaleko od Monaka i sada se širi.. otrovna je i nema nijednog prirodnog neprijatelja, predstavlja ekološku katastrofu; uništavanje livada morske trave Posidonie, koje su morska pluća, smočnica, ribogojilište i zaklon, ugroženi od brodova koji ih uništavaju sidrima.. delfini na Malom Lošinju, sve ih je manje, nekada su plivali za brodovima (mene je jedan podragao perajom) Ružice, prije nadiranja tsunamija, bojim se svega navedenog, ako nam još počnu dolaziti iz Amerike tipovi.. nećemo imati niti jedan otok
Među takozvanim invazivnim vrstama zanimljive su alge latinskog naziva Caulerpa taxifolia racemosa.
Takav slučaj je zabilježen prije nekoliko godina na području Malinske gdje je Caulerpa taxifolia bila potpuno istrijebljena zahvaljujući baš iznimno niskim zimskim temperaturama.
Osim riba, i čitav niz drugih toplovodnih organizama je zabilježen u Jadranu, od kojih su posebno zanimljive dvije alge iz roda Caulerpa (Caulerpa racemosa i Caulerpa taxifolia).
- Za razliku od naselja vrste Caulerpa taxifolia u hvarskom Starogradskom zaljevu, koje bi se moglo kontrolirati fizičkim uklanjanjem, širenje vrste Caulerpa racemosa nezaustavljivo je primjenom mehaničkih metoda lokalnog djelovanja.
Inače to područje i je pod najvećim udarom agresivnih stranih algi Caulerpa taxifolia i C aulerpa racemosa, što bi se odlaganjem balastnih voda i dalje pogoršavalo.
U ekspediciji obavljenoj istraživačkim brodom Bios, kojoj je cilj bio utvrditi rasprostranjenost invazivnih vrsta Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa, te istražiti njihov utjecaj na prirodne organizme, sudjelovali su znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita i Dubrovnika, rovinjskog Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, znanstvenici sa sveučilišta u Nici, te iz SAD-a, odnosno Kalifornije.
" Pohod " na jadransku bioraznolikost ove alge koja se razvija puno brže i " uspješnije " od tropskog " gosta " istog roda, vrste Caulerpa taxifolia, također ozbiljne prijetnje biodiverzitetu - štetan bi, na koncu, mogao biti i za turizam, prvenstveno ronilački.
Nalazišta alge Caulerpa taxifolia u Jadranskom moru do kraja 2005. g.
Caulerpa taxifolia je lijepa fluorescentno zelena alga s prepoznatljivim puzajućim stabalcem koje može narasti preko 1 m u dužinu.
Invazivna tropska alga Caulerpa taxifolia do sad je naveća prijetnja autohtonim pridnenim zajednicama Jadrana.
Smatra se da bi njeno širenje moglo biti i brže od mnogo poznatije invazivne alge istoga roda, vrste Caulerpa taxifolia, a koja je u Sredozemlje unesena 1984. godine pri čišenju tropskog akvarija Oceanografskog muzeja u Monacu.
Kao što je slučaj s vrstom Caulerpa taxifolia, ni Caulerpa racemosa zbog toksičnosti nije pogodna hrana za sredozemne organizme.
Primjer je Caulerpa taxifolia, alga, koja svojom prisutnošću onemogućava razvoj drugih organizama.
Nakon što su godinama muku mučili s uklanjanjem alge vrste Caulerpa taxifolia, pozornost stručnjaka u posljednje vrijeme sve više privlači veoma invazivna Caulerpa racemosa.
Jedan od uzroka ugroženosti livada posidonije su i alge Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa.
Bio je to resorni ministar, zaljubljenik u ronjenje, koji se želio sam uvjeriti u to kako Caulerpa taxifolia izgleda u neprirodnom okruženju Jadranskog mora u kojoj joj nije mjesto, ali se tu već deset godina jako dobro snašla i raširila.
Tako su posljednjih godina u Jadran unesene tropske alge Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa koje je vrlo teško kontrolirati.
Nekoliko motornih jahti prije toga se na maestralom uzbibanom moru zaustavilo baš na tom mjestu, jer je ono odabrano kao lokacija na kojoj će se morsko dno, već punih deset godina napadnuto opasnom algom Caulerpa taxifolia, pokriti plastičnom folijom kako bi se suzbilo njezino daljnje širenje.
Osim svakakvog smeća koje se može vidjeti kako pluta našim morem, Jadranu je počela prijetiti još jedna vrlo velika opasnost, a to je alga Caulerpa Taxifolia koja je poznata pod nazivom alga ubojica, a neki je čak nazivaju i morski tumor.
Alga caulerpa taxifolia u Sredozemnom je moru prvi put primijećena 1984. godine u Monacu.
Caulerpa taxifolia na 50 hektara morskog dna
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com