U prijelomnim godinama 1987 - 1991. bio je predsjednik Slovenskog centra PEN-a Godine 1985. boravio je u SAD-u kao dobitnik Fulbrightove stipendije za umjetnike, a godine 1988. u Njemačkoj kao dobitnik Bavarske stipendije za pisce.

Kao urednik kulturne rubrike trebao bih biti osobno odgovoran za opisano posrtanje, pa mi je strašno žao što predsjednik hrvatskog centra PEN-a svoju tvrdnju nije malo podrobnije eksplicirao.

Stoga od predsjednika Hrvatskoga centra PEN-a, kao intelektualca i čovjeka koji bi trebao poznavati temelje društvenog sustava u kojem živi, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ravnateljstvo policije očekuju javnu ispriku i demanti priopćenja koje je danas objavljeno ", kaže u priopćenju glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun. (H)

I zaista, praizvedba drame 69 - godišnjeg Hisašija Inouea, slavnoga japanskoga pisca i predsjednika japanskog Centra PEN-a Suze snova, druge u najavljenoj trilogiji o poslijeratnom Japanu postala je prvorazredan ne samo kazališni događaj.

Predsjedništvo JAZU postavilo ga je, na njegovu molbu, u zvanje znanstvenog savjetnika na položaju direktora Instituta za književnost JAZU (do 31. prosinca 1966, kad je umirovljen; otada je ponovno bio honorarni direktor Instituta do 31. 12. 1973). 29. listopada: objavljen mu je izbor pjesama Srebrne svirale, Školska knjiga, Zagreb, 1960. Ukupna naklada u 17 izdanja oko 250.000 primjeraka. 1961. 27. studenoga: odlikovan Ordenom rada sa zlatnim vijencem. 1962. Travanj: postao član Hrvatskoga centra PEN-a. 1963. 30. prosinca: objavljena mu je knjiga izabranih pjesama Prsten u izdanju Matice hrvatske. 1964. 16. veljače: za knjigu izabranih pjesama Prsten (1963) primio Zmajevu nagradu Matice srpske u Novom Sadu. 28. veljače: izabran za predsjednika Društva književnika Hrvatske (do 19. ožujka 1965). 8. svibnja: Skupština grada Zagreba podijelila mu je Nagradu grada Zagreba »za cikluse pjesama iz zbirke Prsten«. 1965. 23. lipnja: izabran, na godišnjoj skupštini, za redovnoga člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. 19. lipnja: dobio Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. 1974. 25. ožujka: u Akademiji proslavljen izlazak posljednjega, dvadesetog sveska Matoševih Sabranih djela, JAZU, Liber, Mladost, Zagreb, 1973. 1986. U Nakladi Naprijed objavljena su mu djela u pet svezaka. 1987. 2. lipnja: primio Nagradu Tin Ujević. 8. lipnja: primio Orden Republike sa zlatnim vijencem. 1995. U Matici hrvatskoj objavljena Djela u pet svezaka. 2000. U Matici hrvatskoj objavljeno drugo izdanje Djela u pet svezaka. 2004. U Školskoj knjizi objavljeno 20. izdanje Srebrnih svirala. 2007. 27. lipnja umro u Zagrebu i sahranjen 2. srpnja na Mirogoju.

Posebna je pozornost u ovoj knjizi posvećena djelatnosti Hrvatskoga centra PEN-a, uz koji se Prica više vezuje udaljujući se od DHK.

Od 1983. član je (izvan radnog sastava) Akademije nauka i umetnosti Kosova, a od 2001. inozemni član (Socio straniero) Accademia Marchigiana di Scienze, Lettere ed Arti u Anconi. Ä lan je i Hrvatskog centra PEN-a od 1985., kao i Hrvatskog arheološkog društva od 1966. te Matice hrvatske od 1962.

Za sada je oko ove inicijative angažirano nekoliko imena, poput predsjednice Hrvatskog centra PEN-a Sibile Petlevski, Velimira Viskovića i Alberta Goldsteina.

Od 1975. član hrvatskog centra PEN-a.

- Od mnogih drugih pisaca Simo se razlikovao po tome sto je vise držao do publike, čitalaca, nego do samog sebe, svojeg društvenog imagea, utjecaja i slično, a i po tome što nije bio član hrvatskog centra PEN-a, nego švedskog.

Nedjeljni Večernji list objavit će tekst Dražena Katunarića, potrpedsjednika Hrvatskog centra PEN-a u ostavci, koji taj književnik nije mogao objaviti u Jutarnjem listu, kao odgovor na tekst Miljenka Jergovića.

Predaje estetiku, filozofiju kulture i filozofiju roda, jedna je od osnivačica i predavačica Centra za ženske studije u Zagrebu, Predsjednica je Hrvatskog centra PEN-a i članica Savjeta časopisa Novi Plamen.

Bio je č lan Društva hrvatskih književnika, Hrvatskoga filološkoga društva, Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatskoga centra PEN-a.

Od 1966. do 1973. obnašala je dužnost tajnice Hrvatskoga centra PEN-a i kao takva bila potpisnicom Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Dugi niz godina bili ste na čelu Hrvatskoga centra PEN a i u tom je razdoblju održan niz važnih događaja pa i onih koji su, kao što smo spomenuli, izazvali i afere.

ZAGREB Suprotno nekim drugaèijim oèekivanjima, godišnja skupština Hrvatskog centra PEN a protekla je u subotu bez nekih žustrih rasprava, uz, pretežno, monolog predsjednice dr. Sibile Petlevski.

Prikazujuæi prošlogodišnju aktivnost Hrvatskog centra PEN a, Sibila Petlevski je spomenula neke znaèajne posjete stranih pisaca Hrvatskoj, te nastupe hrvatskih pjesnika na više osmišljenih èitanja poezije u zagrebaèkom B. P. klubu, u okupljalištu Moèvare, na nekim mjestima u Puli i drugdje.

Usput, kao glavni urednik višejezičnoga časopisa »Most/The Bridge«, kojemu je izdavač Društvo hrvatskih književnika, i kao svježe izabrani predsjednik Hrvatskoga centra PEN a bio sam ponešto upućen i u financijsku stranu našega posla.

Plodan pjesnik, prozaik, esejist, dramatičar i prevoditelj, uređivao je časopise " Krugovi ", " Međutim ", " Književnik ", bio je predsjednik Hrvatskog centra PEN-a (1971. 1973.), urednik u nekoliko nakladničkih kuća, autor niza važnih antologija svjetske i hrvatske književnosti.

Unio je i neke inovacije u rad Hrvatskog centra PEN-a, kao što je širenje književne riječi, plasiranje hrvatskih književnika vani... Maković ima široku književno-pjesničku mrežu međunarodne suradnje, dok mene na međunarodnom planu više zanimaju konkretni problemi, kao što su pisci u zatvoru ili sužavanje prava izražavanja u ime multikulturalne različitosti, kao što je to bilo s karikaturama Muhameda.

U razgovoru s predsjednicom Hrvatskog centra PEN-a Sibilom Petlevski i prevoditeljem Nikolom Petkovićem, Francine Prose također je ustvrdila kako knjige koje potpisuju žene uvijek imaju drukčiji tretman nego one muških autora.

Član Društva hrvatskih književnika postaje 1970., a član Hrvatskog centra PEN-a je od 1987. Iz komunističke je stranke izbačen 1967. i primoran napustiti Institut te je uklonjen sa Sveučilišta i umirovljen kako bi se spriječila njegova javna djelatnost.

Bio je član Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih pisaca i Hrvatskog centra PEN-a.

Član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva književnika, Društva pisaca BiH, Društva hrvatskih pisaca HB, Hrvatskog centra PEN-a, PEN Centra BiH i redoviti je član Hrvatskog društva za znanost i umjetnost u Sarajevu.

Nakon četverogodišnjeg mandata Zvonka Makovića za predsjednicu Hrvatskog centra PEN-a izabrana je Nadežda Čačinović, filozofkinja, feministkinja, autorica teorijskih knjiga i profesorica na Odsjeku za filozofiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

S književnicom Sibilom Petlevski, predsjednicom Hrvatskog centra PEN-a, koja je nakon nedavnog neciviliziranog napada na skupštini DHK izašla iz tog udruženja, razgovarali smo o staleškom udruživanju pisaca, aktivnostima PEN-a, o njezinim novim knjigama kao i brojnim drugim aktualnim pitanjima hrvatske književnosti.

razgovor s novom predsjednicom hrvatskog centra pen-a

Sudionici okruglog stola Hrvatskog novinarskog društva i Hrvatskog centra PEN-a TKO VLADA MEDIJIMA koji je održan 12. veljače 2010. u Zagrebu istaknuli su sljedeće:

U dva navrata bio je potpredsjednik Hrvatskog centra PEN-a.

Za svoju znanstvenu, sveučilišnu i kulturnu djelatnost dobitnik je više priznanja, među kojima su: Povelja Vladimir Nazor (1998.), Povelja Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu (2002.), Godišnja nagrada Zadarske županije (2002.), Nagrada Josip Juraj Strossmayer (za Sabrana djela Milana Begovića najbolje izdanje 2003. u Hrvatskoj na području humanističkih znanosti), (2003.), Nagrada grada Zadra (2005.), i dr. Član je Društva hrvatskih književnika od 1990., član Matice hrvatske od 1970., Hrvatskoga filološkoga društva od 1997., Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa od 1985., Hrvatskoga centra PEN-a od 1991. i dr.