Istina, govori se da bi to uskoro mogli biti Dževad Mlaćo, Enes Handžić, Senad Dautović, Selmo Cikotić, Zeir Mlivo...

No, optužnice još ne stižu, a Selmo Cikotić, recimo, u okviru obilježavanja 10. godišnjice stradanja Bošnjaka, mladim ročnicima drži sat povijesti.

Cikotić i Mlaćo ' ' Mi, preživjeli logoraši i obitelji nestalih, uvjereni smo da rezultata neće ni biti sve dok na optuženičkoj klupi ne bude i ratni načelnik Bugojna Dževad Mlaćo, a bivši zapovjednik Armije BiH u Bugojnu, aktualni ministar obrane Selmo Cikotić, ministarsku fotelju zamijeni zatvorskom ćelijom ' ', stoji u priopćenju.

SARAJEVO - Ne odlazim iz vojske zato što to želim i ne mislim da sam zaslužio ovakav kraj vojničke karijere - izjavio je brigadir Selmo Cikotić na ispraćaju što su mu ga organizirali pripadnici zapovjedništva Prvog korpusa VF BiH.

Cikotić je, naime, s mjesta zapovjednika Prvog korpusa VF trebao po prijedlogu Sulejmana Tihića, aktualnog predsjedatelja državnog Predsjedništva, biti promaknut u čin generala u Oružanim snagama BiH na što zapovjedništvo Sfora nije dalo suglasnost i naložilo je njegov otpust iz vojske.

U takvoj atmosferi, Cikotić je u Bugojno poslan i došao kao prvi vojni profesionalac s određenim zadatkom, kako će se poslije pokazati.

Brigadir Selmo Cikotić pozdravio se zauvijek s vojnom karijerom, ne dočekavši čin generala, točno na dan dolaska Carle del Ponte u BiH koja je u programu imala i posjet Bugojnu, gradu u kojemu su još uvijek nerasvijetljeni brojni zločini nad Hrvatima, ali i nad Srbima i Bošnjacima.

Cikotić će moguće biti pozvan i na odgovornost za tragična događanja u Bugojnu tijekom ljeta 1993. godine zajedno s ostalima koji su odgovorni za tamošnje zločine, međutim, ostaje pitanje mogu li aktualne političke snage u BiH konačno prestati protežirati ljude s uspješnom ratnom karijerom bez obzira u čijim su postrojbama postigli taj uspjeh, a istodobno se zalagati za mir i pomirenje.

Selmo Cikotić rođen je 25. siječnja 1964. godine u selu Trpezi, općina Ivangrad u Sandžaku.

Brigadir Cikotić je u vojnome smislu stručna osoba koji je svojedobno spadao u kategoriju zapadno-orijentiranih časnika no u suradnji sa Sandžaklijama Ejupa Ganića, te u Bugojnu s Kemalom Đafićem prilagođavajući se uvjetima vrlo brzo i uspješno se utopio u islamističku liniju Armije BiH.

Dolazak Selme Cikotića za zapovjednika Operativne grupe Zapad u Bugojno značio je i aktivnu pripremu Bošnjaka za sukob, kako to Cikotić, kaže sa " ustašama ".

Cikotić je napad na " ustaše " pripremio prije početka sukoba u Bugojnu od 25. 6. 1993. godine izdavši naredbu pod brojem 01/429 - 93. u kojemu organizira i traži udar na punktove HVO-a.

Cikotić je svoj podmukli plan uspio realizirati u Bugojnu, što je zorno vidljivo iz izvanrednog borbenog izvješća Štabu vrhovne komande broj 02 - 31 - 599 - 1 od 22. 7. 1993. u kojemu stoji: " Ustaške se snage nalaze u blokadi u gradu, grad je skoro kompletan pod našom kontrolom gdje se nalaze njihove snage u blokadi.

Istodobno uz odlazak bivših političkih i vojnih dužnosnika Herceg Bosne Jadranka Prlića, Brune Stojića, Milivoja Petkovića, Slobodana Praljka, Valentina Ćorića i Berislava Pušića u Haag, bošnjački državni i vojni vrh priprema imenovanje novih generala u vojsci FBiH, a među njima se nalazi i brigadir Selmo Cikotić, u ratu zapovjednik operativne grupe " Zapad " Trećeg korpusa Armije BiH, smješten u Bugojnu u razdoblju od 8. veljače 1992. do 30. ožujka 1994. godine.

Povodom izjave ministra obrane BiH Selme Cikotića da je presuda hrvatskim generalima značajna za međunacionalno pomirenje i stabilnost u regiji, želimo javno iznijeti naš stav i pojasniti zašto ne može doći do međunacionalnog pomirenja i stabilnosti u regiji dok su Selmo Cikotić i slični njemu na strateškim pozicijama u BiH, a hrvatski branitelji BiH u zatvorima.

Brigadir Selmo Cikotić pozdravio se zauvijek s vojnom karijerom, ne dočekavši čin generala, točno na dan dolaska Carle del Ponte u BiH, koja je u programu imala i posjet Bugojnu, gradu u kojemu su još uvijek nerasvijetljeni brojni zločini

Cikotić, naime, tvrdi da Armija BiH nije bila nadležna za zarobljenike koji su odvedeni sa stadiona Iskra, jer je vojska »po instrukcijama zapovjednika Armije BiH Rasima Delića« nadležnost nad zapovjednicima prepustila policiji i civilnoj vlasti u Bugojnu.

Optužnicom nisu obuhvaćeni ratni gradonačelnik Dževad Mlaćo i vojni zapovjednik grada Selmo Cikotić, današnji ministar obrane BiH, premda se o njihovoj odgovornosti već godinama spekulira.

Zarobljeni počinitelji-svjedoci bile su slijedeće partizanke: Mira Cikotić (30 god.), rođena Pralica iz Bosanske Dubice i udata za prijeratnog predsjednika općinskog suda u Prijedoru, Božu Cikotu, čija je supruga dakle bila članica revolucionarnog suda za vrijeme partizanske okupacije.

Kako su konačni popisi odmah prislijeđeni na provjere u Ured visokog predstvnika, prema informacijama bliskim ovom izvoru, bošnjački kandidat za generalsku poziciju u vojsci BiH Selmo Cikotić zbog svoje ratne prošlosti te brojnih dokaza od strane haaških istražitelja koji su ih skupili na terenu srednje Bosne, po svemu sudeći neće dobiti prolaznu ocjenu iz OHR-a.

- Ministar obrane Selmo Cikotić još nije donio Odluku ni po uloženom prizivu na rješenje kojim se Emela udaljava s dužnosti, koju je sam uložio 31. listopada 2011. godine.

Ma kako jaku potporu bošnjačkog političkog vrha imali i Mlaćo i Cikotić, dokazi Tužiteljstva BiH, čini se, ipak su jači.

Završiti započeto jedino je što od pravosuđa BiH očekuju žrtve i obitelji žrtava udruženog zločinačkog plana na čijem čelu su bili upravo Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić.

Tijekom usmenog izrcanja presude Dautoviću i Gasalu, kako podsjeća " Oslobođenje ", izrijekom su spomenuti Mlaćo i Cikotić kao najviši civilni i vojni dužnosnici koji su tijekom sukoba između Armije BiH i HVO 1993. i 1994. godine bili zaduženi za Bugojno.

SARAJEVO, 21. travnja 2010. (Hina) - Ministar obrane Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić, koji se kao svjedok obrane u srijedu u Sarajevu pojavio na suđenju optuženima za ratne zločine nad Hrvatima u Bugojnu, potvrdio je kako su zarobljeni pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) korišteni kao robovska radna snaga.

Tijekom ispitivanja u procesu koji se vodu pred Sudom BiH Cikotić je kazao kako su ratni zarobljenici iz reda HVO-a u Bugojnu " povremeno bili korišteni kao radna snaga ".

Cikotić je ovo kazao nakon što mu je predočen dokument optužbe u kojemu se traži da pedeset zatočenih pripadnika HVO bude upućeno u Gornji Vakuf.

Cikotić je potom kazao kako je dobio izvješće u kojemu je navedeno da postoji 600 do 700 ratnih zarobljenika smještenih na različitim mjestima no kako se pojedinosti o tome ne sjeća.

" Tražio sam dopuštenje od Envera Hadžihasanovića, tadašnjeg zapovjednika Trećeg korpusa... i on je odobrio da zatvorenici idu na rad ", izjavio je Cikotić pred sudskim vijećem koje sudi Enesu Handžiću, Nisvetu Gasalu, Musajbu Kukavici i Senadu Dautoviću.

Cikotić je potom izjavio kako mu nije poznato da se protiv njega vodi ikakav kazneni postupak u svezi s ratnim zbivanjima u Bugojnu no kako je ipak spreman angažirati odvjetnika.