U takvom bi sustavu cijepljenje protiv HP virusa bilo jasno i glasno odbačeno kao apsurdno, a posvetili bismo se promidžbi i primjeni daleko pouzdanijih, sigurnijih i jeftinijih postupaka spolnom prosvjećivanju mladeži (u prvom redu izbjegavanje promiskuiteta), te obuhvatu svih žena redovitim citološkim pregledom.

Još me zanima da li se citološkim razmazom nastale tj punktirane metastaze može ustanoviti mutacija na EGFR i gdje.

HPV se može dijagnosticirati kliničkim (ginekološkim ili urološkim pregledom), citološkim ili histološkim pregledom, te korištenjem metoda molekularne biologije.

Tablica 1. prikazuje broj uzetih citoloških obrisa vrata maternice, broj i postotak abnormalnih citoloških nalaza u odnosu na broj uzetih obrisa u istom razdoblju koji obuhvaća i ponovljene obrise u istih žena, te broj i postotak žena s abnormalnim citološkim nalazima po godinama u promatranom petogodišnjem razdoblju.

U Republici Hrvatskoj se rak maternice također nalazi na trećem mjestu po učestalosti sijela raka u ženske populacije (25,9/100000). (1,2) Prema Registru za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2005. godinu u Hrvatskoj je učestalost raka maternice u ženske populacije 36,6/100000, cerviksa 13,8/100000, tijela (endometrija) maternice 20,6/100000 i maternice nespecifično 2,2/100000. (3) Postoje regionalne razlike po županijama u učestalosti karcinoma in situ vrata maternice, najveća je u Šibensko-kninskoj (84,2/100 000), najmanja u Požeško-slavonskoj (2,3/100 000), dok je u Virovitičko-podravskoj županiji 12,4/100 000, a tijela maternice najveća u Varaždinskoj županiji (35,8/100000), najmanja u Vukovarsko-srijemskoj (11,3/100000), a u našoj je županiji 16,6/100000). (4,5) Nacionalni program primarne prevencije raka vrata maternice obuhvaća pravodobno i kontinuirano zdravstveno prosvjećivanje prije početka spolnog života, dok je sekundarna prevencija pronalaženje bolest u ranom stadiju razvoja što nam omogućuje citodijagnostika vrata maternice, kao metoda probira. (6) U Hrvatskoj ne postoji nacionalni program probira, već samo prijedlog o početku citološkog probira od 15. godine života i trogodišnjem razmaku između probira. (7) Pozitivnim citološkim nalazom vrata maternice smatra se nalaz bilo kojeg stupnja citološki abnormalnih skvamoznih (pločastih) i glandularnih (cilindričnih) stanica ili drugih malignih neoplazmi.

Postoji stalna i sve izraženija potreba da se dijagnostički rezultati na patohistološkim i citološkim uzorcima uspoređuju i nadograđuju spoznajama o molekularnim markerima na stanicama karcinoma.

Promatrana je učestalost uzimanja citoloških obrisa vrata maternice po godinama, učestalost žena s abnormalnim citološkim nalazima vrata maternice prema dobnim skupinama, te učestalost određenih tipova abnormalnih citoloških nalaza vrata maternice u žena u promatranom razdoblju.

Sažetak Cilj: Prikazati učestalost žena s abnormalnim citološkim nalazima vrata maternice, patohistološke nalaze biopsija i frakcioniranih abrazija maternice, kao i pojavnost raka vrata i tijela (endometrija) maternice u Općoj bolnici Virovitica.

Najviše je žena s abnormalnim citološkim nalazom u dobnoj skupini 30 - 39 godina, kao i najviše nalaza CIN I (69,2 %).

U razdoblju od 1982. godine u Laboratoriju su uvedene ciljane intraabdominalne citološke punkcije, punkcije dojke pod kontrolom ultrazvuka te citološke punkcije štitnjače pod kontrolom ultrazvuka među prvima u Hrvatskoj u suradnji s Kliničkim zavodom za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju; imunocitokemijska analiza na citološkim razmazima (1985); stereotaktički vođena punkcija dojke (1995); statička DNA (« image ») citometrija (1995); prva telecitološka konzultacija u Hrvatskoj između Laboratorija za citologiju i hematologiju KB Merkur i Citološkog laboratorija KBC Rijeka (2000).

Sam zahvat citološke punkcije obavlja se u ordinaciji, a zatim se uzorak punktata šalje citologu, specijalisti koji dalje pripremom i citološkim pregledom preparata obavlja mikroskopski pregled citološkog punktata i nalaz je gotov za 2 dana.

Razliku između Hodgkinove bolesti i ne-Hodgkinova limfoma može se otkriti isključivo citološkim i histološkim analizama.

Karakteristične su Hodgkinove i Reed-Sternbergove stanice, koje se nalaze u preparatima (citološkim i patološkim), kaže dr. Škunca, a navodeći simptome, čije je rano prepoznavanje iznimno važno za rano uspostavljanje dijagnoze, ističe:

U istraženom razdoblju nije bilo značajnije promjene u broju uzetih citoloških obrisa vrata maternice, dok je značajno porastao postotak abnormalnih citoloških nalaza (2,74 % na 9,80 %), kao i postotak žena s abnormalnim citološkim nalazom (0,57 % na 2,02 %) od ukupne populacije žena (p 0,05).

U skupini žena s abnormalnim citološkim nalazom u razdoblju 2003. - 2007. godine, obris vrata maternice je dijelu žena uzet jednom ili više puta tijekom godine ili u petogodišnjem razdoblju, a od dva ili više nalaza odabran je onaj s višim tipom abnormalnog citološkog nalaza.

Dobiveni podatci govore o 997 (4,63 %) žena s abnormalnim citološkim nalazima u promatranom razdoblju.

Srednja životna dob žena s abnormalnim citološkim nalazom bila je 35,9 12,3 godina, te se nije mijenjala značajno po godinama.

Tablica 2. prikazuje raspodjelu žena s abnormalnim citološkim nalazima po dobnim skupinama i po godinama u promatranom razdoblju.

Retrospektivna studija sa 59901 uzetih citoloških obrisa vrata maternice ženama s područja grada Zagreba i Imotskog nalazi u njih 6,12 % abnormalni citološki nalaz vrata maternice: CIN I (84,57 % svih abnormalnih nalaza; 5,17 % ukupno istražene populacije), CIN II (10,92 %; 0,67 %), CIN III (3,11 %; 0,19 %), planocelularni karcinom (1,31 %; 0,08 %) i endocervikalni karcinom (0,0055 %). (13) U našem ispitivanju nađeno je najviše žena s abnormalnim citološkim nalazima u dobnoj skupini 30 - 39 godina, kao i najviše žena s nalazima CIN I (69,2 %).

Dijagnoza se može donijeti osim citološkim nalazom i povišenom razinom kalcitonina u krvi.

Znatno ranije smanjenje učestalosti bolesti i smrtnosti od raka cerviksa može se postići uvođenjem organiziranog probira, što podrazumijeva pozivanje svih djevojaka i žena svake tri godine na ginekološki pregled i uzimanje obrisaka cerviksa s citološkim pregledom.

Primjenom dodatnih tehnologija kao: analiza staničnih biljega, kompjutorske analize slike, molekularnih i citogenetskih tehnologija na samim citološkim razmazima postaje važan faktor u dijagnozi, subtipizaciji i prognozi malignih tumora.

Određuju se histološkim, citološkim i imunokemijskim metodama kao što su enzimske (EIA Enzym Immuno Assay), fluorometrijske (FEIA Fluoro Enzyme Immuno Assay), luminometrijske (LIA Luminometric Immuno Assay), masena spektrofotometrija, a samo iznimno radiometrijskim metodama (RIA Radioimmuno Assay).

U promatranom razdoblju vidljiva je različita zastupljenost žena s određenim abnormalnim citološkim nalazima po godinama, kao i statistički značajan porast učestalosti žena s nalazima CIN III u 2007. godini na 17,9 % (χ2 = 8,659; p = 0,003).

Lažnonegativni nalazi povezani su s pogrešnim citološkim tumačenjem ili neadekvatnim uzorkom zbog nedovoljnog broja dobivenih atipičnih stanica ili prilikom uzimanja nije potpuno " postrugana " površina cerviksa.

Stoga, kadgod se ona javljaju iziskuju temeljitu obradu koja, nakon detaljne anamneze, započinje kliničkim, citološkim i ultrazvučnim pregledom, a u nekim slučajevina potrebno je načiniti i dodatne pretrage poput kolposkopije, cervikoskopije, uterobrusha i/ili frakcionirane kiretaže.

Naša se secija bavi izradom zbirke ravnokrilaca Hrvatske, terenskim radovima s ciljem razumijevanja biologije ovih organizama, popisivanjem vrsta koje obitavaju na prostoru Hrvatske kao i citološkim istraživanjima kao što je izrada genetske karte (kariotipa) ravnokrilaca.

Naime, primjena vanjske iradijacije zdjelice u bolesnica koje su podvrgnute opsežnom kirurškom zahvatu, pri čemu je patohistološkim i citološkim pregledom isključena mogućnost postojanja diseminacije osnovne bolesti izvan uterusa (negativna peritonealna citologija, negativne limfne žlijezde, tumorsko nezahvaćanje seroze uterusa i adneksa), ne doprinosi boljitku u smislu preživljenja.

Kada se ukaže potreba za citološkim i patohistološkim uzorcima endometrija.

Određivanjem tumorskih biljega u citološkim uzorcima tkiva štitnjače imunocitokemijskim i RT-PCR metodama i njihovom međusobnom usporedbom očekuje se uspješnija preoperativna dijagnostika malignih tumora štitnjače.