Na području obrazovanja Hrvatska se suočava s nekoliko izazova: podizanjem kvalitete obrazovnih programa, povećanjem broja osoba koje sudjeluju u tim programima te cjeloživotnim učenjem kao osnovom za konkurentost gospodarstva.

- Potreba za cjeloživotnim učenjem prepoznata je od strane dionika na tržištu rada, a definira se u suradnji s poslodavcima, temelji se na istraživanjima (ankete, evaluacije od strane poslodavaca, studenta, korisnika...).

INFOTREND: S obzirom na dosad rečeno, kakvo je u Hrvatskoj stanje s toliko proklamiranim, cjeloživotnim učenjem?

No ne može se biti zadovoljan činjenicom da samo 2 posto građana Hrvatske je obuhvaćeno cjeloživotnim učenjem, a nekada je bilo 40 posto.

Ukazano je da će ovaj Zakon pridonijeti zaposlenicima i poslodavcima da cjeloživotnim učenjem održavaju konkurentnost i ostvaruju profit, tim više što su redefinirani i modernizirani mnogi zastarjeli programi koji su do sada bili dostupni na tržištu.

Pozitvno bi bilo da se javlja želja za cjeloživotnim učenjem produbljujući svoja znanja, a to da idu na sasvim druge strane je odraz naše preduboke krize.

EU sada u taj okvir uvodi i pojam fleksigurnosti, tj. kombinaciju sigurnosti zapošljavanja i socijalne sigurnosti sa cjeloživotnim učenjem koje može biti potrebno u utrci s globaliziranim svijetom i brzim tehnološkim napretkom.

Potreba za cjeloživotnim učenjem i potrebe napuštanja starih znanja, vještina i zabluda i učenja novih koja se gomilaju eksponencijalnom progresijom, postaje nasušna stvarnost generacija koje dolaze i mi ih moramo osposobiti u tom svijetu koji je podložan enormno brzim promjenama.

Svojim djelovanjem ona je ne samo potpora odgojno-obrazovnom radu, već i otvara vrata osobnog stvaralačkog napretka svakog učenika koji na taj način razvija trajnu potrebu za cjeloživotnim učenjem.

Svjesni potrebe za cjeloživotnim učenjem i sve većeg broja informacija koje se mogu pronaći u digitalnom obliku nužno je uključiti korisnike u digitalno društvo, kako radi širenja tako radi usavršavanja postojećih znanja.

Nadalje ću pokušati objasniti prednosti cjeloživotnog učenja, kao i međunarodne programe koji se bave cjeloživotnim učenjem.

Budući da je Učilište ustanova koja se bavi cjeloživotnim učenjem, osnovna namjera ovog projekta bila je osigurati pravo na učenje svim sugrađanima bez obzira na starosnu dob, te građane treće životne dobi staviti u ravnopravan položaj sa svim generacijama koje u ovoj ustanovi stječu nove kompetencije.

Moralnost učiteljske osobnosti, široka opća kul tura i duboko zacrtana stručnost, uz prožimanje teorijske s praktičnom izo brazbom i sustavnim cjeloživotnim učenjem momenti su koje valja ugrađivati u temelje učiteljske formacije i u očekivanju nadolazećega doba.

Kao ljudima koji se bave tehnologijom to nam je normalna stvar, a uključili smo se i u niz inicijativa koje se bave cjeloživotnim učenjem budući da nekih stvari još nedostaje, i u svijesti ljudi i u sustavu.

Sajam gospodarstva i obrtništva organizira se s težištem na poljoprivredi, šumarstvu i prehrambenoj industriji, a ove godine po prvi put na Sajmu izlažu poduzeća koja se bave informacijskim tehnologijama i cjeloživotnim učenjem, rekao je Vedran Čuljak u ime organizatora sajma.

Strast za cjeloživotnim učenjem osoba koja želi znati o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti i koja se ne boji učenja nečeg novog.

Savjeti doktorice Plamenke Profete: 1. Biti spremni mijenjati sebe i svoja uvjerenja (" Ako idete samo jednim putem, dođete do provalije "). 2. Pronaći način kako živjeti zdravo u modernim uvjetima života (primjerice, namirnice uvijek pripremati na najjednostavniji način). 3. Naučiti izbjeći stres, odnosno steći otpornost na stres (cjeloživotnim učenjem svatko mora pronaći način koji mu najviše odgovara). 4. U borbi za zdravlje treba učiniti sve (prikupiti maksimalan broj informacija, nikada ne odustati, naučiti moliti za pomoć). 5. Pozitivno razmišljati, vjerovati u sretan ishod.

Hrvatska i njezin sustav odgoja/obrazovanja/znanosti/učenja je suočena s velikim izazovima poput smanjenja broja stanovnika, globalnih i nacionalnih promjena u gospodarstvu, usmjerenosti na primijenjeno znanje te zahtjevima za brzim stjecanjem znanja i vještina potrebnih suvremenom tržištu rada, brzim promjenama u gospodarstvu i društvu i sukladno tome, potrebi za cjeloživotnim učenjem.

S obzirom da se obrazovanje u sprezi sa cjeloživotnim učenjem nalazi jako visoko na listi prioriteta EU, ali i da je iskustveno dokazano da svi oblici dodatnog usavršavanja iznimno pozitivno djeluju na zapošljivost pojedinca, odlučili smo u ovogodišnjem istraživanju ispitati i stav ljudi prema ovim temama.

Zbog stalnih promjena na tržištu rada, sve je veća nužnost za cjeloživotnim učenjem.

Ovim događanjem u sklopu Tjedna, prije svega, željeli bismo istaknuti potrebu i težinu za cjeloživotnim učenjem.

Pri tome treba imati na umu činjenicu da dobar dio danas atraktivnih zanimanja prije desetak godina nije ni postojao (a taj će se trend sigurno nastaviti), što neminovno uvjetuje potrebu za cjeloživotnim učenjem i onih koji sada rade, i onih koji će se u budućnosti zaposliti (riječ je o učenju a ne o obrazovanju, jer može se učiti i formalno i neformalno).

Svrha projekta je promocija i uvođenje mladih u svijet kreativnosti i inventivnoga rada, poticanje na timski rad te poticanje daljnjeg bavljenja kreativnim i inventivnim radom i cjeloživotnim učenjem i usavršavanjem svojeg znanja.

Ciljevi radionice: a) proučiti značenje pojma obrazovanja odraslih b) informirati se o najboljim postupcima i praksama u europskim državama u vezi s obrazovanjem odraslih i cjeloživotnim učenjem c) glavne stavke smjernica EU o cjeloživotnom učenju d) analizirati Zakon o obrazovanju odraslih

natjecati se može samo znanjem i vještinama, intelektualnom agilnošću, te cjeloživotnim učenjem,

Tako je 2004. godine Vlada RH usvojila Strategiju obrazovanja odraslih, koja služi kao temeljni dokument i polazište daljnjeg djelovanja u svezi s cjeloživotnim učenjem. 2006. godine osnovana je Agencija za obrazovanje odraslih koja razvija, prati, vrednuje i unapređuje djelatnost obrazovanja odraslih.

Djelovanje kroz osvještavanje potrebe za holističkim cjeloživotnim učenjem, stecanjem novih znanja iz društveno-humanističkog, njegovateljsko-edukacijskog, hospicijsko-palijativnog, različitog stručnog (profesionalnog i osobnog) i komunikacijskog znanstvenog područja kao i praktičnih životnih vještina te načinima integracije stečenih znanja i njihove primjene u svakodnevnom životu, a sve u smjeru dobrobiti za članove, širu društvenu zajednicu te cjelokupno okružje.

Statistički podaci govore da je u RH cjeloživotnim učenjem obuhvaćeno svega 2,2 posto radno-sposobnog stanovništva, dok je prosjek Europske unije 9,1 posto.

Cjeloživotnim učenjem u EU obuhvaćeno je 10,3 posto, a u nas svega dva posto stanovnika, predškolskim odgojem u EU obuhvaćeno je 86 posto, u nas 43 posto djece.

Europski parlament upućuje na sljedeće važne čimbenike u procesu obrazovanja odraslih: povećavanje motivacije, razvijanje statističkih pokazatelja, usklađivanje obiteljskog života i radnog vremena s cjeloživotnim učenjem, poboljšanje međugeneracijske solidarnosti, učenje stranih jezika, poboljšanje pristupa obrazovanju, promociju mogućnosti zapošljavanja i financiranje.