Od većeg broja prometno-industrijskih projekata, koje je gospodin Miloš izložio posebnu pozornost izazivaju slijedeći: (1) Izgradnja nizinske dvokolosiječne, elektirficirane željezničke pruge Rijeka - Karlovac - Botovo i dalje do Budimpešte, Praga, Bratislave, itd. odnosno do velikog prometno-logističkog europskog čvorišta koje godišnje generira preko 90 milijuna tona tereta u međunarodnom javnom prometu, osobito prema području Bliskog, Srednjeg i Dalekog Istoka i koje, sa više od 2/3 sveukupnih svjetskih potrošača, predstavlja najveće tržište na svijetu, danas i u idućih najmanje 100 godina; (2) Izgradnja Matičnog kontejnerskog terminala " Zagrebačko pristanište " na području Luke Rijeka, kao najvećeg europskog prometno-logističkog čvorišta na Jadranu za kojeg je Europska komisija pokazala osobiti interes i zbog čega je izdala svoj certifikat, kojim potiče svoje poduzetnike za ulaganje razvojnog kapitala upravo u projekte od osobitog interesa za EU, na području riječkog - glavnog hrvatskog prometnog pravca; (3) Izgradnja strateškog intermodalno-logističkog čvorišta " Miklavlje " koje, s korisnom površinom od 250 ha, predstavlja najveće srednje-europsko prometno-industrijsko čvorište za integraciju temeljnih funkcija sjeverno-jadranskih luka " Rijeka ", " Koper " i " Trieste ", u osiguravanju logističkih usluga robi u međunarodnom javnom prometu između najvećih i najperspektivnijih svjetskih tržišta EU i Kine; (4) Izgradnja IMONODE željezničke pruge na koti od 200 m/nv Rijeka - Koper - Trieste, zbog prometne integracije luka Sjevernog Jadrana u homogeni sustav, jer one više nisu konkurenti nego kooperanti (po uzoru na EU udruženje ARA), jer sve zajedno ne mogu prihvatiti stvarnu prometnu potražnju; (5) Izgradnja suvremenog intermodalnog čvorišta " Rugvica ", koje treba osigurati ostvarenje temeljne strategije EU, poznato pod akronimom " 3 E " (Ekologija, Energija, Ekonomija), odnosno aplikaciju suvremenog intermodalnog prometnog sustava, koji mora osigurati uvjete da se najmanje 85 % tereta prevozi vodenim prometom i elektrificiranom željeznicom, a sredstvima cestovnog prometa najviše 15 %, te da se osiguraju uvjeti za cjelogodišnji turizam na Jadranu; (6) Razvoj " Poslovnog centra Karlovac " kao točke regulacije međunarodnog javnog prometa između prometnih grana i industrijskog asamblinga, kojeg zahtijeva roba u ovom prometu; (7) Izgradnja LNG terminala na Omišlju, sa integrirajućim i implicirajućim podsustavima kao što su matični frigo-kontejnerski terminal, kao svjetska burza hrane, ribe, cvijeća,., terminal za izvoz pitke vode, suvremena remontna baza za remont transkontinentalnih zrakoplova koja zahtijeva korištenje ledene hale sa temperaturom od oko - 127 oC, a koji bi se dobivao besplatno u tehnologiji pretvaranja LNG u komercijalni (plin) oblik; itd., itd,.