Odatle vidimo da na sjevernoj hemisferi Coriolisova sila zakreće česti udesno od smjera njihova gibanja.

Coriolisova sila Efekt zakretanja na objekte koji se gibaju slobodno u atmosferi ili u bilo kojem drugom rotirajućem sustavu.

Vjetar je posljedica djeovanja više sila, a te sile su: sila gradijenta tlaka, Coriolisova sila ili devijacijska sila rotacije Zemlje, sila teža i sila trenja.

Iz toga možemo zaključiti da smjer vjetra određuju još neke sile osim sile gradijenta tlaka, odnosno sile koje također skreću vjetar i utječu na njega, a to su sila trenja i Coriolisova sila.

U slučaju neinercijalnog sustava koji jednoliko rotira (npr. u slučaju sustava koji je fiksan s obzirom na neku točku na Zemlji ili u atmosferi), prividne sile koje moramo uvesti jesu centrifugalna i Coriolisova sila.

U atmosferi se strujanje blisko ciklostrofičkom događa kad je Coriolisova sila puno manja od centrifugalne i sile gradijenta tlaka.

Međutim, čim zrak krene prema centru, zbog Zemljine rotacije javlja se Coriolisova sila (zapravo pseudosila), koja na našoj hemisferi skreće vjetar udesno (na južnoj polutci ulijevo (tamo se ciklone vrte u smjeru kazaljke na satu).

Kada se gradijentna i Coriolisova sila uravnoteže, uspostavlja se gotovo kružno jednoliko gibanje zraka oko centra ciklone.

Najjednostavniji slučaj gradijentskog strujanja nastaje kada na česticu zraka djeluju samo gradijentska i Coriolisova sila i one su u ravnoteži, tj. jednake su po veličini, ali suprotnog su smjera.

Kako je gradijentna sila u anticiklonama usmjerena od središta prema rubovima, to Coriolisova sila na sjevernoj hemisferi usmjerava geostrofičko strujanje u smjeru kazaljke na satu.

Kako ne bi imala, dokazi su recimo foucaultovo njihalo i coriolisova sila.

S obzirom da tijelo ima neku brzinu, osim ' centrifugalne ' sile javit će se i Coriolisova sila, i to okomito na ravninu gibanja/njihanja tijela.

Pri tom ga Coriolisova sila počne zakretati udesno na sjevernoj hemisferi (suprotno na južnoj hemisferi).

O: U ekvatorskom području i ne postoji Coriolisova sila pa nema ravnoteže između gradijentne i Coriolisove sile pa nema ni geostrofičke ravnoteže, tj. aproksimacije kao što se to događa u većim širinama.

daklem coriolisova sila se javlja i na Marsu i svim tilima u svemiru koja se okriću oko svoje osi i lako je izračunljiva. zašto bi ta sila imala na zemlji jedan uzrok, a na svima ostalima drugi? svemir ko puding s grožđicama koji se vrti oko Zemlje definitivno nije jednostavna teorija pogotovo kad još te grožđice moraju izvoditi dodatna gibanja da bi se baš sve poklopilo s tim ko da zemlja rotira oko svoje osi i oko sunca i oko centra galaktike itd itd itd,,,,

Coriolisova sila ga skreće iz centra uzrokujući vrtloženje vjetra oko oka.

Međutim, kada se satelit počne " spuštati nizbrdo ", njegova brzina se povećava i tu počinje djelovati Coriolisova sila koja šalje satelit u stabilnu (ali nepravilnu) orbitu oko Lagrangeove točke. (Preuzeto s dozvolom s http://map.gsfc.nasa.gov/m_mm/ob_techorbit1.html.)

Sila koja uzrokuje to skretanju udesno zove se Coriolisova sila.

U slučaju da su izobare zakrivljene linije (što je i najčešći slučaj), sila gradijenta tlaka i Coriolisova sila nisu u ravnoteži, već se javlja i cetripetalna sila, a smjer strujanja vjetra nije više paralelan s izobarama već pod nekim kutom u odnosu na njih, tako da zrak konvergira prema centru niskog tlaka, odnosno divergira od centra visokog tlaka.

Coriolisova sila nastaje zbog rotiranja sustava Zemlje u odnosu na referentni sustav.

A ne nešto tipa da je u pitanju Coriolisova sila-i to još obrnutog djelovanja

A slušaj, ako odjebemo egzaktni račun bez trenja koji je i tako besmislen, dobijamo da su od zakrivljenosti Zemlje daleko važniji faktori Coriolisova sila, trenje zraka (koje varira ovisno o visini), Magnusova sila i utjecaj vjetra

Jedino kaj bi moglo djelovat je Coriolisova sila uslijed okretanja Zemlje, naime kad skočiš Zemlja se malo okrene i zato ne padneš na isto mjesto:) Ne treba ti ni vlak

Coriolisova sila je prividna sila koju osjeća tijelo u sustavu koji se vrti (neinercijalnom sustavu), kada se giba prema centru ili od centra vrtnje.

Recimo Coriolisova sila, koja je (navodno) kriva za vrtloženje vode ulijevo odnosno udesno kada ulazi u kanalizaciju, i za skretanje aviona sa kursa kada leti sjever jug ili jug sjever, a da ne kažem da je zadužena za stvaranje ciklona i anticiklona.

Coriolisova sila zakreće vjetar na sjevernoj hemisferi u desno.

Coriolisova sila tu ne može djelovati toliko da nam pokaže odstupanja.

Coriolisova sila ne djeluje na slobodnu česticu koja se giba u tom neinercijalnom sustavu, to je istina (zanemarimo sad atmosferu koja se također vrti sa Zemljom).

U slučaju kakav pretpostavljaš puno više bi do izražaja došla niveliranost podloge, oblik posude i mjesto izljeva, nego Coriolisova sila