S obzirom na ranije obećane ustupke Italiji za promjenu ratne strane, ni u tom obliku nije se uspjela sačuvati teritorijalno-etnička cjelovitost, te su neki slovenski i hrvatski etnički dijelovi Rapalskim ugovorom ostali izvan granica (Trst, Gorica, Gradiška, dio Kranjske i Koruške, Istra s Rijekom do Rječine, otoci Cres, Lošinj, Lastovo, Palagruža, te grad Zadar).

Manje značajne ulice dobivaju imena poznatih talijanskih književnika i znanstvenika (Marconi, Petrarca, Goldoni, Da Vinci, Galvani, Volta, Machiavelli), talijanskih gradova (Rim, Bolzano, Trst, Trento, Gorica), hrvatskih gradova koji su Rapallskim ugovorom pripali Italiji (Buzet, Lovran, Cres, Lošinj, Zadar) te dalmatinskih gradova koje je talijanska strana svojatala (Šibenik, Trogir, Dubrovnik, Split).

Zbog svega toga, u želji za potpunom informiranošću, kako svih pojedinačno zainteresiranih strana tako i ukupne javnosti, Sekcija ribarstva, akvakulture i poljodjelstva Udruženja obrtnika Cres-Lošinj, ovim priopćenjem želi jasno i nedvojbeno iznijeti svoje stavove kako više ne bi bilo lažne prezentacije mišljenja ribara i da se otkloni svaka mogućnost iskrivljavanja naših stavova, zahtjeva i ciljeva.

Za nas su posebno zanimljive i korisne bile diskusije o morskim zaštićenim područjima za kitove i dupine, u okviru kojih su prezentaciju problematike proglašenja preventivne zaštite Posebnog rezervata u moru Cres-Lošinj održali predstavnici nevladine organizacije Plavi svijet - Institut za istraživanje i zaštitu mora.

Veliku opasnost predstavljaju moguća izlijevanja naftnih derivata, posebice npr. na prometnici Cres-Lošinj koja prolazi rubnim dijelom jezera Vrana na otoku Cresu.

Odavde se pruža spektakularan pogled na planinski masiv Velebit te obližnji arhipelag, otoke Cres, Lošinj, Silbu, Olib, Krk i Pag.

Trgovačko društvo koje će upravljati Veletržnicom osnovano je 11. svibnja 2007. godine, a u 40 tisuća kuna temeljnog kapitala po 25 % temeljnog udjela imaju Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Primorsko-goranska županija te Grad Rijeka, a po 6,25 % temeljnog udjela u trgovačkom društvu imaju četiri ribarske zadruge Eko riba Cres-Lošinj, Kovač, Rombo i Porat.

Nadomak grada nalazi se Platak koji je u zimskim mjesecima omiljeno odredište riječkih skijaša.U neposrednoj blizini Rijeke smjestili su se Kvarnerski otoci, Krk, spojen mostom s kopnom, te Cres, Lošinj i Rab.

Rezolucijom se posebno pozdravljaju napori hrvatske Vlade za preventivnu zaštitu posebnog rezervata u moru Cres Lošinj te snažno preporuča uspostava« trajne »zaštite.

Jadranka jaching d. o. o. je poduzeće koje pripada grupaciji Jadranka d. d., najvećoj ugostiteljsko-trgovačkoj tvrtki na području otočja Cres-Lošinj koja u svojem sastavu ima 6 hotela, 4 kampa i brojne restorane i trgovine.

- Koliko god u ministarstvima pokušavaju prikazati da ta površina nije velika, no zbog zaštićene zone Cres-Lošinj ostali smo bez 30 posto lovnog područja Kvarnerića, a slično je i na drugim područjima, kaže Ante Fabijanić

Njime upravlja i gospodari »Vodovod i čistoća Cres Lošinj« d. o. o.

Integralni program zaštite bjeloglavnih supova na otoku Cresu dan je u studiji »Plan gospodarenja prirodnim i povijesnim resursima otočja Cres - Lošinj - ekologija i zaštita prirode«.

Stari Grad), Zara (Zadar), Spalato (Split), Agram (Zagreb) i dr. U pojedinim dijelovima Hrvatske (Istra, Rijeka, Zadar, Cres, Lošinj, Unije, Susak, Ilovik, Lastovo i Palagruža) značajan toponomastičko-kartografski diskontinuitet nastupio je poslije svršetka Prvoga svjetskog rata.

Nakon osamostaljenja predsjednici Općine Cres-Lošinj bili su Hrvoje Lešić i Mario Hofmann, a nakon izdvajanja Općine Lošinj, Mario Hofmann, Dragan Balija i Gari Cappelli.

Redovnu godišnju skupštinu Udruženja obrtnika Cres/Lošinj, koja je održana u nerezinskom hotelu Televrin, označila su dva događanja - potpisivanje Povelje o bratimljenju slovenske Obrtno podjetniške zbornice Jesenice i cresko-lošinjskog Udruženja obrtnika te podjela potvrda o položenim majstorskim ispitima za majstore kuhare i natkonobare, najviših titula u ovim zvanjima.

Ugovorom o miru s Italijom njezine su granice utvrđene prema stanju od 1. I. 1938., uz neznatne izmjene u korist Francuske, dok je Grčkoj ustupljen Dodekanez, Albaniji otok Sazan, a Jugoslaviji dio Julijske Venecije s većim dijelom Istre, Zadar s obližnjim otocima, te Cres, Lošinj, Unije, Lastovo i Palagruža.

Važeći PPO (bivše) Cres-Lošinj kao osnovni plan razvitka u prostoru daje ciljeve i smjernice prostornog uređenja Grada Mali Lošinj.

Međutim sve postavke plana i smjernice budućeg razvoja projecirane su i sagledavane kroz potrebe tadašnje općine Cres Lošinj sve za vremensko razdoblje do 2000. godine koji je proteklo sa rezervacijom prostora u cilju osiguranja uvjeta za daljnji razvitak na području općine do 2015. godine.

Upravo zato što je Plan sagledavao prostor ne samo područje grada Malog Lošinja već znatno šire u granicama bivše općine Cres - Lošinj upitne su pojedine postavke Plana.

Cres, Lošinj i otočje njegovog arhipelaga, Krk, Rab svaki je otok svijet u svijetu, posebna priča o prošlosti i sadašnjosti, tradiciji i suvremenoj turističkoj ponudi.

Gustoća naselja je 62,2 naselja na 1000 km 2. (Tabela 21. - 4.) Udio stanovnika sjedišta Grada iznosi 75 % od ukupnog broja stanovnika, dok u svim ostalima naseljima živi preostalih 25 % stanovnika. (Tabela 21. - 7.) Opće gustoća naseljenosti Grada Malog Lošinja iznosi 37,28 stanovnika/km 2 što otprilike odgovara prosjeku (35,40) za otočnu skupinu Primorsko goranske županije (otoci Krk, Cres, Lošinj i Rab) a značajno je niže od gustoće naseljenosti cijele Hrvatske (78,48) i pogotovo gustoće cjelokupne Županije (85,15). (Tabela 21. - 14.) Gustoća građevinskih područja naselja iznosi 17,5 stanovnika/ha, dok je gustoća izgrađenog dijela građevinskog područja naselja 25 stanovnika/ha. (Tabela 21. - 18. i 21. - 19.) Ruralna gustoća stanovnika (broj stanovnika/površinu obradivog zemljišta) 331 stanovnik/km 2, s time da je ta ista gustoća za stanovništvo svih naselja osim sjedišta Grada 82,5 stanovnika/km 2. (Tabele 21. - 21. i 21. - 22.)

U drugoj polovini 1945. Oblast su činili kotarevi Buje, Buzet, Čepić, Kras (sa sjedištem u Lupoglavu), Labin, Cres, Lošinj, Motovun, Opatija, Pazin, Poreč, Rovinj, Tinjan, Umag, Vodnjan i Žminj-Kanfanar.

Nakon potpisivanja Ugovora o miru s Italijom iz nadležnosti ONO za Istru u zonu B izdvaja se i područje kotara Buje, a u ožujku 1947. godine ukida se kotar Motovun, a Cres i Lošinj spajaju se u kotar Cres-Lošinj (sa sjedištem u Malom Lošinju).

Područje istarske oblasti nakon ožujka 1947. podijeljeno je od tada na kotareve Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Vodnjan, Opatija i Cres-Lošinj (sa sjedištem u Malom Lošinju).

- Vodovod i čistoća Cres-Lošinj d. o. o., Mali Lošinj;

Programom mjera za prethodno razdoblje ocjenjeno je potrebnim izraditi konzervatorske podloga u skladu sa smjernicama za uređenje povijesno valoriziranih naselja koja podliježu intervencijama u prostoru a koje su utvrđene Prostornim planom općine Cres-Lošinj, odnosno Generalnim urbanističkim planom Veli i Mali Lošinj.

Istraživane su gotovo sve otočne skupine: kvarnerski otoci, dalmatinski otoci, posebice Cres, Lošinj, Ilovik, Unije, Iž, Ugljan, Dugi otok, Silba, Murter, šibenski otoci, Šolta, Drvenik.

U bilješkama i dnevniku s toga puta donio je popis najvažnijih biljnih vrsta svake postaje na kojoj se povjerenstvo zaustavilo: tako za Kopar donosi 45 vrsta, za Izolu 11, za Piran 10, za Pulu 40 vrsta (13 za neimenovani dio grada, 4 za gradske zidine, 11 za vrt franjevačkoga samostana, 12 za neimenovani otočić blizu Pule), za Topolovac 2 vrste, Motovun 7 vrsta, Buzet 10, Žminj 6 i Rovinj 13. Slične je popise donio i za mjesta na kvarnerskom prostoru (npr. za Trsat te otoke Krk, Cres, Lošinj, Susak, Rab i Pag).

Rapallskim ugovorom Italiji su pripali Trst, Gorica, Gradiška i dio Kranjske, Istra (bez Kastva), otoci Cres, Lošinj, Unije i Susak, Zadar te Lastovo, Palagruža i neki manji nenastanjeni otoci.