Putovanje hrvatskim močvarama završava se s Posebnim ornitološkim rezervatom Crna Mlaka koji se nalazi u središnjem dijelu močvarno-šumskog područja u dolini rijeke Kupe.
Putovanje hrvatskim močvarama završava se s Posebnim ornitološkim rezervatom Crna Mlaka koji se nalazi u središnjem dijelu močvarno-šumskog područja u dolini rijeke Kupe.
Šaranski ribnjaci Crna mlaka su 1980. zbog velikog broja ptičjih vrsta koje na njima obitavaju, više od njih 250, zaštićeni u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata, a upisani su i na Ramsarski popis vlažnih područja od međunarodne važnosti.
Hrvatska se zaista može ponositi poznatim bogatstvom ptica u zaštićenim područjima Crna Mlaka, Lonjsko Polje i Kopački Rit, u kojima se može promatrati nekoliko vrlo rijetkih vrsta pataka i čaplji, najviše u vrijeme selidbe ptica i zimi.
Hrvatska ima četiri močvarna područja koja su uvrštena u Ramsarski popis: Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje, Crna Mlaka i donji tok rijeke Neretve.
Posebno vrijedni vodni ekosustavi i staništa za ugrožene vrste (osobito ptica) su ribnjaci Crna Mlaka, Jelas i Donji Miholjac.
Crna mlaka je močvarno područje čije najznačajnije bogatstvo čini bogatstvo životinjskog svijeta, posebno ptičjeg, pa je zaštićena kao posebni ornitološki rezervat i uvrštena je u popis međunarodno vrijednih močvara Ramsarske konvencije.
Hrvatska za sada ima samo četiri Ramsarska područja: park prirode Kopački rit, park prirode Lonjsko polje, planirani park prirode - Delta Neretve i ornitološki rezervat ribnjaci Crna Mlaka.
No nikako se ne smije propustiti spomenuti iznimnu vrijednost parkova prirode kao što su Lonjsko polje i Kopački rit, koji su zajedno sa posebnim ornitološkim rezervatom Crna Mlaka uvršteni na popis močvara od međunarodne važnosti prema Ramsarskoj konvenciji (http://www.biol.pmf.hr/uploads/media/Bioloska_raznolikost_Hrvatske_01.pdf)
Lonjsko polje, Kopački rit, Crna mlaka i delta Neretve.
Na benzinskoj stanici između Lučkog i Jastrebarskog prilazi mi stranac i pita za ulaz u Ornitološki rezervat " Crna mlaka " napominjući da su mu kola na zaustavnoj traci s druge strane autoceste i da vozeći od Karlovca nije uočio oznaku za skretanje prema tom rezervatu.
U središtu močvarnog područja, koje se početkom 20. st. počinje pretvarati u ribnjake Crna mlaka, a oko 1905. g. u zakup ga dobiva Kornelius Zwilling, u razdoblju 1914. - 1920. g. gradi se kompleks vile, perivoja i popratnih zgrada po nacrtima arh.
Danas se ovaj dvorac nalazi u središtu Specijalnog ornitološkog rezervata Crna mlaka nedaleko Jastrebarskog.
U Hrvatskoj su četiri značajna močvarna područja: Kopački rit, Lonjsko polje, Crna mlaka te donji tok Neretve.
Ribnjaci Crna Mlaka kod Jastrebarskog prostorno je najmanje područje no ovdje se posebno tijekom zime može vidjeti svo bogatstvo ptičjeg svijeta koji ovamo dolazi ili tamo stalno živi.
Od 1980. do 1991. Habuš u slobodno vrijeme aktivno radi na projektima zaštite prirodnih staništa i to Vransko jezero kod Biograda i Crna Mlaka kod Jastrebarskog.
Od 1984. do 1991. Crna Mlaka je po zalaganju Habuša i Dr. Halpera iz Munchena bila financirana od strane Zoologische Gesellschaft Frankfurt a/M sa po 30.000 DEM godišnje, kako bi se spriječio lov na ptice, a Vransko jezero je zaštićeno.
Na popis ove konvencije tada su nominirana četiri vlažna područja koja je Konvencija i prihvatila s 18. siječnjem 1993. godine: Park prirode ' ' Lonjsko polje ' ' kao najveće poplavno i retencijsko područje u dolini rijeke Save; Park prirode ' ' Kopački rit ' ' koji predstavlja unutrašnju deltu, poplavno područje na utoku Drave u Dunav; Delta rijeke Neretve kao jedina prava delta u Hrvatskoj u dobrom dijelu očuvana sa svim svojim obilježjima vlažnog i močvarnog područja te ribnjaci ' ' Crna Mlaka ' ' kod Jastrebarskog kao prostorno najmanje no posebno područje važno za ptice tijekom zime.
Podsjetimo, krajem 2002. godine Margetić osuđen je zbog malverzacija i dugova prilikom upravljanja orintološkim rezervatom Crna Mlaka.
Građane zanima tehnika i proces čišćenja naftnih mrlja na moru. U naselju Goli Vrh (Klinča selo) kraj potoka Okičnica koji snabdjeva vodom ornitološki rezervat Crna Mlaka, gradi se benzinska pumpa, iako je po Prostornom planu zabranjena gradnja.
Snijeg i led potpuno su okovali jezero Crna Mlaka uz rijeku Dravu na području općine Trnovec nedaleko Varaždina, u kojem su ribe gotovo ostale bez zraka.
Na Ramsarski popis 1993. godine uvrštena su četiri lokaliteta: Kopački rit (17.700 ha) na slivovima Drave i Dunava, Lonjsko i Mokro polje (50.560 ha) te Crna Mlaka (625 ha) u slivu Save, te donji tok Neretve (11.500 ha) u jadranskom slivu. [ 30 ]
- Močvarna područja koja dođu na popis Ramsarske konvencije postaju prirodno dobro cijelog čovječanstva, a Hrvatska je 1994., pri potpisivanju, dostavila četiri močvarna područja koja su uvrštena u ramsarski popis: Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje, Crna mlaka i donji tok rijeke Neretve, ukupne površine od oko 80.000 ha.
Župu čine sela: Beter, Gonjeva, Donja i Gornja Purgarija, Kozlikovo, Okićka Sv. Marija (Novo Selo Okićko), Orešje, Poljanica, Repišće, Stankovo i Tržić, dok naselja Klinča Sela, Goli Vrh, Zdenčina i Crna Mlaka danas pripadaju župi Svetog Josipa Radnika sa sjedištem u Klinča Selima.
Na Ramsarski popis uvrštena su četiri lokaliteta: Kopački rit na slivovima Drave i Dunava, Lonjsko i Mokro polje te Crna Mlaka u slivu Save te donji tok Neretve u jadranskom slivu.
Ova značajna područja su: Bardača (BiH), Lonjsko polje i Crna Mlaka (HR), Obedska Bara i Zasavica (RS) i Cerkniško jezero (SLO).
Promatranje ptica u Posebnom ornitološkom rezervatu Crna Mlaka Ramsarskom području (kod Jastrebarskog)
Na Ramsarski popis Konvencije o vlažnim staništima kao međunarodno vrijedne močvare upisani su parkovi prirode Kopački rit i Lonjsko polje, ornitološki rezervat Ribnjaci Crna Mlaka, te donji tok Neretve.
Planirani smjer kretanja je slijedeći: Štros-Kralja Tomislava-obilaznica-Čabdin-Crna Mlaka.
Na sjeveru je vapnenačko-dolomitni masiv Žumberačke gore, na koji se naslanja plodno, vinorodno Prigorje, a prema jugositoku, sve do rijeke Kupe prostire se Pokuplje, s ornitološkim rezervatom Crna Mlaka.
Šaranski ribnjaci Crna Mlaka su 1980. zbog velikog broja ptičjih vrsta koje na njima obitavaju, više od njih 250, zaštićeni u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata, a upisani su i na Ramsarski popis vlažnih područja od međunarodne važnosti.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com