Pinakoteka župne crkve sv. Nikole u Cavtatu utemeljena je 1952. najviše zaslugom akademika Cvita Fiskovića.

CVITA FISKOVIĆA VRTOVI OREBIĆKIH KAPETANA I BRODOVLASNIKA

Tajnik je Znanstvenog simpozija " Dani Cvita Fiskovića ".

Rezultati tih istraživanja su prezentirani na VII. i VIII. danima Cvita Fiskovića u Trogiru i Dubrovniku.

Vicko Fisković pružio je uvid neobjavljenom korespondencijom Cvita Fiskovića i Koste Strajnića u Strajnićev interes za stariju umjetnost, zbirku Baltazara Bogišića i ikone koje je i sakupljao.

Riječ je o osmim, već tradicionalnim Danima Cvita Fiskovića, to jest, znanstvenoj tribini koja obrađuje i nastavlja teme kojima se u dugoj i plodnoj karijeri bavio naš uvaženi povjesničar umjetnosti, konzervator i pisac Cvito Fisković (1908 - 1996)

U svom predavanju Dubrovačka gradska infrastruktura u prvoj polovici 15. stoljeća predočio je značenje izgradnje dubrovačkog vodovoda, odnosno utemeljenja industrije tekstila, napose bojanja (pritom se osvrnuo i na svoju, sad itekako poznatu tezu o Dioklecijanovoj palači kao tkaonici, koju je iznio na Danima Cvita Fiskovića prije dvije godine).

Iako likovna kultura zadarske renesanse do sada nije bila predmetom sustavnog istsraživanja, neka su njezina poglavlja posve jasno rasvijetljena znanstvenim doprinosima nestora dalmatinske povijesti umjetnosti Ive Petriciolija i Cvita Fiskovića, te istraživača novije generacije, Pavuše Vežića i, mentora ovoga istraživanja, Emila Hilje.

U Kotoru je predstavljena knjiga Cvita Fiskovića Spomenička baština Boke Kotorske, koju je ove godine objavila Matica Hrvatska.

Dani Cvita Fiskovića od početaka su otvoreni stručnjacima iz svih područja humanističkih znanosti, pa nam je veliko zadovoljstvo osim povjesničara umjetnosti ovom prigodom najaviti brojne kolege iz drugih struka: povijesti, povijesti književnosti, klasične filologije, arheologije i antropologije.

Igor Fisković, koji je i član priređivačko-znanstvenog odbora Dana Cvita Fiskovića, apelirao je na buduće veće sudjelovanje književnih kritičara i teoretičara.

Znanstveni skupovi 1998. održala predavanje Etnologija - znanost između riječi i slike na simpoziju " Crtež u znanosti " održanom u Zagrebu, 16 - 17 listopada 1998. održala predavanje The impact of filming on a local custom (Utjecaj televizijskog snimanja na lokalni običaj) na međunarodnom skupu " The significance of visual information in science " održanom u Ljubljani (Slovenija), 27 - 28 listopada 2000. održala predavanje Metode vizualne antropologije u interpretaciji lastovskog poklada na znanstvenom skupu " Dani Cvita Fiskovića ", održanom u Orebiću, na Korčuli i Lastovu, 21 - 25 rujna

Kako o svakodnevnom životu Omišana nema mnogo podataka, utoliko je veća zasluga Cvita Fiskovića koji je među prvima o tome pisao.

Riječ je o izdanju knjige pok. akademika Cvita Fiskovića Vrtovi orebićkih kapetana i brodovlasnika, koju je za ponovno tiskanje pripremio i uredio autorov sin akademik Igor Fisković.

Cvita Fiskovića i njegov veliki doprinos hrvatskoj znanosti, posvetivši mu i u knjizi objavljenu pjesmu s akro stihom Vrt, vrt, vrt.

Preuzetu woolfflinovsku ideju koristimo i kao napor povezivanja tekovina našeg najizirazitijeg povijesnoumjetničkog empiričara Cvita Fiskovića s određenim teorijskim adstratom jer, koliko god on sam zazirao od teoretiziranja, u svojim je spoznajama i zaključcima vrlo često dosizao nemalu razinu uopćavanja.

U HVARU POČELI ŠESTI DANI CVITA FISKOVIĆA

Dani Cvita Fiskovića " s temom " Splitski krug karikaturista " u proširenom obliku kao izvorni znanstveni rad predano je u tisak za časopis " Peristil ".

Prema riječima dr. Alene Fazinić, članice Poglavarstva zadužene za kulturu, riječ je o pet kulturnih projekata: tiskanju petog broja Godišnjaka grada za koji će biti potrebno izdvojiti 50 tisuća kuna i monografiji »Korčulanski kameni grbovi« od čijih će fotografija biti organizirana izložba na Danima Cvita Fiskovića, izdavačkom pothvatu koji bi stajao 55 tisuća kuna.

Ujedno je u časopisu Prilozi povijesti umjetnosti s povoljnom recenzijom zaprimljena Markovićeva studija Bonino da Milano - primus magister ecclesiae nove Sancti Jacobi sastavljena temeljem teze izlaganja na skupu Dani Cvita Fiskovića VI. u Splitu 2002. god., tako da su stručni krugovi s njome upoznati u pouzdano pozitivnome smislu jer uvjerljivo predočuje prvu fazu nastajanja jedne od najznačajnijih građevina jadranske Hrvatske.

Prema radu na Odsjeku stalni je član Odbora već tradicionalne godišnje manifestacije Dani Cvita Fiskovića, sada u ulozi tajnika, posebno pak voditelj Odsječkog povjerenstva za izradu novog programa studija prema načelima Bolonjske deklaracije.

U utorak, 9. studenoga, u 12,30 sati, u Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu održava se predstavljanje Zbornika Dana Cvita Fiskovića: Kultura ladanja (ur.

Dvorana je za izložbu eksponata sagrađena uz župnu kuću i otvorena zalaganjem župnika Iva Dagoniga i prof. Cvita Fiskovića 1952. g.

Uz Lukšu Beretića, Cvita Fiskovića, Vinka Foretića i Frana Dabrovića sudjelovao je u osnivanju i djelovanju Društva prijatelja dubrovačke starine.

POST FESTUM: 6. DANI CVITA FISKOVIĆA (HVAR, SPLIT, KAŠTELA)

Značaj i širina različitih povijesno-umjetničkih problema koje pred istraživače postavlja proučavanje umjetničkog djela kao kolektivnog ostvarenja, kao i radioničke djelatnosti općenito, vjerujemo da u potpunosti opravdava odabir ovogodišnje teme znanstvenog simpozija Dani Cvita Fiskovića Majstorske radionice u umjetnosti Hrvatske.

HVAR U organizaciji Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture RH u Splitu te Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske u Hvaru su počeli šesti po redu Dani Cvita Fiskovića.

Nakon Pelješca i Korčule, užeg zavičaja akademika Cvita Fiskovića, znanstveni simpozij u čast tog našeg istaknutog povjesničara umjetnosti i konzervatora, nemjerljivo zaslužnog za hrvatsku kulturu, ove je godine preseljen na Hvar te u Split i Kaštela.

Za problem razgraničenja cijeloga razdoblja prema gotičkoj umjetnosti vjerojatno je indikativno što Pelc knjigu posvećuje uspomeni Cvita Fiskovića.

Katkad se čini da čitava povijest nije ništa drugo doli razgovor oprečnih parova mišljenja: tako i dugogodišnji dijalog Ljube Karamana i Cvita Fiskovića oko niza konkretnih problema od kojih je rasprava o stilu dubrovačke Divone instruktivna i danas stoji u temeljima nacionalne povijesti umjetnosti.