U isto vrijeme Univerzitet Džemal Bijedić u Mostaru postaje Sveučilište u Mostaru sa službenim hrvatskim jezikom i do sada je jedino takvo sveučilište u Bosni i Hercegovini.

Za formalno priznanje svoje nacionalne osobenosti pod imenom Bosansko-hercegovački Muslimani ili, skraćeno, Bosanski Muslimani izborili su se tek 1970. zahvaljujući tadašnjim Bošnjacima komunistima kao što su bili Džemal Bijedić, Hamdija Pozderac, dr. Fuad Muhić.

Ipak sam ja smislio svoju varijantu, a ide ovako: Kad idem u Sarajevo, često poželim da sam Džemal Bijedić.

Sveučilište postiže ovakve rezultate usprkos pritiscima i etiketiranjima navedenih krugova čemu se može dodati i snažan pritisak za integraciju s Univerzitetom Džemal Bijedić koji egzistira u istočnom dijelu Mostara.

»Nadbiskupa je pozvao na razgovor Džemal Bijedić, predsjednik BH, i tražio je od njega da osobno jamči za Draganovića (koga su odlučili pustiti na " kontroliranu " slobodu) da neće bježati iz Jugoslavije, da neće ništa pisati i govoriti o načinu kako je bio doveden u Jugoslaviju i da će spriječiti da se tiska knjiga o Bleiburgu.

" Sud je danas donio presudu, kojom je, iako to nije izravno rečeno, potvrđeno da je Hrvatska bila agresor na Bosnu i Hercegovinu i da je preko Franje Tuđmana i Gojka Šuška bila involvirana u BiH ", rekao je Aladin Veledar, profesor na mostarskom univerzitetu Džemal Bijedić, koji je u Haag doputovao sa skupinom bošnjačkih studenata. (H, NL)

Nakon 96 godina od rođenja i 36 godina od smrti Džemal Bijedić dobio je prvu biografiju iz pera jednog historičara.

1977. godine u avionskoj nesreći iznad Kreševa poginuo je tadašnji predsjednik vlade SFRJ Džemal Bijedić.

Među borcima za samostalnost republike glavni protagonisti među Bošnjacima bili su Džemal Bijedić, Hamdija Pozderac i dr. Fuad Muhić, a među Hrvatima Branko Mikulić i Hrvoje Ištuk.

Srbi su zadržali kontrolu nad Jugoslovenskom narodnom armijom (JNA) i Kontra-obavještajnom službom, KOS-om, kojim su apsolutno vladali u periodu unitarizma, tj. u periodu prije Ustava iz 1974. Početkom 1977. poginuo je Džemal Bijedić kada je bio na funkciji predsjednika Saveznog izvršnog vijeća (SIV), tj.

Sve po onom crnom vicu koji se prepričavao u bivšoj Jugoslaviji, kada je u avionskoj nesreći poginuo tadašnji savezni premijer Džemal Bijedić, a koji govori o zadnjim riječima zabilježenim na crnoj kutiji: " Daj bolan da ja malo vozim ".

Jedan student s Univerziteta Džemal Bijedić je upitao Ashdowna kako BIH može postati država kada 60 posto građana ne voli ovu zemlju.

U razdoblju od 1977. do 1992. godine i više škole i fakulteti djeluju pod nazivom Univerzitet Džemal Bijedić, sa službenim hrvatsko - srpskim, odnosno srpsko-hrvatskim jezikom.

U skupini A veliku borbu za prvo mjesto koje vodilo u finale vodili su Karlovački tuljani i Džemal Bijedić.

Članovi su bili Lazar Koliševski i Vidoje Žarković također iz Predsjedništva SFRJ, Stane Dolanc kao predstavnik Izvršnog komiteta Predsjedništva CK SKJ, Džemal Bijedić, predsjednik Saveznog izvršnog vijeća (SIV), kao i ministri unutarnjih, vanjskih poslova i obrane - Franjo Herljević, Miloš Minić i Nikola Ljubičić.

Trenutačno je pred usvajanjem prijedlog zakona o visokom obrazovanju koji će zacijelo proći, jer se u Vladi i u parlamentu Federacije odlučuje većinom i koji će, s obzirom na predviđeni centralizirani način financiranja visokog školstva, za Hrvate imati posebno bolnu posljedicu: praktično ukidanje Sveučilišta u Mostaru, odnosno pod vidom racionalizacije njegovo ujedinjavanje s Univerzitetom Džemal Bijedić, na kojemu studira oko tisuću studenata, što će značiti zajedničke programe, bošnjački i hrvatski kao službene jezike i paritetno upravljanje.

Aktivnost u gradu preuzimao je na sebe novoformirani Mesni komitet, koji su sačinjavali: Džemal Bijedić, Adem Buć, Mladen Knežević Traktor i Reuf Galošević, delujući od početka decembra 1942 godine kada je započela najeveć provala u prartiskoj organizaciji Sarajeva: preko 100 ljudi našlo se početkom 1943 na optuženičkonj klupi ustaškog prekog suda.

Mostar je 1977. postao samostalno visokoučilišno središte s više fakulteta i viših škola odvajajući se od Univerziteta u Sarajevu i osnivajući Sveučilište " Džemal Bijedić ".

Pa je onaj Bosanac Džemal Bijedić utjecajni političar i mogući nasljednik Tita, ali i ljubitelj čašice više po tom vinjaku dobio nadimak Premijer

Zijada Bečić, generalna tajnica Rektorata univerziteta Džemal Bijedić kao i Zoran Kazazić, koji je bio " malo teži " u davanju opisa svog radnog mjesta, ogradili su se od bilo kakve peticije kazavši kako službeno do njih ništa nije došlo i kako nemaju informacije o potpisivanju slične potpore.

Džemal Bijedić, rođen 1917. godine u Mostaru, jedan je od primjera likova iz galerije komunističkog rukovodstva Jugoslavije koji je na hijerarhijskoj ljestvici sistema imao i uspona i padova, s tim da ti usponi i padovi nikada nisu bili dramatični.

Vrlo sličan scenarij dogodio se prije 34 godine, kad je u tragičnoj avionskoj nesreći poginuo tadašnji istaknuti političar, Džemal Bijedić.

Ipak, u drugoj polovici 1970 - ih pokazat će se rezultati procesa, započetog Mostarskim savjetovanjem 1966. Tada je Džemal Bijedić počeo skidati etiketu " ustaškoga ", " klerikalnog " i " neprijateljskog " područja, a poslije je došlo i do gospodarskog preporoda zapadne Hercegovine.

Takmičenje je održano u prostorijama regionalne akademije CCED u Sarajevu, priopćeno je iz Fakulteta informacionih tehnologija (FIT) Univerziteta ' Džemal Bijedić ' u Mostaru.

Još do danas nismo dobili odgovor na taj zahtjev, a poznato nam je da je takav isti zahtjev uputio i Univerizitet " Džemal Bijedić ".

Radeći na Univerzitetu " Džemal Bijedić " u Mostaru uočio sam da hercegovački Hrvati imaju mnogo više negativnih osjećanja prema Muslimanima nego prema Srbima.

Džemal Bijedić (12. april 1917 - 18. januar 1977), rođen u Mostaru, gdje je i odrastao kao potomak ugledne trgovačke porodice.

Proces razlaza političkog vodstva BiH kulminirao je 1972, što je dovelo do afirmacije bošnjačkog muslimanstva kao nacionalnog identiteta od strane nove elite, čiji su istaknuti pripadnici bili Branko Mikulić, Džemal Bijedić, Hamdija Pozderac i Todo Kurtović.

Kontroverznom piscu i jugonostalgičaru Predragu Matvejeviću mostarsko je Sveučilište Džemal Bijedić dodijelilo počasni doktorat za afirmaciju ljudskih sloboda, tolerancije i zaštite ljudskih prava.

Bošnjački političar Džemal Bijedić bio je predsjednik Saveznog izvršnog vijeća Jugoslavije od 1971. godine pa sve do 1977., kada je poginuo u nesreći.