Bio je to vrhunac prve faze Igara koju je kritičar Dalibor Foretić nazvao " fazom iščuđavanja " jer su prve ambijentalne predstave bile čudo za sve - i za redatelje i za glumce i za gledatelje.Nakon senzacionalnog uspjeha Skupa s ingenioznim Izetom Hajdarhodžićem u glavnoj ulozi, na red dolaze Gundulićeva Dubravka (1961., korežija s Gavellom kojem je to posljednja predstava u životu), Shakespeareova Oluja, Beethovenov Fidelio (1962) i konačno virtuozni Dundo Maroje (1964, Zvonimir Berkovićje je u jednom nadahnutom tekstu nazvao tu predstavu " historijskim trenutkom Igara "), sve odreda uspješnice koje ga dovode na čelo dramskog programa Igara gdje će ostati sedam godina.

Premda je većina intervjua što ih je, pogotovo u novije vrijeme, Ivšić dao novinarima ili piscima kao što su Jakša Fiamengo, Mirko Galić, Branka Malčić, Zvonimir Mrkonjić, Jasmina Kuzmanović, Dalibor Foretić i dr. objavljena u hrvatskim medijima, pa su njegova stajališta, ipak, mogla doprijeti i do širih našh intelektualnih krugova, ipak mi se čini da je njegova dugogodišnja odsutnost iz domovine donekle otupila njihovu prirodnu izazovnost i probojnost kakvu bi imali da je i on osobno oko sebe stvarao klimu žive interakcije sa sličnomišljenicima ili pak s protivnicima.

Stručna komisija 27. SKAH-a Filip Jakov 1987., koju su činili Dalibor Foretić, Anatolij Kudrjavcev i Miro Gavran, odabrala je, prema preporuci Borislava Ostojića, novinara i književnika iz Rijeke, moj performans Poslije mraka za izvođenje u informativnom dijelu susreta.

Pisac se nema kome zahvaliti na matoševskoj pogubnoj kritici, glumac i redatelj ne gledaju kroz zastor jer znaju da neće doći Petar Brečić i Dalibor Foretić iz Zagreba ili Miljenko Foretić iz Dubrovnika.

Dominantne osobnosti hrvatske kritike u to su vrijeme Petar Brečić i Dalibor Foretić.

Moram ipak reći da ne pišem pučke komedije. Dobro došli u plavi pakao bio je komad s mnogo smijeha, ali je bio drama, a ne komedija, što je, uostalom, ustvrdio i, na moj ponos, hvalio pokojni Dalibor Foretić. Miss nebodera je bila malo lakša, a Kaj sad? je vrlo ozbiljna drama o vrlo ozbiljnim problemima.

Nekolicina kulturnih radnika kao Dalibor Foretić novinar i kazališni kritičar, predsjednik Skupštine SIZ-a, Petar Brečić novinar i kazališni kritičar, Anđelko Ramuščak muzičar, član Zagrebačkog puhačkog trija te predsjednik Skupštine korisnika kulturnih programa prihvatili su ovu inicijativu.

Od svih uglednih kritičara koji su nas tamo gledali Dalibor Foretić, Jakša Fiamengo, Momčilo Popadić, Vid Fijan ta je predstava tumačena kao u amaterizmu nedoživljena vrsta, angažman sa stavom.

Budući da je naš veliki kazališni kritičar Dalibor Foretić tada već bio bolestan i nije dolazio u Rijeku na predstave, zapalo me da napišem osvrt na »Čarobnjaka«.

S kritičarske strane nezaobilazni su Dalibor Foretić i Petar Brečić, s redateljske Georgij Paro, pa i Ljubiša Ristić, dok se kao suradnici s drugih polja spominju Slobodan Šnajder i Branko Matan, no kao konstanta organizacijsko-kontrolnih mehanizama ostaje, i dalje aktivan, Duško Ljuština.

To su redom: Mladen Širola, Ahmed Muradbegović, Vlado Habunek, Vojmil Rabadan, Radovan Ivšić, Berislav Deželić, Kosovka Kužat-Spaić, Velmir Chytil, Nevenka Filipović, Milan Čečuk, Davor Mladinov, Borislav Mrkšić, Boris Senker, Luko Paljetak, Zlatko Bourek, Marin Carić, Igor Mrduljaš i Dalibor Foretić.

Dalibor Foretić bio je jedan od onih rijetkih kazališnih kroničara koji su promišljali teatar, ne pristajući na ucrtavanje njegovih granica.

Temeljni je smisao slobode u tome da se posvuda, svima i svakome obznanjuje, a Vojnovićev Orsat snatri o nekoj hridi na koju će preseliti Grad i na njoj sakriti njegovu slobodu, onu koja se ne prodaje ni za svo zlato svijeta zapisao je u predgovoru knjige osvrta na predstave Igara nenadmašni kritičar Dalibor Foretić.

Kulturna rubrika Vjesnika iz vremena kada sam u njoj radio kao kazališni kritičar i urednik, ostala je zapamćena kao vjerojatno najbolja kulturna rubrika u tadašnjoj SR Hrvatskoj, Zaposleni u toj rubrici odredili su hrvatsku kulturnu povijest: Igor Mandić, kao kritičar, kolumnist, polemičar i esejist, Veselko Tenžera, kao jedini pravi Matošev nasljednik, Dalibor Foretić, kao kazališni kritičar i teatrolog, Vladimir Maleković, kao likovni kritičar i duhovni otac i direktor obnovljenog Muzeja za umjetnost i obrt, Ivan Starčević, kao televizijski i filmski kritičar, Josip Pavičić, kao novinar i književni kritičar.

Evo što o njezinoj glumi piše Dalibor Foretić, veliki hrvatski kazališni kritičar: " Pišući jednom o fenomenu glume Milke Podrug Kokotović, parafrazirao sam onu: U početku bijaše riječ, rekavši da je u počelu njezine glume pogled.

Među prijatelje i suradnike ubrajaju se i pokojni Dalibor Foretić, zatim Ivo Brešan, Zdravko Ostojić, Gradimir Gojer, Edi Majaron, Sead Fetahagić, Zvonko Festini, Radoslav Lazić, Momčilo Popadić, Zlata Brdar, Slobodan Marković i brojni drugi.

Nakon posljednjeg glasovanja proglasit će se nagrada publike Dalibor Foretić koja ove godine nosi i naziv generalnog sponzora: T-Com Kulturist nagrada publike " Dalibor Foretić ".

Festivalska publika koja je također ocjenjivala predstave svake večeri, s visokom ocjenom 9.91. dodijelila je nagradu publike " Dalibor Foretić " predstavi " Odisej " londonskog kazališta Theatre ad Infinitum redatelja Nira Paldija u izvedbi Georgea Manna.

Posrednik u njenim prvim kontaktima s kazalištem bio je Moranin otac Dalibor Foretić, poznati hrvatski kazališni kritičar.

Bila je ponižena i odbačena, ali je preživjela do današnjih dana kad ju je u varaždinskom HNK briljantno ponovo oživjela Jagoda Kralj-Novak... " U ovoj građanskoj komediji, uz nezaboravnu naslovnu ulogu i ostale uloge odlično su napravljene, što doprinosi dinamici predstave, a dojmljivi kostimi, koreografija, kazališna šminka, scenografija, daju pun kazališni doživljaj o kojem najviše govore i sami naslovi kazališnih kritika/osvrta: Dalibor Foretić Pun pogodak u vrednovanju Šenoe, Pravi hrvatski bidermajer Stijepo Mijović Kočan Ljubica europska značajnica Mira Muhoberac Ljubičini kolači u Varaždinu snažno mirišu

Zanimljiv je put kojim je Dalibor Foretić istraživao i bilježio hrvatsko glumište.

Treba se pritom sjetiti da je Dalibor Foretić u »Novom listu« ispisivao i tjedne komentare koji nisu imali ništa s kazalištem, osim ako zbiljske performanse žive metropole i njezinih stanovnika, onih nazbilj i onih nahvao, ne uzimamo kao specifičnu teatarsku formu, od koje nema efikasna bijega.

K ad se Dalibor Foretić u jednom od prošlih brojeva »Vijenca« osvrnuo na veliki broj kazališnih festivala u Hrvatskoj, dotaknuo se samo najvećih i široj masi najvažnijih okupljališta poštovalaca Talije.

Ne tako davno pokojni Dalibor Foretić, kojemu se odanost Krleži ne bi mogla spočitati, zapisao je kako bi on na svako nezaprljano, čisto mjesto hrvatske duhovnosti ispisao ime Ivšić.

Osnivač i prvi umjetnički voditelj je bio hrvatski glumac Nenad Šegvić, a prvim je izbornikom bio Dalibor Foretić, kazališni kritičar.

Potom slijedi izbor ulomaka iz pera priznatih hrvatskih kazalištaraca, glumaca, redatelja, pisaca, intendanata, kazališnih kritičara i teatrologa (August Šenoa, Stjepan Miletić, Branko Gavella, Tito Strozzi, Nikola Batušić, Branko Hećimović, Georgij Paro, Božidar Violić, Dalibor Foretić, Boris Senker...) u kojima su izložena njihova promišljanja o glumcu i glumi, o glumčevu društvenom položaju i ugledu te njegovim izražajnim sredstvima, mogućnostima i dosezima.

Ne treba biti prorok kako bi se predvidjelo da u spomenaru Igara (o čijoj su fetišizaciji nadahnuto pisali Mani Gotovac i Dalibor Foretić), to remek-djelo ambijentalnog kazališta nikada neće dobiti mjesto koje zaslužuje, no onima koji su je vidjeli, prizori Radionice zacijelo još uvijek lebde iznad južnih rubova grada, krivuljom bojišnice kojom se to kazalište u ophodnji kretalo.

S logan ovogodišnjih, 24. po redu, Dana satire kazališta Kerempuh sročio je izbornik Dalibor Foretić, koji je u programu Dana, na kraju objašnjenja izborničkog posla, jednostavno (o) stavio: »Uživajte u komediji, ali smijmo se i ozbiljno.« I zaista, hrvatska je kom ediografija »ozbiljno smijanje« ili pak »smijanje ozbiljnom«.

Dalibor Foretić je svojedobno istaknuo da Beckov teatar nosi u sebi revolucionarni duh nesputane, neograničene slobode koju je " rasipao svijetom poput spora ".

Ermin Bravo preuzeo je čak tri nagrade: za najbolju mušku ulogu, nagradu MEDITERAN medijskog pokrovitelja, Novoga lista, kao i nagradu publike " Dalibor Foretić " za predstavu " Helverova noć " Kamernog teatra 55 iz Sarajeva.