Iz sadržaja seminara, izdvojili bi mnogobrojne primjere iz prakse kroz koje su predstavljene karakteristike i računalni programi prema odgovarajućim HRN EN normama jednostavnih i složenih tehničkih sustava grijanja, hlađenja, pripreme PTV-a, ventilacije, klimatizacije, rasvjete i alternativnih sustava (solarnih sustava, kotlova na biomasu, dizalica topline, ko i trigeneracije, daljinskog grijanja i dr.) kao i primjere proračuna potrebne topl. energije za grijanje/hlađenje višezonskih i en. pasivnih objekata.

Tijekom otvaranja konferencije, govornici iz Europske komisije i Udruženja daljinskog grijanja složili su se da je sada pravo vrijeme za platformu međunarodne razmjene poput ove konferencije posvećene isključivo solarnom daljinskom grijanju.

b) su ulaganja namijenjena za korištenje i distribuciju otpadne topline u svrhu daljinskog grijanja.

Postojeće kotlovnice na ugljen u gradu treba zamijeniti i nastaviti s plinofikacijom i širenjem sustava daljinskog grijanja.

Treba imati u vidu da izgaranjem plina također dolazi do emisije NO x, no te su količine za 30 - 50 % manje nego pri korištenju tekućeg goriva. Ü MGI-4. Poticanje upotrebe centraliziranih toplinskih sustava u gradovima Cilj je gradove osloboditi emisije, a to se može postići primjenom daljinskog grijanja.

Zemlje članice EU se obvezuju izraditi Dugoročnu strategiju obnove javnih i privatnih, stambenih i komercijalnih zgrada do 2020. godine, sa čime je Hrvatska već krenula i prije članstva, prihvativši Direktivu, kojom je određeno da do 1. siječnja 2014. zemlje članice moraju uspostaviti nacionalne planove grijanja i hlađenja s ciljem razvoja potencijala visokoučinkovitih kogeneracijskih (CHP) postrojenja i učinkovitog daljinskog grijanja i hlađenja.

Dosljedan i učinkovit zakonodavni okvir koji je u funkciji predstavlja jedan od ključnih preduvjeta za maksimiziranje koristi daljinskog grijanja i hlađenja.

Uzimajući u obzir teškoće koje se povezuju s prirodom tehnologije daljinskog grijanja koja prelazi granice tradicionalnog energetskog sustava, to nije uvijek slučaj.

S obzirom na prisutnost industrije i njezino naslijeđe, temelj toplinske mreže daljinskog grijanja u Sisku čine parovodi.

Za toplane u Zagrebu smanjenje proizvodnje vrlo je delikatno tijekom zime, jer se time stvaraju problemi u opskrbi daljinskog grijanja.

Što se tiče daljinskog grijanja (CTS), potrebno je znati koje gorivo se koristi ili će se koristiti te efikasnost CTS sustava, odnosno efikasnost kotla i gubitke toplinske mreže.

Kad se govori o primjeni kogeneracije razlikujemo: kogeneraciju za potrebe daljinskog grijanja u sklopu javnih toplana, industrijska kogeneracijska postrojenja te male i mikro kogeneracije u sektoru usluga i kućanstvima.

(121) Intenzitet potpore za postrojenja daljinskog grijanja ne smije prijeći 50 % opravdanih troškova ulaganja.

Ako je potpora namijenjena isključivo za proizvodni dio postrojenja daljinskog grijanja, energetski učinkovita postrojenja daljinskog grijanja koja koriste obnovljive izvore energije ili kogeneraciju obuhvaćena su pravilima izloženim u odjeljcima 3.1.6. odnosno 3.1.7.

Kod daljinskog grijanja izvor topline je u toplani iz koje se toplinom snabdijeva jedna ili više grupa građevina, stambeni blokovi ili gradske četvrti.

Stoljetna iskustva korištenja drva za grijanje u kućanstvima, potom za proizvodnju toplinske energije u industriji i primjena modernih tehnoloških rješenja uporabe različitih oblika drvne biomase omogućuje uspješne primjere daljinskog grijanja urbanih središta i javnih objekata.

Izgrađeni su akumulatori topline za sustave daljinskog grijanja Zagreba i Osijeka.

U mnogim slučajevima, distributeri daljinskog grijanja kao glavnu prepreku primjeni SDH smatraju pokrivanje baznog opterećenja toplinskom energijom iz kogeneracijskih postrojenja i postrojenja koja koriste otpad; no nova saznanja pokazuju da se kogeneracija i sunčeva energija mogu uspješno kombinirati.

Tijekom posjeta, sudionici su mogli detaljno proučiti jedan od devet distribuiranih sustava solarnog daljinskog grijanja realiziranih u ovoj gradskoj četvrti 2001. godine, koji predaju solarnu toplinsku energiju u mrežu daljinskog grijanja u Malmöu.

Komercijalna primjena solarnog daljinskog grijanja (SDH) u nekim zemljama je već započela.

Posebice u Danskoj, gdje sustavi solarnog daljinskog grijanja (SDH) proizvode toplinsku energiju uz tržišno prihvatljive troškove te izgradnja velikih postrojenja doživljava procvat.

Nove aktivnosti na području solarnog daljinskog grijanja se ubrzano razvijaju, primjerice u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj i Norveškoj.

Za ostvarenje integracije sustava solarnog daljinskog grijanja pri različitim situacijama u toplinarstvu, pripremljeni su pokazni primjeri.

korištenje modernog i ekološkog imidža, te visoke društvene prihvatljivosti sunčeve energije, za postizanje veće raširenosti i boljeg marketinga daljinskog grijanja.

TEHNIČKA REGULATIVA - propisi vezani uz sustav toplinske zaštite, sustavi grijanja, sustavi pripreme tople vode, sustavi daljinskog grijanja i hlađenja, sustavi obnovljivih izvora energije te potrošnja el. energije za elektromotorne pogone i rasvjetu.

Novi SDH poslovni modeli i SDH marketinške strategije stvaraju nove prilike za distributere daljinskog grijanja i ostale aktere na tržištu, i time doprinose rastu tržišta.

U završnom dijelu konferencije razmatrana su ključna pitanja za daljnji razvoj solarnog daljinskog grijanja.

Osim nekih tehničkih izazova, osobito u odnosu na predaju solarne topline u toplinske mreže, panel stručnjaka naglasio je kako budući razvoj pravnog, organizacijskog te okvira za planiranje daljinskog grijanja treba omogućiti veći udio obnovljivih izvora toplinske energije.

U radu su predstavljeni učinci i koristi koje se lako mogu postići uvođenjem sustava za upravljanje sustavima daljinskog grijanja.

Predstavljena su rješenja koja u tvrtkama koje se bave distribucijom toplinske energije omogućavaju dostup do potrebnih informacija svim sektorima i istovremeno osiguravaju cjelovit nadzor nad djelovanjem sustava daljinskog grijanja.