Današnja župna crkva jest produžena, proširena i povišena stara kapela, a dograđenu baroknu crkvu u obliku križa posvetio je 22. kolovoza 1762. godine pomoćni zagrebački biskup Stjepan Pucz.

Današnja Župna crkva Presvetog Trojstva barokna je građevina s dopadljivim ornamentiranim stropom.

Sjedište je nove župe bila crkva sv. Spasa, koja je bila podignuta na mjestu gdje stoji današnja župna crkva u Mokošici, a sagrađena je ubrzo iza kako je Dubrovnik otkupio Terae novae.

U vizitaciji Augustina Valiera 1579. spominje se kapela sv. Mihovila, današnja župna crkva Vrha.

Današnja župna crkva sv. Agneze izgrađena je 1894. na mjestu prijašnje.

Današnja župna crkva trobrodna je troapsidna građevina, sa zvonikom u sklopu sakristije.

Današnja župna crkva, nekadašnja (prvostolnica) katedrala Sv. Anselmo (od 6. do 18. stoljeća), i uz nju romanički zvonik

Današnja župna crkva dovršena je 1969. godine i posvećena je Sv. Jakovu Zebedejevom.Prva crkva građena je 1897. godine, ali nakon prvog svjetskog rata, zbog nestabilnosti je neupotrebljiva.

Stari zapis iz godine 1639. govori da se prvo krapinsko groblje nalazilo oko nekadašnje stare župne crkve-današnja župna crkva Sv. Nikole i bilo je ograđeno zidom.

Utemeljena je davne 1504, a današnja župna crkva, izgrađena u baroknom slogu 1842, posvećena je sv. Hermagoru i Fortunatu.

Uz povijesne utvrde Veliki Kalnik i Mali Kalnik, koji se spominje od 14. stoljeća, ondje je povijesni lokalitet crkve sv. Martina u Brezivici (sub maiori Kemlek), koja se spominje kao župna 1334. i 1501. godine, dok je današnja župna crkva sv. Brcka gotička barokizirana crkva, sa zidnim slikama iz 14. i 15./16. stoljeća.

Današnja župna crkva sv. Marije podignuta je oko 1700. na mjestu crkve iz 1476.; u njoj se nalazi nadgrobna ploča Matijaša čubranića iz 1511. Na obližnjoj gotičkoj kapeli sv. Vida iz XV. st. nalaze se grbovi Frankopana i Divinskih.

Ali ova se 1852. raspukla pa je srušena do temelja, a na njezinim temeljima sagrađena je između 1853. i 1856. današnja župna crkva.

Ta crkvena građevina (današnja župna crkva) bila je jednostavna s jednom crkvenom lađom u gotskom stilu, ali je ona u sljedećim desetljećima dobila umjetničku baroknu opremu.

Tri crkve, jedna iznad druge: ranokršćanska crkva iz 6. st., starohrvatska crkva sv. Ciprijana iz 12. st. i današnja župna crkva iz sredine 17. st. u simbiozi čine današnju stolnu crkvu u Gatima.

Tu spadaju ostatci utvrde Fortica iz 1619., osmerokutna kapelica Majke Božje od sedam žalosti, stara vojna bolnica iz 1843., stožerna crkva ili današnja župna crkva Presvetog Trojstva, pukovnija ili oberstarija (" zgrada na brdu ") iz 1848., stara kaznionica iz 1773. i gradski park nastao iz vojnog vježbališta s kraja 19. stoljeća.

1796. godine sagrađena je današnja župna crkva pod vodstvom Mihajla Mlađenovića (1774. - 1802.).

Današnja župna crkva Sv. Marije Snježne spominje se prvi put 1676. godine kao kapela u Kostanjevcu.

14. Sv. JURAJ - groblje Današnja župna crkva, radikalno proširena u baroknim oblicima XVIII. st., razvila se iz prvotne sagrađene početkom XVI. st.

Kako je štovanje Majke Božje Bistričke sve više raslo, Hrvatski sabor je 1710. odlučio sagraditi zavjetni oltar, a današnja župna crkva građena je između 1879. i 1882. godine.

Današnja ŽUPNA CRKVA NAVJEŠTENJA MARIJINOG proširena je nakon što je Supetar postao samostalna župa odcjepljenjem od Donjeg Humca, odlukom biskupa Cedulina iz 1579. godine.

Današnja Župna crkva sagrađena je u barokno neogotičkom stilu. 11. svibnja 1615. crkva je posvećena Sv. Nikoli. 1683. crkva je proširena i nazvana imenom Uznesenja BDM, a 1746. biskup Donadini je posvetio, što se vidi na spomen ploči uzidanoj nad glavnim vratima.

Današnja župna crkva u Mariji Bistrici građena je između 1879. godine i 1882. prema nacrtu bečkoga arhitekta Schmidta, a pod nadzorom njegova učenika Hermana Bolléa.

Današnja župna crkva jest produžena, proširena i povišena stara kapela.

Današnja župna crkva sagrađena je i posvećena 1664. Njezin najstariji opis potječe iz 1704. Crkva se nalazi u sredini sela.

U neposrednoj blizini grada je današnja župna crkva Sveti Petar uz koju se nalaze arheološki lokaliteti sa nalazima iz rimskog doba.

Tek kasnije je sjedište župe preneseno u nizinu gdje je sagrađena današnja župna crkva, posvećena 1679. g.

Potom se počela graditi današnja župna crkca sv Ante u Sridi sela 1898. godine.

Današnja župna crkva za vrijeme župnika Jurja Ročića pri čemu su pokrovitelji gradnje bili grofovi Erdody iz Novih Dvora kod Klanjca.

Današnja župna crkva sv. Petra i Pavla sagrađena je u klasicističkom stilu rasčlanjenog pročelja iznad kojeg se uzdiže zvonik.