U svezi s tim valja se prisjetiti da su Dani Hvarskog kazališta inicirani 1972. godine kad se slavila 360. obljetnica Semitecolova kazališta u Hvaru, uz Palladijev Teatro Olimpico u Vicenci iz 1580. godine najstarijeg u izvornom obličju sačuvanog komunalnog kazališta u Europi.

Serija zbornika Dani Hvarskog kazališta a pred nama ih je dvadeset i devet, predstavljaju danas nezaobilazno referalno mjesto za svakoga tko proučava hrvatsku književnost, a dramu i kazalište napose.

Dosad je objavila više od 70 znanstvenih i 190 stručnih radova u raznim zbornicima i časopisima (Zbornik radova Hrvatskog povijesnog instituta u Beču, Acta Congressus Mariologici-Mariani Internationalis u Rimu, Zbornik " Dani hvarskog kazališta "; zbornici Hrvatskog mariološkog instituta, Forum, Rad HAZU, Građa HAZU, Gazophylacium, Kačić, Republika, Kronika HAZU, Studia etnologica croatica, Kolo, Mogućnosti, Zadarska smotra, Umjetnost i dijete, Revija, Obnovljeni život, Marulić, Vijenac, Mosorska vila, Poljica, Sveta Cecilija, Marijin Trsat, Musica sacra i dr.) Popratila je predgovorom više od 70 knjiga propisane lektire i novoobjavljene beletristike za sljedeće izdavačke kuće: " Ljevak ", " Školska knjiga ", " Mladost ", " Znanje ", " ABC - naklada ", " Mozaik ", " Laus ", Albatros Nova stvarnost, Neretva, Alfa, Naklada Bošković i dr. Za izdavačku kuću " Mozaik " priredila je za biblioteku " Zlatna lađa " dva priručnika za nastavnike (lektirna djela I. B. Mažuranić i V. Nazora).

Bogišić je obavio značajnu stvar: te je godine pobrojio po godištima sudionike skupa Dani hvarskog kazališta: pokazalo se kako je jedini sudionik svih godina, bez izuzetka, bio jedino Nikica Batušić.

Bogišić upozorava na činjenicu kako su do tada upravo tih trinaest Batušićevih studija izloženih prigodom manifestacije Dani hvarskog kazališta ' moguća povijest hrvatskog kazališta ' (Bogišić, 1992: 118).

Djelatnici Odsjeka stalni su sudionici znanstvenih skupova Dani Miroslava Krleže u Osijeku i Dani hvarskog kazališta.

Književni krug Split suorganizator je (zajedno s HAZU i Općinom Hvar) znanstvenih skupova Dani Hvarskog kazališta, koji se održavaju već 30 godina zaredom.

Nastali su u posljednjih desetak godina, kao prilozi za različite znanstvene skupove, pa je većina njih (oko dvije trećine) publicirana u zbornicima Dani hvarskog kazališta, Komparativna povijest hrvatske književnosti i Colloquia maruliana, dok se ostali mogu naći u materijalima sa simpozija o Nikoli Nalješkoviću, o Ranjininu zborniku, o Petrarki i petrarkizmu i o Antunu Šoljanu.

" Vrijednosne konotacije povijesnih prostora u dubrovačkoj književnosti 17. stoljeća ", u: Dani Hvarskog kazališta: Nazbilj i nahvao: etičke suprotnosti u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana, ur.

U č lanku Performans kao oblik komunikacije hrvatske dade i njenih ina č ica s javnoš ć u (Dani Hvarskog kazališta, sv. 30, 2004.) vra ć ate se na dadaizam gdje, primjerice, za performans, odnosno provokativnu zenitisti č ku ve č ernju Ljubomira Mici ć a, što ju je održao u Hrvatskom glazbenom zavodu, bilježite sljede ć e: Njegov strašni lavež bio je zapravo kenjkanje psi ć a kojeg se nitko nije bojao niti ga je uvažavao. Zanimljivo je da ć e jednako tako zoometaforu sa pse ć om figurom, naravno, opre č ne konotacije upotrijebiti Jurica Pavi č i ć u kritici vaše knjige Politika hrvatske književnosti i književnost hrvatske politike (1998.): Da autor ove knjige nije takav, ne bi ga, uostalom, toliko ljudi od mo ć i u ovoj zemlji mrzilo kao psa. Zbog č ega se toliko okre ć emo zoometaforama, a posebice metaforici pasje sudbine, koji ina č e figurira kao č ovjeku najprivrženiji životinjski prijatelj?

Navedenim prisjećanjem na zenitističke večernje i Dadaisti č ku matineju nastojala sam pokazati tragom članka Performans kao oblik komunikacije hrvatske dade i njenih inačica s javnošću (Dani Hvarskog kazališta hrvatska književnost, kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stolje ć a) iz 2004. Branimira Donata, prepiske između Marijana Mikca i zenitozofa Ljubomira Micića, a za čije je objavljivanje zaslužna Vidosava Golubović u Ljetopisu Srpskog kulturnog društva Prosvjeta (u Zagrebu), članka Dadaistička matineja u Osijeku 1922. godine (Komparativno prou č avanje jugoslavenskih književnosti Zbornik IV.) iz 1991. godine Branke Brlenić-Vujić i, među ostalim, tragom monografije o Josipu Seisselu, koju je napisao Marijan Susovski, a gdje donosi i iznimno korisne stranice o zagrebačkoj skupini gimnazijalaca Traveleri, da je jednako tako i avangarda naših kulturnih područja ostavila iza sebe performanse, točnije teorijske performanse dvadesetih godina prošloga stoljeća, te da isto tako možemo govoriti o hrvatskom avangardnom performansu, što znači da začeci performansa u našemu kulturnom životu nisu samo povezani s konceptualnim strategijama studentsko-revolucionarnih šezdesetih te inovacijskih sedamdesetih.

I u narednim mjesecima organizirat će predavanja i skupove, među ostalim, " Dani hvarskog kazališta ", predstavljanje edicije " Hrvatska i Europa ", " Krizno stanje hrvatskog gospodarstva i pravci zaokreta ekonomske politike iz prorecesijske u razvojnu ", " Šume, tlo, voda neprocjenjiva vrijednost Hrvatske ", " Biskup Strossmayer i Akademija ", " Nova strategija prostornog uređenja države ", " Identitet hrvatskoga društva ".

Od kulturnih manifestacija u Hvaru najpoznatije je Hvarsko ljeto te Dani Hvarskog kazališta.

Sudjelovao je na brojnim znanstvenim skupovima, a najviše na Akademijinu skupu Dani hvarskog kazališta.

Da nismo samo grad turizma i prirodnih ljepota, nego također i grad tradicije te bogate kulture pokazuju i Dani hvarskog kazališta koji se organiziraju već 40 godinu za redom.

15 dana: Ilustrirani časopis za umjetnost i kulturu Acta historico-oeconomica: časopis za ekonomsku povijest Agronomski glasnik: glasilo Hrvatskog agronomskog društva Arhitektura: stručni i znanstveni časopis Udruženja hrvatskih arhitekata Arti musices: hrvatski muzikološki zbornik Croatica Christiana Periodica: časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Čovjek i prostor: mjesečnik Udruženja hrvatskih arhitekata Dani Hvarskog kazališta: renesansa: eseji i građa o hrvatskoj drami i teatru Danica: hrvatski katolički kalendar Državnost: časopis za politiku, znanost, kulturu i gospodarstvo Ekonomska i ekohistorija - Časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša Epylon: časopis Kluba studenata povijesti ISHA Etnološka tribina: godišnjak Hrvatskog etnološkog društva Fontes: izvori za hrvatsku povijest Forum: mjesečnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Gazophylacium: časopis za znanost, umjetnost, gospodarstvo i politiku Geodetski list: glasilo Hrvatskoga geodetskog društva Geografski horizont: stručno-metodički časopis za geografiju Građevinar: časopis Hrvatskog saveza građevinskih inženjera Grafika: hrvatski časopis za umjetničku grafiku i nakladništvo Hortus artium medievalium: journal of the International Research Center for Late Antiquity and Middle Ages Hrvatska: članci, radnje i rasprave Hrvatska misao: časopis za umjetnost i znanost Hrvatska obzorja: časopis Ogranka Matice hrvatske Split Hrvatska revija: časopis Matice hrvatske Hrvatska vodoprivreda: mjesečnik Hrvatskih voda Hrvatske pravice: tjednik Starčevićeve hrvatske stranke prava Hrvatske vode: časopis za vodno gospodarstvo Hrvatski sjever: književnost, kultura, znanost Hrvatski zemljopis: časopis za zemljopis, povijest i prirodu Hrvatsko zagorje: časopis za kulturu Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika Kačić: zbornik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja Kairos: Evanđeoski teološki časopis Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu Kazalište: časopis za kazališnu umjetnost Književna republika: časopis za književnost Književna Rijeka: časopis za književnost i književne prosudbe Kolo: časopis Matice hrvatske Kolo Matice hrvatske: časopis za kulturu, umjetnost i društvena pitanja Kontura: art magazin Kulturni radnik: organ Saveza kulturno-prosvjetnih društava Hrvatske Kvartal: kronika povijesti umjetnosti u Hrvatskoj Libra libera: časopis za književnost i drugo Lucius: zbornik radova Društva studenata povijesti " Ivan Lučić-Lucius " Marulić: hrvatska književna revija Matica: časopis Hrvatske matice iseljenika Mehanizacija šumarstva: časopis za teoriju i praksu šumarskog inženjerstva Migracijske teme: časopis za istraživanje migracija i narodnosti Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku Nastava povijesti = Nastava istorije = Pouk zgodovine = Nastava po istorija: časopis Saveza društava historičara Jugoslavije Naša katedrala: časopis Odbora Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale Obćinski glasnik: organ obćinskih činovnika Hrvatske i Slavonije Općinski upravnik: glasilo Zem. društva opć. činovnika Kralj.

Također, hrvatska kultura ima jedan zbornik o Janu Panoniju, zbornik s iznenađujuće mnogo loših radova (Dani hvarskog kazališta 16, iz 1990.)... i pravo more spekulacija o, da prostite, rodnom mjestu Jana Panonija.

Kao paradigmatski primjer njegova tihog a učinkovitog otpora navest ću slijedeće: u onom trenu kad su Dani hvarskog kazališta [ 2 ] (1987.) izgubili iz osnovne vizure teatar, upravo je Nikola Batušić učinio ključne poteze: postaje uz dr. Branka Hećimovića i dr. Stanislava Marijanovića suosnivačem Krležinih dana, ali i nastavlja pisati na Danima hvarskog kazališta isključivo o teatarskim temama.

Razred je osnivač i već dva desetljeća organizator godišnjeg simpozija Dani hvarskog kazališta, koji je do sada objavio isto toliko zbornika o pjesničkim, dramskim i proznim ostvarenjima od najdalje prošlosti do novijeg vremena, zaokružujući književne pojave i najistaknutije osobe.

Naime, 1987. godine, 12 godina nakon što su Dani hvarskog kazališta bili kontinuirano posvećeni teatrološkim temama, upisuje se tekst o Hanibalu Luciću i njegovoj poeziji, te na nagovor nekih od sudionika biva donesena odluka kako se Dani hvarskog kazališta ubuduće okreću hrvatskoj književnoj baštini, pogotovo poeziji [ 3 ].

Znanstvenici pak tomu daju prilog radom: prvih 12 godina Dani Hvarskog kazališta bavili su se hrvatskom dramom i kazalištem, prešlo se potom na pjesništvo, ali i cijelu našu književnost, na pojedine autore i pojedina stilska razdoblja da bi se, eto, došlo do hrvatske moderne.

No, i do godine su Dani Hvarskog kazališta, a ovogodišnja bilanca stoljeća uvijek se može nadopuniti, proširiti, učiniti cjelovitijom.

Među brojnim projektima koji će dobiti između 10 i 30 tisuća kuna su i dva Književnog kruga Split - izdavanje zbornika radova simpozija Dani hvarskog kazališta br. 30 i organizacija znanstvenog skupa pod nazivom Dioklecijanova palača i kultura oko 300. godine.

Skupina autora: Dani hvarskog kazališta: Građa i eseji o hrvatskoj drami i teatru, Split, 1975. - 2005. (odabrana poglavlja

Hrvatska književnost uoči preporoda, Dani hvarskog kazališta 23, Split

Dani hvarskog kazališta su posvećeni isključivo hrvatskoj književnosti i problematici njezinih tema

Tematski i žanrovski aspekti, Dani hvarskog kazališta 21, Split

Dani hvarskog kazališta - hrvatska književnost u doba preporoda - ilirizam, romantizam.

U gradu Hvaru se već godinama održavaju« dani Hvarskog kazališta »,« Sonetni dani Hanibala Lucića »,« festival radio drame »,« Sheakspere festival »i svi su oni neposredno vezani za staro Hvarsko kazalište koje ih na izmaku snaga (pred urušavanje) strpljivo podnosi, dok samozaljubljeno i elitistički bez imalo pieteta prema onima koji su ga stvorili (Hvarski puk početkom 17. stoljeća) protutnje gradom i otokom. kulturnih i intelektualnih veličina iz prošlosti od dotičnih manifestacija napravili otočke fešte, dostojne prostora u kojima se odvijaju, a na radost i korist ponajprije samih otočana.