Tvrdi to ekonomist Danijel Nestić ističući kako povećanje treba ostaviti za bolja vremena.

Danijel Nestić s Ekonomskog instituta piše o tome kako plaće postaju sve važniji izvor dohotka kućanstava, a postoje naznake da se povećava nejednakost u njihovoj raspodjeli.

« Uz takav pad, relativna razina mirovine u Hrvatskoj bi 2050. godine bila najniža u Europskoj uniji », rekao je Danijel Nestić, voditelj projekta i urednik studije.

' Prije povećanja minimalca država bi trebala smanjiti doprinose ' Marijan Banelli, Udr. cestovnih prijevoznika ' Povećanje minimalne plaće vrlo lako može imati neželjene posljedice po zaposlenost ' Danijel Nestić, Ekonomski institut Zg ' Dok se konkurentnost ne popravi, naša privreda se ne može dalje opterećivati ' Vladimir Ferdelji, Croma ' HUP ipak pretjeruje, no zbog trenutačne situacije morat ćemo čekati bolja vremena ' Peđa Grbin, SDP

Bolje je da se konsolidacija provede na rashodnoj strani proračuna i nastavku uvođenje poreznog reda komentira analitičar Ekonomskog instituta Danijel Nestić.

- Preporučujem korekciju minimalne plaće uz konzultaciju socijalnih partnera, ali nerealno je očekivati brzo postizanje dogovora te primjenu drukčijeg minimalca već od 1. lipnja, poručio je Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta.

Prema popisu stanovnika iz 2001. godine, starijih od 65 godina bilo je 15,9 posto, u 2010. su narasli na 17,3 posto, a projekcije za 2061. godinu pokazuju da će toj skupini pripadati čak trećina ukupnog stanovništva, upozorava Iva Tomić, asistentica Ekonomskog instituta pri Odjelu za tržište rada, koji vodi Danijel Nestić.

Rast kreditne aktivnosti bankarskoga sustava tijekom 2003. godine zasigurno će se gotovo prepoloviti, smatraju Amina Ahec-Šonje, Željko Lovrinčević, Žarko Miljenović, Danijel Nestić i Maja Vehovec, članovi Ekonomskog savjeta Hrvatske udruge poslodavaca.

U mnogim slučajevima ne radi se o bavljenju poljoprivredom, nego o golom preživljavanju, objašnjava Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta.

Danijel Nestić iz EIZ-a održao je izlaganje pod nazivom Privatni izdaci za zdravstvo u Hrvatskoj. Dopunsko zdravstveno osiguranje pri HZZO-u bila je tema izlaganja Stanka Perjana, pomoćnika ravnatelja HZZO-a, dok je Jelena Budak iz EIZ-a izlagala na temu Korupcija u hrvatskom zdravstvu: mit ili stvarnost?.

Savjetnik s Ekonomskog instituta Danijel Nestić kaže da će ulazak Hrvatske u EU možda nekima olakšati odlazak u inozemstvo u potrazi za poslom, ali neće riješiti unutarnje probleme.

Danijel Nestić (EIZ) govorio je o privatnim izdacima za zdravstvo u Hrvatskoj na temelju podataka Ankete o potrošnji kućanstava koju su 2010. proveli Državni zavod za statistiku i EIZ.

Javljaju se razni stručnjaci, kao na primjer Danijel Nestić koji kaže: Ne slažem se s ocjenama da je 2. stup promašaj.

Zasad mi prijedlozi poput toga da se novcem naših mirovina kupuju koncesije za autoceste djeluju prilično netransparentno ", kaže Danijel Nestić, stručnjak za mirovinski sustav s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Zaposleni je nisu osjetili sve do kraja te godine, tumači dr. Danijel Nestić, viši znanstveni suradnik Ekonomskog instituta.

Danijel Nestić, savjetnik u Ekonoskom institutu upozorava kako bi stopa zamjene između prve i zadnje mirovine za 40 godina staža mogla pasti s današnjih 43 na 37 posto do 2050. godine i to bi mogla biti najniža mirovina u EU.

Projektni tim na čelu s prof. dr. sc. Majom Vehovec, znanstvenom savjetnicom instituta, te članovi: Danijel Nestić, Andreja Radić, Ivona Škreblin Kirbiš, Sandra Švaljek i Iva Tomić.

Ekonomski analitičar Danijel Nestić procjenjuje kako će u veljači 2013. godine na burzi biti 360 tisuća nezaposlenih Hrvata.

U Hrvatskoj su plaće nešto veće nego u istočnoj Europi, osim Sloveniji, pa to znači da su ljudi spremni više platiti hranu ", kaže Danijel Nestić s Ekonomskog instituta.

U cijelom tom »financijskom bunilu« neka objašnjenja u vezi s (ne) štednjom dali su dr. Danijel Nestić i mr. Zdenko Babić, dvojica mladih znanstvenika s Ekonomskoga instituta u Zagrebu.

Analitičar Danijel Nestić kaže da institut osobnog bankrota ne će donijeti pozitivne promjene i da je pametnije zaduženost građana rješavati s financijskom regulacijom i zaštitom potrošača.

Pritom se 6.6 posto BDP-a odnosilo na zdravstvene izdatke koji su pokriveni iz javnih izvora, a 1,2 posto BDP-a pokriveno je iz privatnih izvora, kazao je Danijel Nestić s EIZ-a.

Kako ističe Danijel Nestić s Ekonomskog instituta, razvijene zapadne zemlje imaju regiliran sustav rada i manje su opterećene financiranjem javnog sektora za razliku od slabije razvijenih zemalja: " Kao posljedica takvih odnosa, u tim se zemljama javlja visoka nezaposlenost, pa ispada da oni koji imaju posla rade previše, a mnogi ne rade ništa. "

Danijel Nestić, voditelj projekta tvrdi da nema potrebe za radikalnim zaokretima.

Tako su, primjerice, te razlike nešto manje u zemljama koje su izašle iz socijalističkog sustava koji je zagovarao jednakost žena i muškaraca na radnom mjestu - ocjenjuje Danijel Nestić.

Sada više toga nema i negativne se tendencije prvo vide na broju nezaposlenih, a poslije će i na broju zaposlenih ", kaže analitičar Ekonomskog instituta Danijel Nestić.

Nešto niža zaposlenost žena je i posljedica njihova ranijeg odlaska u mirovinu, većina žena u Hrvatskoj iznad 55 godina je u penziji, te s druge strane duljeg obrazovanja mladih žena koje odabiru studij umjesto rada - pojašnjava analitičar sa Ekonomskog instituta Danijel Nestić.

Nakon Bejakovića, prezentaciju je održao i Danijel Nestić koji je govorio o Zakonu o minimalnoj plaći.

Danijel Nestić: Hrvati bi mogli imati najniže mirovine u EU

Sama objava podatak o padu BDP-a, smatra Danijel Nestić s Ekonomskog instituta, nije donijetal ništa novo što vlasti nisu ranije znale.