Ako i vrijedi konstatacija da je socijalni nauk Crkve uglavnom težište stavljao na vertikalnu supsidijarnost, a laička misao (Rosmini, De Tocqueville, Stuart Mill) na njezinu horizontalnu dimenziju, tom enciklikom načelo supsidijarnosti i u socijalnom nauku Crkve poprima svoj integralni značaj.

Tim prije što će ta energija biti potrebna da se, kada to načelo jednom bude usvojeno, osmisle korektivi, kočnice i protivteže koje, u skladu s praksom zapadnih demokratija, sprečavaju da ono dovede do tiranije većine protiv koje je upozoravao francuski liberal Alexis de Tocqueville.

Alexis de Tocqueville u hrvatskoj povijesti, (urednici-koautori) u Roksandić, Drago - Brkljačić, Maja (ur.).

Alexis de Tocqueville o američkoj povijesti.

Osnova je demokracije, kako je govorio i Alexis de Tocqueville, jednakost u pravu.

SDP-ovci trebaju imati na umu kako mogu izgubiti vlast zbog učinka relativne deprivacije na kojega je sredinom prošloga desetljeća upozorio Josip Županov: " Osjećaj relativne deprivacije nastaje onda kada se životna situacija neke grupe popravila, a onda zaprijeti opasnost da će ti dobici biti izgubljeni, ili kada dalje poboljšanje ne drži korak s očekivanjima u grupi. " Drugim riječima, ljudi se uglavnom ne bune kada im je sasvim loše i kada su sasvim obespravljeni do povećanja kolektivnoga poriva za poduzimanjem političke i društvene promjene češće dolazi kada se životne prilike većine ponešto poprave (još je Alexis de Tocqueville u svojoj analizi uzroka izbijanja Francuske revolucije napisao kako " sama činjenica da su neke zloupotrebe uklonjene, privlači pažnju na druge i one sada kao da više peku; ljudi možda manje pate, ali je njihova osjetljivost razjarena ".) Ova kampanja je dosad prilično pridonijela nacionalnoj povijesti političke gadosti: istaknuti političari (Zlatko Tomčić) su pozivali svoje dugogodišnje partnere (Radimira Čačića) da se pogledaju u ogledalo, pa onda pričaju o sukobu interesa; vodeće osobe stranaka su upozoravale da ako njihovi oponenti osvoje vlast Hrvatske neće preživjeti te da bi gubljenje vlasti ni manje ni više " bilo ravno veleizdaji "; neki predsjednici najsnažnijih stranaka su u TV emisiji Forum pred nekoliko dana sasvim nepristojno upadali jedni drugima u riječ i zapjenjeno optuživali suparnika, i slično.

Zato, kako je pisao Alexis de Tocqueville, »europski nevjernici vjeru mrze više kao stranačko mišljenje nego kao pogrešno učenje, a u duhovnome manje odbacuju Božjeg predstavnika negoli suradnika u državnome nasilju.

U sklopu svoga traktata o američkoj demokraciji Alexis de Tocqueville ističe da se uslijed kritika i evidentnih nedostataka lokalnog parlamentarizma tražilo nova rješenja, koja su sve više tendirala prema uvođenju lokalnog prezidencijalizma, odnosno neposrednog izbora gradonačelnika/načelnika i ukidanjem poglavarstava kao kolektivnog izvršnog tijela.

Alexis-Charles-Henri Clérel de Tocqueville (Pariz, 29. srpnja 1805. 16. travnja 1859.) bio je francuski mislilac političke domene i povijesnik najviše poznat po svojim djelima O demokraciji u Americi (koja je izašla u dva dijela: 1835. i 1840.) i Stari režim i revolucija (1856.).

A. de Tocqueville pisao da je religija, kao i drugi oblici ljudskoga duha, temelj i pokretača života, kulture, tj. društva.

Jedan je mudar čovjek po imenu Alex de Tocqueville mnogo prije mene razmišljao o ovim stvarima i zaključio da će " vladavina prosječne većine " pojesti svu raznolikost globalne civilizacije.

16. Alexis de Tocqueville, Stari režim i revolucija, Zagreb 1994.

Hayekov i slične teorijske fundamente neo-liberalizma aktualna globalna kriza upravo je iz temelja demantirala. de Tocqueville je sijajan francuski analitičar američke revolucije, preciznije njene demokratsko-liberalne ideje u kojo, vidi vraga, ima puno elemenata onoga što trenutno studenti na FF prakticiraju kao praksu neposredne demokracije (subsidijarnost, legitimnost frakcija koje treba ugraditi u sustav i scašta još). niti jedna misao, teorija, knjiga ne može izreći niti svu, niti vječnu istinu ovoga svijeta.

U klasičnom djelu političke i ustavnopravne literature Alexis de Tocqueville uočava važnost uloge udruga u ostvarivanju suvremene ustavne demokracije i njenih vrednota.

O Kenu Brownu, predsjedniku Alexis de Tocqueville Institution, i sam Tanenbaum ima nešto za reći.

Pažljivi promatrač, De Tocqueville, isto tako je shvatio 1848. što predstavlja neizbježnu opasnost po " civilizaciju ": Lako je bilo braniti, ili barem ne napadati, pravo vlasništva dok je ono bilo izvor i temelj mnogih drugih prava; tada je to pravo predstavljalo obranu društva a sva ostala bila su mu vanjski štit; ono nije bilo prvo na udaru, a nije bilo ni ozbiljnog pokušaja napada.

Današnji Poslovni dnevnik prenosi članak o studiji institucije Alexis de Tocqueville u kojoj pokušavaju dokazati kako Linus Torvalds nije autor Linuxa.

Sve očekujući kada će biti spomenuti Djed Mraz i Zubić Vila koji su pravi roditelji Linuxa, došao sam i do kraja članka u kojem je autor potpuno ozbiljno shvatio i prenio studiju firme Alexis de Tocqueville Institution u kojoj se tvrdi da je Linus skoro pa prepisao Minix.

No, komentirajući budućnost poezije i umjetnosti u demokratskom društvu, koje nastupa istodobno s haaškom slikarskom školom, Alexis de Tocqueville napisao je da nije toliko zabrinut zbog upadanja u sigurni realizam, koliko zbog leta u neizvjesnu fantaziju...

Idemo se kladiti da vas je manje od jednog promila koji čitate ove retke, a tko je čuo za (pazi sada) " Alexis de Tocqueville Institution ".

Kojim su se dokazima vodili dečki iz Alexis de Tocqueville Institutiona, kada su došli do takvoga zaključka

Satjeran pred zid nedavnim istraživanjem instituta Alexis de Tocqueville koje navodno dokazuje kako Linux nije njegovo djelo, Linus Torvalds je u sarkastičnom pismu časopisu LinuxWorld " otkrio " kako su optužbe istinite te kako su pravi " roditelji " operativnog sustava Linux - Zubić-vila i Djed Božićnjak

Kenneth Brown, predsjednik instituta Alexis de Tocqueville, je, naime, napisao u svojoj studiji kako je " Unix jedan od najčešće licenciranih te najviše imitiranih i pokradenih operativnih sustava u povijesti računalne znanosti ".

Onda malo o gatekeeperima, čitaj mančestersku školu, Adama Smitha, Malthusa, pročitaj Polanyija The great transformation, Alexis de Tocqueville O demokraciji u americi, Maxa Webera i njegovu protestantsku etiku i duh kapitalizma (on je nažalost malo zanemario ulogu znanosti), Michela Foucaulta, o discipliniranju, o relacijama između socijalnih struktura i anomija, samoubojstava, o subkulturama, čitaj pierrea bourdieua i o mitu globalizacije, o televiziji - - - o društvu, medicini i smrti, o klijentelizmu i korupciji, o simboličkoj sili, o starenju u našem društvu... o seksualnosti u primitivnim društvima, o babilonskoj religiji, o magiji, o shamanizmu o gljivama o orgonskoj energiji i oranuru te UFO fenomenima.

Alexis Clérel de Tocqueville u svojoj je " Demokraciji u Americi (drugi dio, 1840) definirao novine kao " prvu vlast nakon naroda