Stan: Zagreb (Šestine) Dedići, 159 m2 novogradnja

Za 26 tisuća kuna godišnje u školi ' Kreativni razvoj ' djeca uče četiri jezika, dobivaju sve udžbenike i opremu za izvannastavne aktivnosti a čuvaju ih zaštitari ' Djeci 21. stoljeća važniji su ekonomija i strani jezici nego Helena i Paris, i zato treba podučiti djecu u onome što će im omogućiti uspješno uključivanje u bespoštednu životnu utakmicu ' Ta suvremeno opremljena i svijetlim bojama dizajnirana škola nalazi se u Ulici Dedići 102, na obroncima Medvednice, odakle puca pogled na zeleni krajolik, Medvedgrad i urbane vile.

Čuvari ovog zatvora bili su meštani iz susednih sela iz porodica Dedići, Durme, Oručević i Mulaosmanović, a komandant logora je bio Durmo Safet.

Šestine, Dedići, stan u kući u nizu površine 159 m2. Stan je izveden po sistemu visoki rohbau, što znači da je izvana kompletno dovršen (fasada, ograde, vanjska stolarija i hortikultura) te da ima sve potrebne priključke (struja, plin, voda,).

Šestine, Dedići Četverosoban stan površine 124,18 m2 na u prizemlju novoizgrađene urbane vile.

Neslužbeno doznajemo kako je trenutačno na toj adresi sjedište dviju tvrtki Eko rasadnik d. o. o. i Koncept Dedići d. o. o. u vlasništvu Sandre i Željka Ćosića.

Zanimljivo je spomenuti kako je prije par godina tvrtka Koncept Dedići d. o. o. bila investitor gradnje pet stambenih objekata u nizu nedaleko od šestinske crkve u Zagrebu te da je tada u gradnji sudjelovala i tvrtka Dedići projekt d. o. o. istog vlasnika.

Dedići, Prekrasan peterosoban dvoetažni stan površine 131 m2 u prizemlju urbane vile sa 6 stanova, građene 2006 godine.

Vlastelinstvo je živjelo od posjeda u podnožju Medvednice (Šestine, Blizna, Dedići itd.).

HBOR posuđuje od financijskih tijela sa kojima veze nema, pa onda to i ide kako ide. vrlo, vrlo teško. domaće banke u stranom vlasništvu su i velike i moćne zbog toga što se vode poslovnim interesima a ne tobož nacionalnim interesima koji su upravo dugoročno štetni jer izdani krediti zbog nacionalnog interesa znači da je poslovno upitan i sva je prilika da neće biti vraćen. pored nabrojanog tu je i cijeli set problema koji idu uz državno vlasništvo banaka. vlada se, primjerice, ne može sudržati da ne dijeli novac raznim plemenitim ciljevima (pogotovo u vrijeme izbora) što je praktički kvazifiskalno davanje. ako postoji razlog da se takvo što financira postoji proračun. tu su još problemi uhljebljenja podobnih što posebno dolazi do izražaja u hrvatskoj (ali je fenomen karakterističan i za daleko razvijenije puno duže demokracije i uređenijeg pravosuđa), distorzije kompeticije itd. državne banke jednostavno loše funkcioniraju i nije bez vraga što su šveđani kojima državno vlasništvo nije strano vrlo brzo nakon krize početkom 90 - ih i nacionalizacije prodali te iste banke privatnim vlasnicima. hrvatska banka u privatnim hrvatskim rukama - uz pretpostavku znanja, dakle ne razni dedići i slični - bi se vodila poslovnim interesima. dakle dizali bi kamate jednako kao i strane. no vjerojatno bi uvjeti zaduživanja u inozemstvu bili po njih teži. no toliko domaćeg kapitala nema pa je nerealno o tome uopće govoriti. u 2007. je zagrebačka banka dokapitalizirana sa oko 500 milijuna eura. slično su radile i druge banke. dakle, za dobro stanje hrvatskog bankarskog sistema osim konzervativne politike centralne banke zaslužne su i same banke odnosno njihove matice. kakva bi bila situacija da banke nisu prodane? teško je o tome spekulirati no mislim da je nerealno vjerovati da hratski dug i vanjskotrgovinski deficit ne bi bili visoki. i država i građanstvo i trgovačka društva bi se zaduživali i masovno trošili. domaća štednja ne bi bila dovoljna. i zaduživali bi se po gorim uvjetima.

U priči o pokretanju stečaja nad Adrijom d. d. na zahtjev Eko rasadnika iz Zagreba i potraživanja od 23.375 kuna, a gdje za dokaz navode račun br. 001/2/2012 datiran 31. srpnja 2012. godine (na dan brisanja tvrtki Dedići projekt d. o. o i Lex holding d. o. o. op.a.) zanimljivo je spomenuti kako sudski trošak za pokretanje stečaja iznosi deset tisuća kuna.

Stvarne informacije o tome što se zapravo događa iza zidova škole na adresi Dedići 102, koja po tvrdnjama bivših nastavnika više podsjeća na sterilni laboratorij ili ustanovu koja svoje polaznike priprema na vojnički dril, bile su pomno čuvane od novinarskih upita i rezervirane samo za uzak krug ljudi, uglavnom roditelja.

Otprilike u vrijeme kad se odlučio zaputiti prema Zagrebu, Ivana Hodak probudila se tog jutra u stanu svog dečka, odvjetnika Ljube Pavasovića Viskovića u Šestinama na adresi Dedići 8 a.

ZATVORENA ULICA DEDIĆI - Zbog uređenja kolnika Ulica Dedići, na dijelu od Šestinskog prilaza do kućnog broja 60, od danas do petka 07. lipnja do 20,00 sati zatvorena je za sav promet.

Obilazni pravac je Šestinski prilaz Gramaća - Dedići i obratno.

potpuno je nesuvislo da Dragec koji se odlučio prije 3 godine graditi kuću u ulici npr Dedići, treba rješiti sve pravnoimovinske zavrzlame, platiti i ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu za ulicu Dedići i na koncu platiti rekonstrukciju ulice.....

Drugi račun uime tvrtke Koncept Dedići dolazi s iste adrese na svega par tisuća kuna manji iznos.

Šestine-Dedići - Prodaje se 5 - sobni stan (dvoetažan) u novogradnji na 1 katu, super luksuzan i komforan, odlična lokacija, prekrasan pogled.

Grad Zagreb je tada od Drageca tražio da riješi sve u vezi ulice Dedići ili da pričeka dok to netko drugi riješi, na koncu i sam GZ - što je značilo ono što ti piše L9 - potpuni zastoj

Šestine, Dedići, stan u urbanoj vili sa tri stana.

Dedići, prekrasan četverosobni stan s loggiom od 10 m2, s pogledom na grad i šumu, na prvom katu, neto korisne površine 115,85 m2, spremištem, jednim vanjskim parkirnim mjestom.

Ona se tog jutra probudila u stanu svog dečka Ljube Pavasovića Viskovića u Šestinama na adresi Dedići 8 a.

Stambena jedinica Dedići - Uz ulicu Dedići, 600 m od šestinske crkve prema gradu, u stambenoj građevini tipa niza je 5 različitih jedinica/kuća, maksimalno odvojenih, stupnja dovršenosti bez unutarnjeg uređenja.

U župu su spadala naselja Mikulići, Bijenik, Lukšići, Šestine, Kraljevec, Dedići i Mlinovi.

Na području Šestinske župe već se u 13. stoljeću spominje Zemlja Dedići, naziv koje označava općinsku baštinu.

Tako naselja Šestine, Šestinski Kraljevec, Dedići, Gornji Mlinovi, Kraljičin Zdenac i Sljeme-vrh pripadaju Općini Gornji grad, a Općina Medveščak, osim istoimenoga gradskog predjela, obuhvaća i podsljemenska naselja Bliznec, Brestovec, Dolje, Donji Mlinovi, Gračani, Okrugljak i Zvečaj.

Oko 9 sati izišla je iz kuće, sjela u automobil i iz Ulice Dedići krenula prema Hrvatskoj odvjetničkoj komori smještenoj u Koturaškoj ulici u Zagrebu (op.a., preko puta Cibonina tornja)

Riječi su ovo starog Mirka Dedića iz zaseoka Dedići u Rastovcu, kada smo ga posjetili u novoj kući koju je sagradio njegov sin Ivica.

Bilo ih je užitak slušati, a Dedići su pokazali da mogu još puno, ta ovim starijim je tek sedamdeset i neka.

Dvojica preživjelih dali su svoje iskaze o osvemu ovome u ustaškom logoru u Imotskom, kao i civili Ljubomir Dujmić i Filip Šošić, a Anđa Ratković iz sela Dedići koji dan nakon zločina čuvajući ovce u okolici jame čula je jauke i dozivanje iz nje.