Preporučila bih mu da se pogleda u ogledalo i da se sjeti kako podupirao sustav u kojem je katoličanstvo znak političke podobnosti što je rezultiralo prenapuhanim brojem deklariranih katolika koji ne podržavaju i ne žive ono što Crkva propovijeda, Neka se sjeti kako je njegova Crlva izlobirala reketarske Vatikanske ugovore kojim je vjeronauk dobio povlašteno mjesto u sredini satnice kao obavezan/neobavezan predmet.

Primjerice: u Hrvatskoj je skoro 90 posto deklariranih katolika, a uporno već 20 godina biramo ateiste ili agnostike za predsjednike.

Trend političkog katolicizma počeo je, naravno, 91 i dan danas stoji podatak da Hrvatska ima 89 % deklariranih katolika.

Doda li se tome da u život poslije smrti vjeruje tek 53 posto ispitanika, još je očitije da polovica deklariranih katolika ne prihvaća osnovne katoličke dogme.

No mi svjedočimo suprotnom trendu potresa nas duboka i sveopća kriza, a broj deklariranih katolika u Hrvatskoj se značajno smanjio u posljednjih 10 - ak godina.

Stari smo od prilike koliko i prosjecna EU nacija pa su u tu svrhu iste mjere koje postoje kod njih potrebne i kod nas, ne prodajemo svoj rad u bescjenje zato jer to ne moramo, ili makar to do sada nismo morali raditi, za razliku od drzava u okruzenju, umirovljenici su socijalna kategorija jer nema dovoljno radnih mjesta a drzava jos uvijek moze izici na kraj sa financijskim opterecenjem za toliki broj umirovljenika, obveze Vatikanu od strane drzave u kojoj je preko 80 % deklariranih katolika i nisu velike u odnosu na obveze prema nekim drugim bilo vjerskim, nacionalnim, sexualnim, gradjanskim, malogradjanskim..

.... obveze Vatikanu od strane drzave u kojoj je preko 80 % deklariranih katolika i nisu velike u odnosu na obveze prema nekim drugim bilo vjerskim, nacionalnim, sexualnim, gradjanskim, malogradjanskim..... udrugama u odnosu na njihovu brojnost.

Ne može me nitko uvjeriti da je križ nužan u sudnicama zato jer je 80 % ljudi deklariranih katolika.

Od toga je deklariranih katolika oko 4.000. »Onih koji imaju veze s crkvom, dakle bilo kakav kontakt, ima oko 2.500. U Dardi živi oko 1.400 Roma, i to su skoro svi pravoslavni.

U Hrvatskoj jest 90 % deklariranih katolika.

Statistički pokazatelji - istraživanja Državnog zavoda za statistiku, Katehetskog instituta KBF u Zagrebu, Instituta " Ivo Pilar " i drugih - potvrđuju da u Hrvatskoj doduše ima više od 86 posto deklariranih katolika, ali da je broj praktičnih vjernika bitno manji (oko 25 posto) i da je poglavito među mladima posluh crkvenom naučavanju također na veoma niskoj grani.

Na pitanje je li moguće da mnogi još ne poznaju ili malo znaju o socijalnome nauku, Sever odgovara da je to paradoks našega društva, osobito društva u kojem je 87 % građana deklariranih katolika, što bi upućivalo na to da je među poslodavcima većina katolika te da su na poslu vjernici koji, primjerice, kao poslodavci neće izrabljivati radnike.

Ali prava se slika o broju katolika u Hrvatskoj počinje ocrtavati tek kroz odgovore na pitanja koja otkrivaju što se krije iza one brojke od 80,6 postoposto deklariranih katolika u tropetinskom uzorku.

Ako se zna da je upravo vjerovanje u Boga kao osobu, kojoj se moguće obraćati (neposredno ili još bolje posredstvom Crkve) i koja odlučuje o svakom pojedincu, osnova kršćanskog i katoličkog vjerovanja, onda se postavlja pitanje kakvi su to katolici koji ne vjeruju u postojanje osobnog Boga, a oni čine polovicu deklariranih katolika.

Doda li se tome da u život poslije smrti vjeruje tek 53 posto ispitanika, onda je još očitije da polovica deklariranih katolika među ispitanicima ne prihvaća osnovne katoličke dogme.

Zanimljivo je i kako crkveni i njima bliski krugovi rado spominju kako je u Hrvatskoj 90 % deklariranih katolika, pa dakle Hrvatska po tome mora biti katolička zemlja, podrazumijevajući, valjda, da svih tih 90 % hrvatskih građana svi misle isto, i da je njihovo mišljenje navlas isto kao i tradicionalni katolički nauk.

2. a) Što mislite, kad bi se u Hrvatskoj, kao i Austirji i Njemačkoj uvela institucija crkvenog poreza, koja bi svakog vjernika obvezivala da plaća prema svojoj zaradi (kao i svaki drugi porez), a oslobađanje od plaćanja bi se postizalo FORMALNIM istupanjem iz crkve, dakle u jedinici lokalne uprave, pred službenikom i svojim potpisom, dakle, koliki bi postotak danas deklariranih hrvatskih katolika bio spreman plaćati crkveni porez? b.) Bi li plaćanje crkvenog poreza u Hrvata značilo i rasterećenje državnog proračuna, s obzirom na to da bi prema broju deklariranih katolika, količina novca prikupljena porezom sigurno nadmašila današnja plaćanja Republike Hrvatske Vatikanu?

Pod dva, u zadnjih deset godina, prema istom tom nedavnom popisu stanovništva, među Hrvatima je oko 200 tisuća manje deklariranih katolika.

bahatost i pohlepa dijela katoličkog svećenstva je najjača antikatolička fronta u hrvatskoj. sve drugo je marginalno. ali bozaniću je hitno prijeko potreban neprijatelj, a teško ga je naći među 80 - 90 posto deklariranih " katolika ". bozaniću, sotona je neprijatelj. sotona ti se uvukla među pastire. pročisti svoje redove.

Činjenica da se Scijentologija nije proširila u Hrvatskoj, čini se, ipak nema previše veze s krutim vjerskim stavovima u zemlji s tolikim postotkom deklariranih katolika.

Sve ono hrvatsko što je prodano nije zasluga nikoga iz EU nego braće Hrvata, vrlo često deklariranih katolika I velikih domoljuba.

U Hrvatskoj je, primjerice, velik broj deklariranih katolika, no u praksi stvari ipak stoje bitno drukčije?

Tamo piše da će uvijek biti prazna, pa to me ne čudi, jer i u Hrvatskoj su crkve uglavnom prazne ili poluprazne.A u Hrvatskoj je većina deklariranih katolika-kršćana, od kojih mnogi niti ne pomirišu vrata crkvi.

U istoj emisiji gdje su 85 % deklariranih katolika izvrijeđali sintagmom da živimo u ' pokatoličenoj jazbini '???

Vrlo je zanimljiv odgovor deklariranih katolika na pitanje Kako bi se trebale financirati vjerske zajednice? postavljeno u dva navrata.

Financiranje iz milodara je s 47.2 % 2004. godine poraslo po popularnosti na 60.4 % godine 2010. Nažalost, kod pitanja Da li ste spremni sami plaćati crkveni porez? dogodio se obrat jer je godine 2004. 42.9 % deklariranih katolika odgovorilo s DA, a godine 2010. njih 59.2 % je odgovorilo s NE ().

U tom vidu valja promatrati i postotak deklariranih katolika u Hrvatskoj kao kulturološko obilježje.

Crkva igra ulogu moralne vertikale u hrvatskom drustvu sve dok se ne radi o postupcima njenog svećenstva, njihovih podržavatelja, njihovih financijera ili moćnih društveno visoko pozicioniranih deklariranih katolika.

Promatrajući sad na razini fenomena sljedeće: 87,8 % deklariranih katolika, kojima pribrojimo kršćane, protestante, pravoslavce, muslimane, doći ćemo sigurno do 95 % deklariranih vjernika.

I nije ovo prvi dijalog gdje se ponavljaju ovakve grube riječi od deklariranih katolika.