Dio tih ljudi bio je prisutan prošle subote na susretu Nacionalnog foruma u HAZU-u na temu demografskog razvoja u Zagrebu i nije dugo trebalo da se medijski povežu Jakovčić i Josipović s Gabrićevom udrugom koja ne skriva i određenu razinu političkih ambicija, barem pro futuro.

Mali su otoci danas starački domovi, muzeji na otvorenome, stanovništvo je u visokom stupnju ostarjelosti, a trebalo bi biti - nositelj demografskog razvoja...

Upravo oživotvorenje strategije demografskog razvoja predstavlja nove metode, koje bi donijele nove rezultate, rađanje djece, tj. rađanje većeg broja djece koje bi dovelo do podizanja nataliteta na razinu mortaliteta, tj. najprije ostvarilo prijelaz od negativnog do nultog prirodnog prirasta, a potom bi trebalo postizati pozitivan prirodni prirast.

Nema sumnje da je ovakav trend demografskog razvoja pojedinih naselja rezultat brojnih okolnosti.

Kao da je to pitanje bez ikakve bitnosti za Hrvatsku, a ono je od prvorazredne važnosti, jer bez demografske politike, bez planiranja demografskog razvoja ne može se uspješno provoditi niti planiranje društveno-gospodarskog razvoja.

Međutim, mnogo je važnije što kašnjenje podataka i njihova nefunkcionalnost zaustavlja donošenje ključnih strateških, koncepcijskih, političkih i inih planova, projekata, programa, strategija i slično, posebno glede gospodarskoga, regionalnoga i demografskog razvoja Hrvatske.

HDZ-ova narodnjačka i demokršćanska načela nove hrvatske neovisnosti temeljena na modernom domoljublju poput energetske neovisnosti, geostrateškog položaja, proizvodnje zdrave hrane, razvoja inovativnih čistih tehnologija, demografskog razvoja, vrhunskog obrazovanja i samopoštovanja neminovno pronalaze svoj put do umova i srca hrvatskih građana, bez obzira na političku opredijeljenost.

Jedno od najvažnijih obilježja demografskog razvoja na određenom prostoru su strukture stanovništva.

Političke odrednice demografskog razvoja ubrajamo u skupinu tzv. vanjskih čimbenika razvoja stanovništva, koji uglavnom remete stabilan razvoj.

U sklopu projekta predviđeno je istraživanje nekoliko problemsko-istraživačkih cjelina: 1. proučavanje društvenih i gospodarskih prilika od oslobođenja od osmanske vlasti do Hrvatsko-Ugarske nagodbe; 2. međusobni utjecaj društvenih prilika i gospodarskog razvoja te veze gospodarskih subjekata s drugim dijelovima Hrvatske, odnosno Habsburške Monarhije; 3. utjecaj društvenog i gospodarskog razvoja na formiranje hrvatskog identiteta; 4. proučavanju demografskog razvoja i migracijskih kretanja u Slavoniji; 5. socijalna kretanja u Slavonskoj vojnoj krajini; 6. utjecaj vjerske pripadnosti na stvaranje identiteta u Slavonskoj vojnoj krajini; 7. proces rađanja nacionalne svijesti u revoluciji 1848. u Slavonskoj vojnoj krajini i 8. gospodarsko značenje velikih riječnih prometnica.

Da bi dobili potpuniju sliku novijeg demografskog razvoja, raščlanili smo udio prirodnog kretanja i migracijskog salda u posljednja tri desetljeća.

Radila bi na zaštiti i unapređivanju demografskog razvoja, kao jednog od ključnih strateških čimbenika razvoja Hrvatske, jer stabilan, prirodan i pozitivan razvoj stanovništva jedna je od temeljnih društvenih pa i nacionalnih vrednota.

Cilj demografskog razvoja Općine mora biti srednje umjereni rast stanovništva sa tendencijom poboljšanja fertiliteta kao osnovice za podizanje kvalitete turističke ponude jedino profitabilne gospodarske grane ovoga područja.

One dosežu sve do naših dana kad se ponovno bez grižnje savjesti govori o »životu nevrijednom da ga se živi«, »o čovjeku kao predmetu koštanja«, »o biogenetičkom inženjeringu«, »o kapitalizaciji demografskog razvoja«, »o patentiranju čovjeka«, »o komercijaliziranju zametaka«, »o demokratiziranju sposobnosti ljudskog bića«, »o eugeničkom društvu pravednih odnosa«, itd.

Naslijeđeni destabilizacijski čimbenici demografskog razvoja vojvođanskih Hrvata iz prethodnih razdoblja (iseljavanje prema matičnoj zemlji, procesi deagrarizacije i deruralizacije, niska razina bio-reprodukcije, asimilacijski procesi, Bunjevci, Šokci) i suvremeni politički i društveni procesi u Srbiji (pritisci, progoni....), izravno su utjecali na daljnje brojčano smanjenje hrvatskoga korpusa u Vojvodini, napose u pojedinim vojvođanskim okruzima.

Tek pažljivim promišljanjima i poznavanjem geneze demografskog razvoja moguće je raditi planiranja razvoja, demografske revitalizacije i obnove.

Projekt ribarske luke uvjet je gospodarskog i demografskog razvoja, ne samo Komiže, nego cijelog otoka Visa na kojemu sada živi samo 3500 stanovnika.

Centar za populacijske studije bavi se istraživanjima kojima se raščlanjuju čimbenici, odrednice i značajke demografskog razvoja, suvremenog stanja te perspektiva demografske slike Hrvatske.

Demografska slika Hrvatske opterećena je brojnim destabilizacijskim čimbenicima demografskog razvoja, a dodatno je pogoršana ratom i velikim izravnim i neizravnim ratnim demografskim gubitcima.

Jedino raščlambom rezultata popisa 2001., te njihovom usporedbom s prethodnim razdobljima možemo ocijeniti razinu demografskih promjena u Hrvatskoj, kao i perspektive njezina demografskog razvoja.

izjavio je kandidat za župana i sadašnji saborski zastupnik HDSSB-a, dodavši kako u stranci smatraju važnim koordinacijsku ulogu županije u stvaranju cjelovite turističke ponude kao i planiranje i provedbu održive, ekološki usmjerene i dohodovne poljoprivredne proizvodnje, a kao prvo postizanje konsenzusa oko temeljnih strateških odrednica gospodarskog, infrastrukturnog, društvenog i demografskog razvoja županije u čemu trebaju sudjelovati sve stranke, gospodarstvenici i svih zainteresiranih.

Komparativnom metodom usporedit će se svi aspekti demografskog razvoja slavonskog provincijala sa susjednim krajevima, prije svega s banskom Hrvatskom i Ugarskom te s austrijskim zemljama i Vojnom krajinom, a također i u odnosu na slične procese u Europi.

1. Kulturnopovijesni simpozij Mogersdorf na temu Učvršćivanje i promjene etničkih struktura u panonskom prostoru 1790. - 1918. (referat Obilježje demografskog razvoja Hrvatske i Slavonije 1860. - 1918.) Ptuj, 1998.

Toj skupini pripadaju i radovi: Obilježja demografskog razvoja Hrvatske i Slavonije 1860 - 1918. godine (Radovi 31, Zavoda za hrvatsku povijest, Zagreb 1998., 41 - 53) i Naseljavanje Mađara u slavonskim županijama 1880. - 1910. godine (Zbornik Mire Kolar, FF-Press, Odsjek za povijest, Zagreb 2003.).

Ljubo Jurčić Strategija razvoja svake zemlje polazi od prostora i stanovništva, odnosno demografskog razvoja.

Da bi mogli ocijeniti utemeljenost spomenute projekcije iz GUP-a moramo provesti analizu novijeg demografskog razvoja grada Pule.

Posljednjih 15 - ak godina glavno obilježje demografskog razvoja Bistre je useljavanje stanovništva iz Zagreba i Bosne i Hercegovine.

ŽIVIĆ: Jedino ako svi akteri političkog, društvenog i javnog života u Hrvatskoj shvate da je pitanje demografskog razvoja Hrvatske primarno strateško i razvojno pitanje naše zemlje te, sukladno tomu, postignu što širi javni konsenzus o potrebi rješavanja naraslih demografskih problema - bit će moguće »zakrpati« sve dublje rupe na demografskoj slici Hrvatske.

U cilju demografskog razvoja grade se dječji vrtići, škole i športske dvorane, kako bi djeca što dulje ostala u obiteljima ovih područja i time se stvorio preduvjet za smanjenje odljeva stanovništva.

Dr. Željko Holjevac je predstavio ostale članke obrađene u zborniku: strateškog značaja prijevoja Vratnik, kulta sv. Lucije nas istočnom Jadranu, iščitavanja Baščanske ploče, izvješća biskupa Marka Antuna de Dominisa Svetoj Stolici i njegovoj misli, o plemićkim obiteljima Devčić i Konjković, o zakonu o ustroju pučkih škola, hrvatskoj krajiškoj pukovniji u habsburško-francuskom ratu te demografskog razvoja Podvelebitskog primorja.