Na godišnjoj razini depozitni novac nastavio je s trendom pada, koje prema posljednjim podacima iznosi 6,66 milijardi kuna odnosno 17,8 %.

Depozitni novac u hrvatskim bankama na kraju svibnja povećan je za 627,5 milijuna kuna, prvenstveno kao posljedica povećanja depozitnog novca trgovačkih društava kod banaka.

Naime, s 30,7 milijardom kuna depozitni novac bio je 16,9 % niži no krajem svibnja 2008.

Zbog toga kažemo da banke kreiraju depozitni novac (novac na računima) dok centralna banka primarnom emisijom kreira primarni odnosno efektivni novac (novčanice i kovanice).

Kreditna aktivnost na osnovu koje se stvara depozitni novac predstavlja ustvari sekundarnu emisiju novca.

Ukupni depoziti, što uključuje depozitni novac te štedne i oročene kunske i devizne depozite u poslovnim bankama, povećani su za 4,1 milijardu kuna te su potkraj kolovoza dosegnuli iznos od 124,7 milijardi kuna.

Ukupni depoziti, što uključuje depozitni novac te štedne i oročene kunske i devizne depozite u poslovnim bankama, povećani su za 4,1 milijardu kuna te su potkraj kolovoza dosegnuli iznos od 124,7 milijardi kuna.

Pri definiranju novca dio je monetarnog agregata M, i uz depozitni novac čini novčanu masu.

Prosječno obuhvaća do oko 25 % ukupnog novca u optjecaju, a ostatak čini depozitni novac.

Ta sredstva su se koristila kao depozitni novac za otplatu kratkoročnih kredita.

Depozitni novac jesu slobodna i stalno raspoloživa sredstva na transakcijskim i sličnim računima kod banaka, plativa po viđenju, koja se bez zapreka i gubitaka mogu koristiti kao sredstva plaćanja.

Nakon što je tijekom cijele 2009. godine bilježio negativne godišnje stope rasta, depozitni novac od siječnja kontinuirano raste, što je posljedica pada likvidnosti posebno u sektoru trgovačkih društava koja sredstva s oročenih i štednih računa usmjeravaju na račune po viđenju.

Depozitni novac je tako krajem lipnja iznosio 33,6 milijardi kuna što je za 9,4 % više nego istog mjeseca lani.

No u posljednje vrijeme usprkos svakodnevnoj reklamnoj kamapanji putem TV ekrana rast depozita (oročenih deviznih) je zaustavljen dok su oročeni kunski depoziti i depozitni novac zabilježili snažan pad (podaci iz zadnjeg biltena HNB br. 149).

Depozitni novac (engl. deposit money, njem.

Pritom su depozitni novac (35,7 milijardi kuna na kraju rujna) te devizni štedni i oročeni depoziti (143,8 milijardi kuna na kraju rujna) zabilježili rast dok kunski štedni i oročeni depoziti (35,9 milijarde kuna na kraju rujna) i dalje padaju dvoznamenkastim stopama na godišnjoj razini.

Njegovim je dolaskom, 24. veljače 1999., sve krenulo nizbrdo, pa je u samo dva mjeseca devizna štednja građana smanjena sa 762,5 na 584,3 milijuna kuna, depozitni novac sa 97,2 na 61,2 milijuna i oročena štednja građana sa 119,1 na 76,4 milijuna kuna.

ZAGREB Od paketa dokumenata koje je Saboru u okviru analize državnog portfelja dostavila Hrvatska narodna banka, Zastupnički dom Sabora u četvrtak je u nastavku sedme sjednice pozitivno ocijenio jedino Financijski plan HNB-a za 2000. godinu, dok su zastupnici većinom glasova odbili potvrditi Financijsko i Godišnje izvješće za proteklu godinu koje je donio Savjet središnje nacionalne bankarske institucije. Krajem kolovoza devizne rezerve HNB-a bile su 26 posto veće nego u isto vrijeme prošle godine; novčana baza zabilježila je rast od 24 posto, a depozitni novac od 34 posto, što pokazuje da su se prilike u bankarskom sustavu ipak stabilizirale istaknuo je u uvodnom izlaganju guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, napominjući da će u novonastalim uvjetima prihodi HNB-a biti 17 posto veći nego u 1999. godini.

Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni depoziti poslovnih, koji uključuju depozitni novac te ukupne štedne i oročene depozite, u lipnju su treći uzastopni mjesec zabilježili mjesečni rast.

U odnosu na isti mjesec protekle godine depozitni novac povećan je za 2,82 milijarde kuna u apsolutnom iznosu ili 8,2 % u relativnom iznosu. Å tedni i oročeni depoziti u kunama krajem rujna iznosili su oko 54 milijarde kuna što predstavlja smanjenje od 250 milijuna kuna u usporedbi s proteklim mjesecom.

Pri tome je depozitni novac u 2009. smanjen 6,3 milijarde kuna ili 16,4 %, dok je pad gotovog novca izvan banaka manji te je iznosio 1,8 milijardi kuna ili 10,4 %.

Isto tako, gotov novac izvan banaka počeo je bilježiti negativne godišnje stope rasta u kolovozu 2009., dok depozitni novac pada od listopada 2008.

Iskazuje se u pasivi bilance centralne banke gdje su vidljivi oblici gotov novac i depozitni novac i vlasnici tog novca stanovništvo, država, banke koji ga u svojim bilancama iskazuju u aktivi.

Depozitni novac je na kraju spomenutog mjeseca iznosio 34,1 milijardi eura, što je 3,5 % više nego na kraju ožujka 2010.

Depozitni novac je nematerijalno sredstvo razmjene i kružeća kupovna snaga kojoj je svojstven bezgotovinski način plaćanja preknjižavanjem na računima banaka i ostalih financijskih ustanova.

Nisu svi depoziti po viđenju ujedno i depozitni novac, već su to samo oni koji su namijenjeni svakodnevnim plaćanjima.

Međutim, depozitni je novac u siječnju smanjen za 1,8 mlrd. kuna na 34,7 mlrd. kuna pa su se ukupni depoziti kod poslovnih banaka (depozitni novac te oročeni i štedni kunski i devizni depoziti) smanjili za 485 mil. kuna u odnosu na prosinac na 228,9 mlrd. kuna.

Na kraju prošle godine ukupni su depoziti koji uključuju štedne i oročene kunske i devizne depozite građana i poduzeća te depozitni novac, dosegli gotovo 205,5 milijardi kuna, odnosno u godinu dana narasli su za 11,2 posto.

Ukupni kunski depoziti te depozitni novac lani su zabilježili i upola niže stope rasta nego je to bilo kod devizne štednje, pa su kraj prošle godine dočekali sa iznosima na računima vrijednim tek oko 88,3 milijarde kuna.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni depoziti poslovnih banaka (depozitni novac te štedni i oročeni kunski i devizni depoziti) na kraju studenog su iznosili 206,4 milijarde kuna, što je 583,9 milijuna kuna ili 0,3 % manje nego na kraju prošlog mjeseca.