Dakle svi koji sada placaju kredite sa deviznom klauzulom, placati ce tako i dalje.

Ovaj put protiv Zagrebačke i Splitske banke zbog kršenja Zakona o obveznim odnosima, odnosno zbog novog načina određivanja promjenjivih kamatnih stopa u postojećim kreditima s deviznom klauzulom za građane koji su kredite ugovorili prije 1. siječnja 2010. U referentnoj 2007. godini, kada se podizalo najviše kredita u švicarcima, efektivna kamatna stopa iznosila je 4,7 %, od čega je 2,7 % bio varijabilni dio, tzv. libor.

Time će se još jednom na udaru naći oko pola milijuna hrvatskih građana, korisnika kredita s deviznom klauzulom, kojima se glavnica neprestano povećava.

- Zadužio se s deviznom klauzulom

150 tisuća obitelji u Mađarskoj, kojima nad glavom visi stambeni kredit, čeka ishod i odluku premijera Orbana u vezi s deviznom klauzulom. To znači da nismo u stanju iskoristiti prednost što imamo svoju valutu, forintu, koja je trenutačno u prednosti pred eurozonom, kaže Orban

Trenutak je izuzetno osjetljiv - direktno je ugroženo oko stotinu tisuća građana zaduženih s deviznom klauzulom u švicarskim francima, dakle skoro isto toliko obitelji, čemu treba dodati djelomično podmirene kupnje stanova, referentno ugrožena poduzeća i zaposlenike tih poduzeća, na kraju dodajmo i prijatelje i njihove obitelji, koji priskaču da se podmiri još jedna rata.

Vrlo skoro trebala bi uzeti kredit i po prikupljenim informacijama Erste banka mi se čini jedna od povoljnijih, posebno krediti vezani deviznom klauzulom u CHF.

Onda se taj novac digne, rastrči se po mjenjačnicama (pogotovo na moru) i tamo se pokupuje cca 10 - 20 milijardi eura... i otrči se u banke otplatiti državne kredite s deviznom klauzulom.

- Korištenje sredstava iz banke u obliku kredita ili slično, banka isplaćuje u kunama, a preračunava vrijednost po deviznoj klauzuli i u otplatnom planu, a kada građani štede u kunama njihova sredstva nisu osigurana deviznom klauzulom i bankari ih potiču da štede u kunama.

- Banke su dovele građane u nepovoljan položaj jer su sve kredite odobravali isključivo u kunama, ali su jednima kredite vezali deviznom klauzulom, a drugima omogućili otplatu kredita bez devizne klauzule što je dovelo do dvostrukog zaduženja u odnosu na početno zaduženje.Primjerice: podigli ste kredit od 400 000 kuna, za pet godina vratili ste 100 000 kuna i nominalno ste dužni 300 000 kuna, a stvarno, s obzirom na deviznu klauzulu, 650 000 kuna

Onog momenta kad je politika dozvolila bankama kredite s deviznom klauzulom i promijenjivim kamatama izdani su građani Hrvatske, i sve drugo, pa i ovaj intervju su bacanje prašine u oči.

televizor, krediti ce pojeftiniti.. za koga? nemamo industriju... pojeftinit ce krediti da gradjani kupe njemacke aute, talijanske kuhinje, americku gmo hranu, itd.... nemamo svoju industriju zbog koje bi nam krediti pomogli... a zar bi trebali uzimati kredite da fizulicev turbo limac uvozi kinesku plastiku ili todoricev konzum da se siri na srbiju i bosnu?... razumijem ja teoriju, ali tu nam to ne treba.... banka se sastoji samo od dvije stvari: izvori sredstava i plasman sredstava.... izvori sredstava hrvatskih banaka nije stednja... nego banke vlasnici u austriji... nemoj me uvjeravati da jedna provincijska austrijska banka kao hypo iz klagenfurta (velicine rijeke) moze ovako rasti? to svi znaju da je haider isao u libiju po novac kojeg mu je dao gadafi za hypo.... to ce otkriti i istraga, a onda ce i rohatinskog pitati kako to nije vidio... ne vjerujem da je rohatinski ucestvovao u tome, ali morao je znati... prema " zapovjednoj " odgovornosti.... recimo, stopa obavezne rezerve za kredite u kunama je trebala biti pedeset posto manja od onih partija kredita sa deviznom klauzulom.... recimo, hnb je trebao zabraniti da se pojedincima ili povezanim osobama i poduzecima daje vise od 2 posto kreditnog potencijala banke (a ako se to ne ispostuje, placa se prohitibitvna stopa obavezne rezerve), trebao je uvesti rohatinski obavezu da se za uzimanje kredita svaki gradjanin mora dobiti odobrenje hnb.... kao dokaz kreditne sposobnosti... necu govoriti o nedostacima u bankarskom poslovanju koji se u hrvatskoj ne postuju, a postuju se u normalnom bankarskom svijetu... prije svega zastita od pranja novca od poslova nelegalnog porijekla...

Dalje krecu sa " deviznom klauzulom ".

Domaći novac je, dakle, marginaliziran, da bi se zaštitio tuđi - rekao je Lovrinović, te dodao da banke, tobože, deviznom klauzulom štite svoje klijente, a da je prava istina da uvođenjem tuđeg novca kompletan rizik svojeg poslovanja, uz podršku države, prebacuju na građane.

Lani je, primjerice, prosječna kamata na sve stambene kredite s deviznom klauzulom bila 5,37 posto, pa bi po toj formuli najveća kamata na stambene kredite bila 6,37 posto.

Koliko pamtim, HNB nije izdala nikakvo službeno priopćenje kada su plasirani sporni krediti s deviznom klauzulom u švicarskim francima, nego je Vujčić godinu i pol dana kasnije, prekasno, u Saboru raspravljao/govorio o rizičnosti kredita s deviznom klauzulom, posebno onih koji su vezani na švicarski franak, kada je švicarski franak kao utočišna valuta već divljao

Ako se snažnije i dublje uključi u politiku, tada će tek vidjeti da taj posao nije jednostavan, ni lak, kazao je Friščić te dometnuo kako je njegova izjava o ulasku DORH-a u HNB krivo prenesena i razrađivana po medijima te da je tada govorio o profitu kojeg banke stječu na osnovi kredita s deviznom klauzulom u švicarcima.

Dakle, aprecijacija slobodnog deviznog tečaja uz njegovu virtualnu deprecijaciju (i fiksiranje) za kredite s deviznom klauzulom, može mnoge gurnuti u još dublje dužničko ropstvo.

Rast eura i švicarca dotukao bi dužnike banaka s deviznom klauzulom.

Na Trgovačkom sudu u Zagrebu održano je pripremno ročište povodom kolektivne tužbe Udruge Franak i udruge Potrošač protiv osam komercijalnih banaka zbog kredita s deviznom klauzulom u švicarskim francima i zbog promjene kamatnih stopa.

Da je radio za građane nebi banke davale kredite s deviznom klauzulom.

Hrvatski trgovci imaju kredite s deviznom klauzulom, a prodaju u kunama tako da im i postotna promjena tečaja ozbiljno ugrožava profitabilnost.

Ispod Sanader histerije u medijima mogli smo saznati da guverner HNB-a Rohatinski i dalje mora objašnjavati zašto se bori za tečaj, kao i zašto nije moguće ukinuti kredite s deviznom klauzulom.

Mislim da itekako žele jer ima previše kredita u eurima (i još su s varijabilnim kamatama), pa bi devalvacija napravila revoluciju među građanima koji imaju stambene kredite s deviznom klauzulom.

Ne znam koliko je kredita s deviznom klauzulom u privredi, to bi još bilo interesantno znati.

Pitanje je međutim koliko bi devalvacija uzdrmala recimo bankarski sustav jer ljudi ne bi mogli otplaćivati recimo stambene kredite s deviznom klauzulom.

a ovakva izjava treba natjerati znoj na čelo i najoptimističnijima..... ' ebote pa ovo je najava sloma kakav nije odavno viđen. je li vama, štovano obćinstvo jasno što znači prestanak obrane kursa..... ako imate kredit s deviznom klauzulom, a neprimate plaću u devizama..... naši " švicarci " će u usporedbi s ovim izgledati kao sretnici....

Posebna slabost hrvatskoga monetarnog sustava je u tome što su svi krediti vezani deviznom klauzulom.

Ako ste uzeli nepovoljan kredit, s visokim kamatama i deviznom klauzulom naravno da je bolje razmišljati o zatvaranju kredita.

Za dužnike sa deviznom klauzulom u švicarskim francima, tečajna ustava postavljena je na visinu od 5,8 kuna.