Zajedno su 1878. godine pokrenuli časopis Bullettino di archeologia e storia dalmata na talijanskom jeziku kako bi bio pristupačan inozemnoj javnosti.

Iz radova don Frane Bulića (osobito onih iz Bulletino di archeologia e storia dalmata) te toponomastičkih priloga Petra Skoka (kao što je npr.

U časopisu Atti e Memorie della Società Istriana di Archeologia e Storia Patria C. je objavio tri članka: I Morlacchi nel territorio di Rovigno (1885., 1), Del prodigioso approdo del Corpo di S.

Knjižnica društva Società Istriana di Archeologia e Storia Patria (osnovanog 1884. u Poreču) imala je 1930. godine, pri uključivanju u Pokrajinsku knjižnicu Istre, 3.277 svezaka.

Surađivao je u časopisima i listovima Narodni list, Prosvjeta (Cetinje), Bullettino di archeologia e storia dalmata, Zadrugar, Novo doba i dr. Josip Bervaldi je umro u Splitu, 6. lipnja 1943. godine.

Njime je dao prilog proučavanju razvitka istarskog povjesništva u drugoj polovici 19. stoljeća, s akcentom na utemeljenje Istarskog društva za arheologiju i zavičajnu povijest (Società istriana di archeologia e storia patria) 1884. godine kao presudnim trenutkom.

Bio je počasni predsjednik Tršćanskoga Università Popolare di Trieste, 1909 13., i Società Istriana di Archeologia e Storia Patria, 1899 1925. Već 1872. u zborniku koparske gimnazije napisao je prikaz istar. povijesti do rimske vladavine, naglasivši da povijest poluotoka nije moguće napisati bez prethodnoga prikupljanja arhivske građe i analize pov. vrela.

God. 1929. došao je u Pulu i postao tajnikom Pokrajinske knjižnice i arhiva, a 1935. i predsjednikom udruge Società Istriana di Archeologia e Storia Patria, koja je postala sekcijom Deputazione di storia patria delle Venezie.

Od djetinjstva je živio u Poreču, gdje je (1908 19) bio tajnikom udruge Società Istriana di Archeologia e Storia Patria.

Prikupljanje gradiva za budući Pokrajinski arhiv nastavlja Istarsko društvo za arheologiju i domovinsku povijest (S ocietá Istriana di Archeologia e Storia Patria), no plan osnivanja arhiva nije uspio.

Časopis Bullettino di archeologia e storia Dalmata počinje izlaziti na talijanskom jeziku koji je bio " službeni jezik arheologije ".

Udruga Società Istriana di Archeologia e Storia Patria prikupila je vrlo vrijedno gradivo za budući pokrajinski arhiv, no potom ga je privatizirala, te se njegov velik dio još uvijek nalazi izvan Istre.

Nagradu za životno djelo grada Splita dobio godine 2010. Član je Hrvatskog arheološkog društva, Centra za balkanološka ispitivanja akademije znanosti i umjetnosti Republike BiH (Sarajevo), dopisni je član Deutsches Archäologisches Institut (Berlin), dopisni član Pontificia Commissione di Archeologia Sacra (Vatikan), redovni član Centro di studi per l archeologia dell Adriatico Ravenna-Italija.

Tri desetljeća crtao je arheološke nalaze iz Salone i okolice surađujući s Bullettino di archeologia e storia dalmata, zatim u Društvu za proučavanje hrvatske arheologije Bihać i u bečkom godišnjaku za zaštitu spomenika Mittheilungen der k. k.

Zavičajni muzej Poreštine, najstariji muzej u Istri, osnovan 24. VII.1884. na Osnivačkoj skupštini Società Istriana di Archeologia e Storia Patria.

Bio je savjetnikom udruge Società di Minerva, 1887 1902. urednikom časopisa Archeografo Triestino, uz to predsjednikom društva Società Alpina delle Giulie i članom savjeta društva Società Istriana di Archeologia e Storia Patria u vrijeme kad je njime predsjedao A.

Knjižnica znanstvenog društva Società istriana di archeologia e storia patria (Istarsko društvo za arheologiju i domovinsku povijest), osnovana g. 1884. u Poreču, uglavnom je sadržavala povijesna djela.

U prvu fazu projekta uključena su četiri naslova časopisa, koji kontinuirano izlaze od 1859. godine: Bullettino di archeologia e storia Dalmata (od 1878.), Napredak (od 1859.), Starohrvatska prosvjeta (od 1895.) i Sveta Cecilija (od 1877.).

Preuzela je fond Pokrajinske knjižnice Istre (Biblioteca Provinciale dell Istria) koja je osnovana 1930. g. u Puli spajanjem triju većih knjižnica: knjižnice bivšega Pokrajinskog odbora (Biblioteca provinciale dell Istria, osnovana 1861. g. u Poreču i 1922. preseljena u Pulu), pulske Gradske knjižnice (Biblioteca civica, 1903) i knjižnice Istarskog društva za arheologiju i domovinsku povijest (Società istriana di archeologia e storia patria, osnovana 1884. u Poreču).

Posebnu ulogu u očuvanju i istraživanju arheološke baštine Istre imala je Società Istriana di Archeologia e Storia Patria, zatim suradnici C. i k. središnjega zavoda za zaštitu spomenika (K. u. k.

Istar. arheolozi tal. kruga objavljivali su članke u časopisima Archeografo Triestino i Atti e Memorie della Società Istriana di Archeologia e Storia Patria.

Zato je Bulià ¦ vrlo à esto izdavao à asopis [ Bulletino di archeologia e storia dalmata/Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku ] vlastitim novcem ".

Società Istriana di Archeologia e Storia Patria.

Čini se pak da je Alačević na nj ostavio jači dojam, što može začuditi onoga koji ne poznaje intelektualnu staturu toga danas, nažalost, malo poznata splitskog polihistora enciklopedijske širine suca, povjesničara i arheologa, konzervatora starina za arhive splitskog okruga (1878 1887), dopisnoga člana arheoloških instituta u Berlinu i Beču, koji je s rođakom Mihovilom Glavinićem pokrenuo »Bulletino di archeologia e storia dalmata« (s Bulićem od 1884. u uredništvu) današnji »Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku« splitskog Arheološkog muzeja.

Biblioteca Provinciale dell ' Istria (Pokrajinska knjižnica Istre) osnovana je 1930. godine u Puli objedinjenjem fondova knjižnica Biblioteca provinciale dell ' Istria iz Poreča, Biblioteca comunale i društva Società istriana di archeologia e storia patria, čiji su vlasnici formirali konzorcij.

Don Frane Bulić (Bulletino di archeologia e storia dalmata, sv. 21.) zove ih i Mostirine.

Članke i rasprave iz pravne, povijesne i općekulturne problematike objavljuje u časopisima Bullettino di archeologia e storia dalmata, Zadrugar, Hrvatski ekonomista, Jugoslovenska država, Jadranska straža, Nova Evropa, Mjesečnik Glasilo pravničkog društva u Zagrebu, Glasnik Primorske banovine i u listovima Narodni list, Novosti, Prava Crvena Hrvatska, Novo doba, Pučka prosvjeta, Narodni val i dr. Podatci o njegovom životu i radu se nalaze u arhivu knjižnice Arheološkog muzeja u Splitu.

Gotovo pola stoljeća uspješno vodi Arheološki muzej i njegov časopis Bulletino di archeologia e storia dalmata/Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku.

Società Istriana di Archeologia e Storia Patria (Istarsko društvo za arheologiju i zavičajnu povijest), udruga s osnovnim motom boljeg upoznavanja Istre, njezine prošlosti i tradicije, osnovana u Poreču 1884. na poticaj skupine prijatelja, kojima se pri osnutku pridružilo 116 članova.

XIX. st. nastajale su u Istri prve privatne zbirke, među kojima je najpoznatija bila ona obitelji Scampicchio u Labinu, darovana društvu Società Istriana di Archeologia e Storia Patria, s obvezom da društvo osnuje arheol. muzej.