A. blago rečeno (pošteno rečeno, iskreno rečeno) (uvodne riječi u ono što govornik misli reći, kojima najavljuje da će se izraziti blaže itd.) [ ta je investicija bila blago rečeno promašaj ]; hajdmo reći 1. recimo 2. iron. neka bude, neka je tako, možda je tako, tako kažu, tako se kaže; recimo otprilike, naprimjer [ hajdmo reći deset ljudi; hajdmo reći da nisam prisutan ]; kako smo rekli formula koja podsjeća na prije izloženo u bitnom smislu; kao što smo rekli, kako je prije rečeno, kako je prije izloženo; kao što je (bi) rekao (rekla i sl.) kako se izrazio, kako (obično) kaže; među nama (između nas, u povjerenju) rečeno neka ostane među nama; može se mirne duše reći slobodno se može tvrditi; na to se nema što reći 1. to je pouzdano 2. tome nema lijeka, tu se ne može ništa izmijeniti, prigovoriti; nemoj mi reći 1. to je nevjerojatno, to je teško vjerovati, iznenađen sam, to je iznenađenje 2. iron. u zn. ne vjerujem (ob. u dijaloškoj situaciji); nešto ću vam reći (nešto bih vam rekao, znate što ću vam reći) uvodne riječi u raznim situacijama koje najavljuju ono što će biti rečeno, obično posebno naglašeno; recimo 1. (u kontekstima u zn. da se što pretpostavlja, postavlja kao mogućnost ili približno procjenjuje) [ reći da ja zaista krenem na taj put pretpostavimo da krenem; naprimjer da krenem; ako krenem na taj put; reći, bilo ih je dvadeset = reći da ih je bilo dvadeset pretpostavimo; otprilike procjenjujem da ih je bilo dvadeset; naprimjer ako ih je bilo dvadeset ] 2. u dijalogu na riječi sugovornika u zn. neka bude (sa sumnjom) [ A: Kažem ti, to su pošteni ljudi B: reći ]; rekao bi (h), reklo bi se čini se, izgleda, moglo bi se uzeti; s dopuštenjem, s oproštenjem rečeno neka mi se dopusti da kažem, nek mi se oprosti što to govorim (opravdanje za ono što će se reći); što rekli najava u govoru nečijih doslovnih riječi, neobične riječi, uzrečice, poslovice i sl.; tko je (to) rekao (pitanje bez odgovora koje dovodi u pitanje ono što je rekao sugovornik ili što se pretpostavlja da bi se moglo reći ili pretpostaviti) [ A: Trčanje nije zdravo za odraslu osobu B: Tko je (to) rekao; Tko je rekao da ja ne znam upaliti vatru (kaže onaj kome je to uspjelo) ]; B. bolje reći bolje, točnije rečeno, kad se nešto želi preciznije, pobliže ili točnije formulirati; da ti ne mogu reći kako (koliko) tako da se ne može lako opisati, vrlo jako, neizrecivo [ umorio sam se da ti ne mogu reći kako ]; užasno, strašno; hoću reći upravo, da budem točniji; iskreno rečeno (kao uvod u neki iskaz ili kao odgovor na čije pitanje najavljuje da će što biti rečeno bez uvijanja i na najkraći način, a ne doslovno u smislu da se inače razgovara neiskreno) [ lijepo je ljetovati, ali iskreno rečeno meni je najljepše kod kuće ]; ispeci pa reci posl. promisli prije nego što kažeš; malo je reći... (u zn. jako izraženog svojstva ili odlike) [ kolači su bili malo je reći dobri ]; neizreciv, neizrecivo, više nego; malo je reći dobar (mudar, strog itd.) više je nego dobar (mudar, strog itd.), ta je riječ preslaba za njega; mogu ti (vam) reći (pojačavanje značenja onoga što se tvrdi u smislu da je tako bez ostatka, da je tako u doslovnom smislu riječi, da je tako i nikako drugačije, da je tako u najvećoj mjeri) [ A: Ja bih rekao da ti danas imaš mnogo poslova B: Pa i imam, mogu ti reći (Mogu ti reći da imam) ]; ne može se reći 1. (da) (glavna rečenica koja negira ono što će biti rečeno u zavisnoj, bez obzira na to da li tko tvrdi da može) [ ne može se reći da nekad nisu svi slikali jednako, a dobro ] 2. () (tvrdnja koja pojačava rečeno ili ono što će se reći, otklanja sumnju i negaciju, iako one nisu izražene ili izrečene) [ nametljivi jesu, to je istina, ali su i pristojni, ne može se reći ]; ne reci mi da ti ne rečem (ne govori se izravno sugovorniku, nego se opisuje situacija kad jedna osoba izbjegava da kaže nešto otvoreno grubo ili ružno drugoj, jer je i sama s te strane ranjiva i poročna, npr. lopov neće reći lopovu da je lopov, žena koja se ogriješila prema mužu neće to spočitnuti drugoj itd.) = ne kaži mi da ti ne kažem; ne reći krivu (riječ) na koga biti pažljiv u izražavanju o drugome; ne reći ni crne ni bijele ne progovoriti, ne dati svoje mišljenje; nemoj (mi) reći nevjerojatno; ne reći posljednju riječ imati još pred sobom radnih uspjeha, obećavati još (djela, tekstova itd.); pravo reći, usp. iskreno rečeno; reci da (negacija, odricanje itd.) (poziv koji u izravnom obraćanju ne traži da onaj kojemu se obraća zaista nešto i kaže) [ bila je na putu i donijela mi na dar košulju, i sad reci da nemam divnu sestru ]; reci mi da ti rečem (ne govori sugovornik sugovorniku, nego se opisuje i komentira kako jedna osoba upućuje hvale drugoj da bi i sama od ove bila pohvaljena, prepoznaje se kao tehnika izazivanja međusobne hvale i komplimenata) = kaži mi da ti kažem [ A: Sreća je što imamo u našoj sredini tako zaslužnog i velikog čovjeka

Kada je pak riječ o dijaloškoj kritičkoj refleksiji s njima u vezi, najvažnije je biti prije svega kritičan prema pretpostavkama vlastite refleksije te kritičan prema svojoj argumentaciji.

Majstorija njegova pisanja sastoji se prije svega u spretnom potezanju različitih konopaca priče, te u želji da se roman što je moguće više približi svojoj polifonijskoj ili dijaloškoj izvornoj naravi.

Tj. nije se radilo o (monološkoj) novinskoj formi izvješæa veæ (dijaloškoj) èlanka.

A. da ne misliš... (uvodne riječi ili zaključne riječi uz neku tvrdnju ili najava neke radnje koja otklanja sumnju u ono što će govornik reći ili učiniti ili što je rekao ili učinio); mislim (da) = čini mi se, razg. mišljenja sam da; šta misliš (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika u zn. da to nije nešto osobito, da mnogo ne vrijedi ili da onaj kojeg se tiče ima o tome bolje mišljenje nego što to zaslužuje) [ A: Znaš, on ti je veliki igrač stolnog nogometa B: Šta misliš ];... mislim... čest. služi da onaj tko govori najavi da će se izraziti jasnije ili objašnjava što je mislio kad je izrekao prethodne riječi ili kad u obliku poštapalice uzima predah za daljnje izlaganje [ 3 puta po četiri to je 12, mislim tuce; 3 puta 4 to je dvanaest mislim tuce, evo da budem jasniji ]; možeš (si) misliti (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika, nakon svojih riječi ili nekog opisa čijeg postupka, radnje i sl.) 1. dosl. tako je kako se može pretpostaviti, sve je jasno, ne treba dalje objašnjavati [ plati grijanje, plati ostale režije, i tako dalje, možeš misliti ] 2. pren. iron. u zn. da što ne može biti, da tko nije za što sposoban, da je što obratno od onoga što se tvrdi ili što bi se moglo očekivati [ kaže da će sam iscijepati metar drva, možeš misliti kako će iscijepati ]; što (ti) misliš?, što (vi) mislite?, što misliš? u situaciji kad se što radi ili kad se traži mišljenje (ob. ne očekujući izravan odgovor, jer se podrazumijeva da je što dobro, povoljno, vrlo ispravno itd.); B. daj mi Bože što mi misli žena, ne daj što mi misli majka posl. žena misli da sam kod druge žene, majka da mi se dogodilo zlo (onda kad me nema dugo kod kuće); dati misliti (komu) radnjom ili tvrdnjom staviti koga pred probleme, učiniti da se zabrine, natjerati koga na razmišljanje [ da racionalni i iracionalni sloj ljudskoga mozga nisu dobro spojeni greškom evolucije, to se ne da dokazati, ali dade čovjeku misliti; potez konjem na bijelo polje dao mu je misliti ]; misliti svoje ne izjašnjavati se, ali držati svoje mišljenje; misliti svojom glavom biti neovisan u mišljenju, ne padati pod tuđe utjecaje, opr. misliti tuđom glavom; (to) ne bih ni u snu mislio, tko bi to mislio nikad se tome ne bih nadao; noću misli kako će (što će) danju... stalno smišlja, uvijek nešto snuje, stalno kuje planove [ noću misli što će danju prevariti ]

Ako to nije lijep IZLET, onda ja ne znam što je (to lijep) IZLET ]; otkad znam za sebe otkad pamtim, od vremena kad sam bio dijete; tko zna, tko bi znao, tko to može znati to je nesigurno, to je neizvjesno; to da znaš (znate) završna sekvencija za pojačavanje sadržaja prethodno rečenog; neka ti bude jasno, to znaj, uzmi k znanju, (to dobro) zapamti; ne zaboravi, nemoj zaboraviti, nemoj smetnuti s uma; to se zna razumije se, naravno, naravski (u dijaloškoj situaciji potvrđuju se riječi sugovornika); to zna i moja baka (strina), to znaju i vrapci na krovu to je svima dobro poznato; (i) šta ti ja znam (u nabrajanju činjenica, opisivanju događaja itd. kad se ne zna što bi se sve moglo nabrojati ili kad se želi reći da ima toga tako mnogo da nema smisla ponavljati) [ obećavao je on njoj i blagostanje i lagodan život i šta ti ja znam, a onda baš ništa ]; zna se poznato je iz iskustva, svakomu je jasno, drugačije ne može biti; zna se (što) poznato je [ zna se da je on veliki umjetnik ]; zna se (infinitiv) događa se da se (izvrši radnja rečena infinitivom) [ djetetu se hrana zna zaletjeti u grlo; zimi se stakla znaju zalediti dogodi se da se zalede ]; znam ja nas (ob. u šali) u zn. znam ja kakvi smo mi ljudi, poznato mi je kakav smo mi svijet u raznim okolnostima; mi smo kojekakvi, svašta se može očekivati; znamo se 1. poznajemo se (u neposrednom susretu ili u kontekstu) 2. znamo kakvi smo, znamo naše zajedničke dobre i loše crte (pojačano, znamo se mi dobro), usp. znam ja nas; znam te ja dobro su mi poznati tvoji postupci; znaš (znate, znaj i dr.) u pričanju kao poštapalica bez značenja; znaš kako (to ide, kako se radi itd.) (u izravnom obraćanju u okviru poznate teme kad sugovornik samo podsjeća na nešto poznato i razumljivo) [ najprije se uči lakše, pa malo teže i znaš kako to ide ]; znaš (znate) šta (što) (u izravnom obraćanju uvodne riječi za skretanje pažnje na ono što će se reći ili kao najava da se nešto misli reći) [ Znaš što.

Kroz ove tekstove provlače se zapravo slične teme kao i u prvome dijelu, o objektivnosti, nepristranosti, konzistentnosti, dijaloškoj mogućnosti kritike, s naglaskom na kritiku kao vrijednu povratnu informaciju iz koje se uvijek može učiti bez obzira na ocjenu, na kritičarevu educiranost te problematiku prostora za kritiku u masovnim medijima, izumiranju kritičara te nužnosti okretanja drugačijim i inovativnijim medijima/formama/pristupima.

Moguće je i potrebno u dijaloškoj konfrontaciji slijediti i rabiti četiri naputka što ih Rebić predlaže kada je riječ o čitanju i razumijevanju evanđeljâ.

A. naime što (šta) u okviru već izrečenog teksta najavljuje neko objašnjenje onog o čemu se je prije govorilo [ (Tu padaju velike riječi.) Naime što: radi se o velikom novcu ]; pa što (onda ako) uvodna sekvencija rečenice u zn. da ono što slijedi neće imati značenja, neće utjecati na ishod i sl.; što će meni tko nitko mi nije potreban, mogu sam; što ćeš, što ćete tu se ne može ništa učiniti, promijeniti, tako je to; što ćeš da ti kažem u dijaloškoj situaciji na neko pitanje ili nakon opisivanja čega u zn. to je teško opisati, tu se nema što reći (kad je ono o čemu se govori loše, kad ne pruža mnogo nade u poboljšanje, kad nema mnogo smisla razgovarati); što kažu što se kaže; što možeš, što se tu može; (eh) što nije, (eh) što ne bi itd. iron. na riječi sugovornika dovodi se u sumnju ono što sugovornik kaže ili što on navodi kao riječi onoga tko nije prisutan; što on zna o tome (u dijaloškoj situaciji ili u izlaganju u supr. rečenici iza ali) on ništa ne zna o tome, malo vrijedi što on zna; što rekli uzgredno objašnjenje podataka ili misli o kojima se govori, kao što je običaj da se kaže, kao što mnogi govore; što ti je (netko, nešto) kao uzrečica pri isticanju osobina (nježnosti, vrijednosti, stručnosti, sposobnosti i sl.) dobrih ili loših u zn. znao sam da je takav, i ovaj put se potvrđuje da je tako; B. bilo što bilo ma što da se dogodilo; da je što, da je bar što da bar ima neku vrijednost, da bar nešto vrijedi, (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili u svojem izlaganju) u zn. da nešto ne vrijedi mnogo [ toliko molbi i gnjavaže oko toga, a da je bar što = da je bar nešto ]; daj što daš pristajem na najnižu cijenu, bescjenje; govorio što govorio bez obzira na to što kažeš; ma što bilo što, što bilo; ne zna se što je što ne razabire se, ne vidi se dobro, ne mogu se razlikovati sastavni dijelovi; nije ne znam što, v. znati; ni za što na svijetu nipošto ne pristajem, nema te cijene za koju bih pristao na to; ono što se stavi (opis i sporazum s onim tko zna na što se misli kad se ne može imenovati predmet koji nema imena ili mu se ne zna ime, npr. razni umeci, dodaci, igle koje se provlače itd.) = ono što se umetne, = ono što se pritisne i sl.; pa što (onda)? završna sekvencija iskaza u zn. da što ne mijenja činjenično stanje, da nema velike važnosti, da sve ostaje isto unatoč onome što je rečeno; što (šta)... (da)... (uz ponovljenu riječ u zn. da odluka bez odustajanja ne poznaje cijenu) = što bude da bude [ (to ću ostvariti) što košta (da) košta ]; što bi bilo, što bi imalo biti (u dijaloškoj situaciji na pitanje »ima li što (nova)« i sl.) nema ništa, nema ničega; što bilo bilo što, nešto, ne birajući, makar koliko; što bolje, što više, što prije kako je najbolje moguće, koliko se više može, kako je najprije moguće; što ću gdje ću našao sam se u nezgodnoj situaciji u kojoj mi nije lako odlučiti, nemoćan sam u ovim okolnostima; što ću mu ja, što mu ja mogu kako je tako je, ja tu ništa ne mogu, nemam mogućnosti da to izmijenim; što da ne bi (h) (u dijaloškoj situaciji na pitanje da li bi što radio ili učinio) bi (h), kako ne bi (h), zašto da ne bi (h); što ga nema = kakvoga nema, kakav ne postoji, s kojim se nitko ne može uporediti [ to je čovjek što ga nema ]; što (sam, smo itd.) ga perfekt glagola podrazumijeva da se dodaje ili misli uz »onaj, ona itd.« kao nešto već viđeno ili poznato [ čovjek što smo ga sreli = onaj kojega smo sreli ]; što gore to bolje = nek bude gušća čorba, usp. čorba; što ja (tu) mogu ja tu ništa ne mogu, nisam mjerodavan, nije u mojoj kompetenciji, nemoćan sam, nije u mojoj moći da izmijenim činjenice; što ja znam ne znam, otkud da znam, nije mi poznato; (e) što (ti) je (imenica u nominativu) iron. pejor. (u dijaloškoj situaciji ili kao zaključak da nešto ne vrijedi mnogo, da pokazuje nedosljednost i sl.) [ (e) što (ti) je veliki učenjak jučer je tvrdio jedno, danas drugo ]; što je (čega) koliko god ima, dokle obaseže, dokle se proteže [ što je pametnih ljudi, što je zemlje naše ]; što je da je makar što bilo, bez obzira nato što je; što je ovo (u čuđenju) ovo još nisam vidio, iznenađen sam, čudim se ovome; što (mu) je tu (mu) je ne može se ništa izmijeniti, kasno je za ikakvu promjenu, sad se više ništa ne može učiniti (moramo biti zadovoljni, moglo je i gore); što mi se... (jede itd.) jako mi se... (jede itd.); što mi se ne da nisam ni najmanje raspoložen za što, nemam volje; što (ti) misliš?, v. misliti; što mu je što se s njim događa, je li normalan, je li pri sebi; što sad do toga je došlo da se ne može znati kako dalje; što sam ja kriv ja nisam kriv, nije moja krivnja; što se može tako stoji stvar, ne može se ništa izmijeniti; što si prid. radni (glagolsko vrijeme) ponovljeno u zn. da je radnja završena, da se ne može nastaviti ili ponavljati ono što se dogodilo ili što će se kao završeno dogoditi [ što si napravio, napravio si; Gotovo je: što je bilo bilo je; što ćeš uhvatiti, uhvatit ćeš ]; što s tim 1. (kao pitanje) (pa) što onda, ništa zato, ne smeta, ne mijenja na stvari, svejedno (je), ne igra nikakvu ulogu, nema važnosti 2. (u istom zn. kao dio rečenice) [ Malo se je stanje popravilo, ali što s tim, kad nema volje ] 3. (pitanje koje ne traži odgovora) u zn. to ne pomaže, ničemu ne služi, ništa ne vrijedi [ dao mi je neka kliješta, ali što (ću) s tim ], usp. šta; (i) što sve ne (nakon spominjanja više pojedinosti ili nabrajanja mnogo koječega, koješta, svašta) [ ljudi su radili, gradili i što sve ne ]; što ti bi kako si to mogao učiniti, jesi li bio pri sebi, kako ti se to moglo dogoditi; što ti je tu ti je (što je tu je) riječi kojima se sabire iskustvo onoga što je urađeno uglavnom prema kontekstu da nije najgore ili da se s time treba suočiti; što zna što je otkud on može znati, nije to za njega [ što zna prostak što je ponašanje ]

Mladena Gavran dosad je režirala uglavnom sebe (odlične monodrame Hotel Babilon i Najluđa predstava na svijetu), a sada je pokazala da može glumce voditi i razigrati ih u tzv. sjedećoj, odnosno dijaloškoj drami.

Ovaj uvid, jednom kad je zadobiven dijalektičkim razmatranjem, najbolje se prenosi drugima u dijaloškoj formi, smatraju Platon i njegovi sljedbenici u Akademiji, i to u neposrednom, živom razgovoru.

U mojem prvom filmu (Sporazumijevanje, 1976.) Tadić je - tada već afirmirani sineast - u kratkoj, ironično intoniranoj dijaloškoj ulozi odigrao samog sebe, a obrazac je kasnije primijenio na mene tako da mi je u nekoliko svojih dugih filmova povjeravao male kameo-uloge pretvarajući me u nešto poput osobnoga filmskoga znaka.

Kako ćete se pripremiti za gumi defekt te hoćete li s uspjehom ukloniti tvrdokorne flekice s karoserije vašeg automobila sve su to teme o kojima će raspredati Švec i Peh u zabavnoj dijaloškoj formi.

Pod Viscontijevim vodstvom Valli je maestralno, napose kontroliranim naglašavanjem melodramskih gesta, utjelovila operno koncipiran lik strastvene i egocentrične aristokratkinje, svjesne žrtve iluzija romantične ljubavi, postigavši u sjajnoj međuigri, dijaloškoj i tjelesnoj, s Farleyjem Grangerom kao svojim beskrupuloznim, ali na koncu ipak ranjivim ljubavnikom, ravnotežu istodobnog privlačenja gledatelja na identifikaciju s romantičnim projekcijama svoga lika i njihovog ironijskog razotkrivanja.

To su zapravo priče u dijaloškoj formi nastale u razdoblju između 1965. i 1994 i namijenjene su ne samo stručnoj, već široj čitalačkoj publici.

Kad smo pomnije poslušali snimke, shvatili smo da je dobar dio knjige u dijaloškoj formi.

Kettelerova veličina je u dijaloškoj otvorenosti prema novim socijalnim rješenjima i u nepokolebljivoj vjernosti načelima katoličkoga društvenog nauka i prakse.

Jay polazi od toga da se projekcijski karakter svakog autobiografskog teksta odražava u pripovjednoj strukturi. ÂťOntološki jazÂŤ između ja koje piše i ja koje se opisuje može se učiniti ili oblikotvorno plodonosnim ⠀ kao npr. u dijaloškoj strukturi priče o djetinjstvu Nathalie Sarraute Enfance (1983) ⠀ ili pak može ostati oblikom zatvoren tekst u kojem taj jaz ipak nije uklonjen.

Svoju je homiliju Papa održao u dijaloškoj formi, razgovarajući s prvopričesnicima, koji su se trudili odgovoriti na njegova pitanja u pravom natjecateljskom tonu, glasno uzvikujući svoje odgovore.

Međutim Hatcher je čak i komornoj dijaloškoj drami sa samo dva lika nastojao dodati elemente spektakla, pa mu je očito bilo važno da i scena bude razrađena s elementima koji naglašavaju kako se radnja zbiva u Parizu, centru svjetske umjetnosti kojem nacisti nakalemljuju svoj nakaradni ukus.

Scarlett Johansson, seks-diva nalik djevojčici čija meka zlaćana put kao da još miriše na mlijeko, a pune roza usnice kao da samo čekaju zagristi jagode, jest Allenova muza, što najbolje dolazi do izražaja u jednoj dijaloškoj sceni između nje i Javiera Bardema, kad Allen montažno ne previše logično dva puta ubacuje vrlo krupni plan Scarlettina lica, slaveći njegovu ljepotu i erotičnost, međutim Allen je isto tako svjestan psihološke sugestivnosti lica Rebecce Hall, koju ono Scarlettino već dugo nema.

Ona se snažno osjeća i u izrazito razlagačkoj određenosti, sklonijoj dijaloškoj prepirci i narativnom monologu (vidi Dafninu, Arcetrovu i Amintinu priču), nego zapletu koji se odigrava i razrješava na pozornici, pred očima gledatelja.

Zahvalna papi Wojtyli za učvršćenje koncilskog usmjerenja, Crkva na početku 21. stoljeća, prvenstveno vjerna Duhu Svetomu, odlučno nastavlja svoju misiju naviještanja Isusa Krista i evanđeoskih vrijednosti kao i zahtijevanja radikalnog nasljedovanja Isusa Krista u dijaloškoj otvorenosti prema suvremenom svijetu, suvremenom čovječanstvu i svakome čovjeku.

Tada će Mario Kovač i Petra Radin izvesti predstavu po dijaloškoj priči Sarma.

Scenske realizacije djel â dvaju eminentnih europskih romanopisaca 20. stolje ć a: Meše Selimovi ć a i Roberta Musila, beogradske su predstave; dramatizacija romana Derviš i smrt Borislava Mihajlovi ć a Mihiza u adaptaciji i režiji Egona Savina i izvedbi Narodnoga pozorišta i dijaloškoj prozi Sanjari (izv.

Rezultat koji bi u galeriji bio prezentiran nije zamišljen unutar neke predviđene forme i u potpunosti ovisi o samoj dijaloškoj fazi koja rezultatu prethodi.

Da Balade posjeduju dramsku strukturu u Varaždinu je 1986. potvrdio Omladinski dramski studio AC ' 77, koji je djelovao u i uz Kazalište, uprizorivši ih kao dramsku predstavu sa svim zakonitostima dramskoga teksta u dijaloškoj formi od realističkih do fantastičnih scenskih rješenja.

bestraga mu glava neka nestane bez traga, ne želim ga nikad više vidjeti; (kao muha) bez glave smušen (o), zbunjen (o), lakomislen (o); bez glave i repa nije potpuna i logička cjelina, smušeno; dajem glavu potpuno sam siguran u ono što govorim, ni najmanje ne sumnjam, jamčim (glavom) [ dajem glavu da vi ne znate što govorite ]; dignuti glavu osmjeliti se, opr. pognuti glavu; doći glave (kome) 1. prouzročiti čiju smrt 2. upropastiti čiju karijeru, budućnost, njegovu nepoželjnu ili zlu djelatnost, prekinuti čije dobre ili loše namjere, izvršiti ono što se misli kad se radi o glavi; dok mu stigne iz stražnjice u glavu treba dugo čekati da shvati (o onome tko sporo misli i slabo shvaća); držati glavu u pijesku (kao noj) ne željeti se suočiti s neugodnim činjenicama; držati u glavi pamtiti; dubiti na glavi svašta poduzimati uzalud ili po čijem prohtjevu; fali mu daska u glavi nije sasvim normalan; gdje mi glava tu mi hrana 1. pripadam onamo gdje živim 2. svagdje ću se snaći; glava mi puca (u izražavanju umora, napetosti i sl.) [ glava mi puca od tih uvijek istih razgovora ]; glavu gore ne daj se, ne budi malodušan, ne gubi optimizam, ne predaj se teškoćama, nevoljama i beznađu; glavom bez obzira (pobjeći) pobjeći u najvećem strahu, ne gledajući za sobom, bez osvrta; glavom i bradom iron. on sam, lično, osobno; glavom kroza zid (ići, pokušavati, ne moći) nastojati na čemu što okolnosti ne dopuštaju; glavu u vjetar 1. dosl. okrenuti se licem prema vjetru (da ne pozli kad se brod ljulja na moru) 2. ništa ne misliti, biti lakomislen, pustiti mozak na pašu; ide (mi, ti, mu itd.), mota (mi, ti, mu itd.) se po glavi pada mi na pamet, muči me kao misao, nosim u mislima (ob. za neku trajniju i duže zasnivanu ideju); igrati se glavom izvrgavati se životnoj opasnosti; imaš glavu (u situaciji kad se želi upozoriti nekoga, ob. oštrije, da može izvršiti neku radnju prije čega treba promisliti, da može donijeti dobru odluku ako želi) [ izračunaj, ocijeni kako ti je bolje, imaš glavu ]; misli svojom glavom, mućni glavom, upotrijebi mozak, budi samostalan u razmišljanju; imati bubu (bube, crva) u glavi biti sklon prema čemu što ne odobravam; imati soli u glavi biti pametan, razuman; imati (držati) u glavi 1. imati znanja, znati 2. pamtiti, držati na pameti; izbiti (sebi, kome, što) iz glave pejor. napustiti lošu namisao ili učiniti da je drugi napusti; iz glave izmisliti, sam sastaviti i govoriti, na pamet govoriti; izgubiti glavu 1. poginuti 2. izgubiti prisutnost duha; iznijeti (izvući) živu glavu ostati živ nakon opasnosti po život; kao dječja glava med. u opisu veličine tvorbe ili tumora (bez detaljiziranja u mjernim jedinicama); (voljeti, paziti) kao oko (oči) u glavi iznad svega, nadasve, u najvećoj mjeri; kimati glavom pejor. poslušno odobravati, biti pokoran; kotrljaju se, padaju glave gine se, ljudi se međusobno ubijaju; krov nad glavom kuća, dom, sklonište, utočište; lupati, razbijati glavu naporno razmišljati, rješavati nešto teško, s mukom tražiti odgovor ili rješenje; lupiti (udariti) glavom o zid razočarati se, snositi loše posljedice zbog zablude ili pogreške, prekasno shvatiti i kajati se zbog onog što je počinjeno; (za to, od toga i sl.) me (te itd.) ne boli glava ne brinem se oko toga, to mi ne zadaje brige, ne treba se oko toga mnogo brinuti, to nije problem, to je sporedna stvar, to je sporedan problem, to ne može pričinjati teškoću; metnuti, gurnuti, staviti glavu u torbu izložiti se smrtnoj opasnosti; misliti svojom glavom misliti samostalno, ne padati pod utjecaj; mota mi se, vrzma mi se po glavi dolaze mi misli, dolazi mi na um; mrtva glava ne govori živi mogu govoriti što žele ili lagati kad nije više živ onaj tko zna istinu; mućnuti glavom bolje razmisliti; muti (vrti) mi se u glavi dobivam vrtoglavicu; napuniti glavu (kome) zaraziti koga lošim namislima; (doći, izići, popeti se) na vrh glave (kome) dosaditi, dodijati; ne dizati glavu naporno raditi bez prekida, ne odvajati se od posla (obično za stolom); ne ide mi u glavu 1. ne mogu to vjerovati 2. teško to shvaćam; (nemati) ni glave ni repa nije potpuna i logička cjelina, smušeno; ne okrenuti glavu ne obratiti pažnju na koga; nešto (mi) kopa po glavi muči me jedna misao; ne zna tko mu glavu nosi nije samostalan, zbunjen je u planovima u životu, nesuvisao u postupcima i namjerama; nije o glavu nije prijeko potrebno žuriti, nema žurbe; nije za o glavu nije od presudne važnosti, nije prvenstveno važno, nije najvažnije, nije pitanje života ili smrti; nositi (imati, držati) glavu u torbi izvrgavati se životnoj opasnosti; obijati se (kome) o glavu snositi posljedice, biti žrtva čega; obiti (obijati) se o glavu, v. obijati; oboriti, pognuti glavu snužditi se, pokunjiti se; ode glava tu će se izgubiti život; od glave do pete (za osobu) sav, u svakom pogledu; od glave riba smrdi od pretpostavljenih dolaze nevolje, kriva je nesposobnost onih koji zapovijedaju ili upravljaju; o njegovu glavu kad se što razbije ili uništi, a nije velika šteta u usporedbi s većim zlom; (o) prati (kome) glavu oštro koriti koga; pamet u glavu pazi što radiš, budi razuman, urazumi se; pasti na glavu izgubiti pamet; pokloniti glavu (kome) poštedjeti život; postaviti na glavu problem postaviti potpuno drugačije, obratno; po svojoj glavi prema svojem znanju i volji; preko glave previše, više nego što se stiže obaviti; prevaliti, preturiti preko glave proživjeti, pretrpjeti, podnijeti; probiti glavu dosaditi govorom, pričanjem, savjetovanjem; puši mi se glava (od čega) zaokupljen sam pitanjima, problemima; puhnulo mu u glavu najednom se nešto neobično sjetio, uletio u pustolovinu; raditi o glavi (kome) 1. poduzimati radnje koje bi mogle dovesti do čije smrti, planirati čiju smrt, organizirati ili nastojati da tko bude ubijen 2. pren. raditi na tome da se uništi čija egzistencija, karijera, da mu se uništi društveni, službeni, politički itd. položaj; skakati na glavu sport glavačke; ni za živu glavu nikako, nipošto, ni na koji način, ni u kojem slučaju; skinuti glavu (kome), skratiti za glavu (koga) 1. ubiti, pogubiti 2. svakojakim sredstvima skinuti s položaja (koga); spasiti (svoju) glavu spasiti život, uspjeti ostati živ, sačuvati život; svoje glave 1. tvrdoglav 2. izrazito samostalno radi i misli; šaliti se glavom (igrati se glavom) izvrgavati se životnoj opasnosti; tebi je (tebi su) po glavi vrzma ti se, mota ti se po glavi (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili u dokazivanju sugovorniku) [ ja imam briga, a tebi su po glavi gluposti ]; tko nema u glavi ima u nogama onaj tko nije bio usredotočen na ono što je imao obaviti mora se vratiti da obavi, ne ostaje mu drugo nego da se vrati i obavi; to (ga) je stajalo glave zbog toga je izgubio život; tvrde glave teško shvaća; tovariti na glavu (kome, što) pejor. okrivljavati (koga za što); udarati, lupati glavom o zid doživljavati stalna razočaranja, nailaziti na stalnu nemogućnost da se što učini; udariti u glavu (kome) opsjednuti se čime (idejom, namjerom, životnim planom itd.); uhvatiti se za glavu naglo uvidjeti pogrešku, naći se u čudu; uliti u glavu (kome, što) naučiti (koga što) izravnom podukom; uvrtjeti u glavu povjerovati u što, zanijeti se čime, uobraziti što, umisliti što; zamijeniti (svoju) glavu knjiš. dati život za život, »ne dati besplatno svoju kožu«; zavrtjeti glavom (kome) zaluditi koga; znati (koga) u glavu znati ga kako izgleda; ucijeniti glavu (čiju) raspisati nagradu za život razbojnika, odmetnika; (biti) usijana glava pretjerano (biti) zagrijan za neku ideju, ideologiju ili zamisao, zanositi se, zanesenjak

Zatvoreni u svoj solipsistički hermeneutski krug, unatoč proklamiranoj dijaloškoj otvorenosti, i današnje pluralističko društvo, kultura i čovjek u njoj, najradije bi iz javnosti izgnali sve ono što ih podsjeća na muku i patnju.

bolje kazati (reći) poštapalica kad se iskazivanje dopunjuje ili popravlja; da ne kažem (o) (kad se najavljuje mali oprez prema značenju riječi koja slijedi) [ on je u najmanju ruku dobrostojeći čovjek, da ne kažem bogat = a moglo bi se reći da je bogat ]; barem, bar; kad ti ja kažem (s naglaskom na ja) u zn. naglašavanja da je sigurno istina ili da je točno ono što govornik tvrdi; (u raznim kontekstima); kad ti kažem ponavljam ono što sam rekao, upozoravam te na to što si čuo, zapamti to, shvati da je to važno što si čuo; kako se kaže... 1. (poštapalica u situaciji kad se traži predah da se nađe prava riječ) [ tome služe one, kako se kaže... specijalne škare ] 2. u zn. »kako se inače ili obično kaže« ili »kao što se obično kaže« ili »kako se lijepo kaže« (kad se naglašava da je nađena prava riječ) [ to je baš to, kako se kaže specijalne škare ]; kaže da... (kažu da...) kad se prepričavaju tuđe riječi, smisao onoga što je drugi rekao, neka tvrdnja ili kad se ukazuje na smisao onoga što izriče govornik u izravnom obraćanju [ kaže da mu je to ukusno; kažu da masnoća u krvi nije tako opasna ]; ne može kazati (reći) kako (koliko, na koji način itd.) kaže se kad što premašuje naše shvaćanje ili očekivanje; što ćeš da ti kažem (rečem), v. što; što (šta) kažeš (kažete)? izraz čuđenja na ono što je sugovornik rekao; što kažeš (kažete) (na to)? u dijaloškoj situaciji kad se 1. traži mišljenje 2. očekuje čuđenje ili priznanje; štono kažu, kako ono ljudi kažu kao što inače ljudi zovu, što da se kaže tu gdje se ništa suvislo ne da reći ni izmijeniti; tko kaže, tko kaže da... (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika koje se dovode u pitanje ili se u njih sumnja ili u izlaganju kad se što dopušta kao mogućnost ili odbija kao mogućnost) [ A: Vi nemate dozvolu za rad B: Tko kaže (u zn. »imam«); magle sad nema, ali tko kaže da se neće do večeri spustiti = nije sigurno da se neće, mogla bi se spustiti ]; ako smijem kazati (reći) ograda od grublje ili oštrije riječi koja slijedi; iskreno kazano = iskreno rečeno, v. iskreno; kazati (reći) po duši (po istini) iskreno rečeno, reći ću iskreno; kaži mi da ti kažem = reci mi da ti rečem, v. reći; ne kaži mi da ti ne kažem = ne reci mi da ti ne rečem, v. reći; prije nego što kažeš... žarg. vrlo brzo, u kratko vrijeme [ ako se ne obučeš prehladit ćeš se prije nego što kažeš keks (britva, hop) ]; prije nego što trepneš okom; rekla-kazala brbljanje, tračevi, ogovaranja; rekla-kazala (- čula), v. reći; samo mu ime kaže vidi se po imenu ili nazivu što je to