Tu su i multimedijski radovi koji prikazuju podzemnu faunu dinarskog krša, koja je tu najbogatija u svijetu, rekao je Hini Nikola Tvrtković.

Ponikve su ljevkaste udubine promjera do nekoliko stotina metara, i jedan su od najznačajnijih oblika dinarskog krša.

Na dnu, u posljednjoj, petoj dvorani, očekuje ih najveća podzemna životinja, istarska čovječja ribica, endemski albino vodozemac koji je od svojih srodnika iz dinarskog krša navodno genetički stariji nekoliko milijuna godina, te skulptura prozvana Snješko, stalagmit nastao spajanjem dviju siga 1986. godine, iako se, kako kaže Legović, to moglo dogoditi i tisuću godina prije ili poslije.

Prostrane zaravni Dinarskog krša privlačile su znanstvenike iz mnogih krajeva pa su upravo ovdje nastajale prve teorije o načinu i vremenu postanka zaravni u kršu.

Istraživanje morfogeneze zaravni Roglić (1957) proširuje na veći dio Dinarskog krša te dolazi do sličnih zaključaka.

Priznanje je dobila za istraživanja u području molekularne biologije kojima je obuhvatila je nekoliko endemnih i vrlo rijetkih špiljskih životinja Dinarskog krša.

Kulturni krajolik bitno je utjecao i na percepciju najšireg prirodno-prostornog okvira kojim se bavi naša tema, Dinarskog krša.

On ne zahvaća sjeverni dio Dinarskog krša, Sloveniju, Istru (najpoznatije u karstologiji) i jadranski dio (koji je najpopularniji u turizmu).

Razlika između dinarskog kulturnog areala i Dinarskog krša jest razlika između kulturne povijesti Dinarida koja je stara te dopire s pojedinim elementima do najranijih društava, i povijesti moderne znanosti i na racionalnoj metodologiji zasnovane istraživačke prakse.

Moderni standardi zaštite prirode danas nameću cjelovitu evaluaciju Dinarskog krša.

Prva detaljna istraživanja krša kao i prve teorije o kretanju vode u kršu razvijene su upravo izučavanjem fenomena dinarskog krša.

Cilj ove međunarodne znanstvene konferencije je stvaranje teoretskih i praktičnih doprinosa konceptu održivog razvoja krških regija s posebnim naglaskom na iskustva postignuta u prostorima dinarskog krša.

Tijekom skupa bit će organizirani brojni poludnevni izleti na obližnje krške fenomene (izvore i slivove dvije velike ponornice Like i Gacke itd.), a poslije skupa će biti organiziran višednevni izlet na još nekoliko značajnih fenomena dinarskog krša u Hrvatskoj.

Hrvatska je prošlog vikenda dobila najdulju pećinu Dinarskog krša, Kitu Gaćešinu, koja je za stotinjak metara nadmašila popularnu i vrlo posjećenu slovensku Postojnsku jamu.

Posljednjih godina i svijet je Hrvatsku prepoznao kao zemlju s još nedirnutom prirodom dinarskog krša sa svim nadzemnim i podzemnim krškim fenomenima i njihovim ljepotama.

Predavači su bili: akademik Andrej Kranjc s temom o povijesti karstologije i ulozi Dinarskog krša u razvoju karstologije uopće; Andrej Mihevc s novom skicom koja teži objasniti razvoj Dinarskog krša; zatim, Ognjen Bonacci, s temom o odnosu čovjeka i krša na primjeru voda; zatim Vlado Božić s kronika zbivanja u speleološkim istraživanjima krša u Hrvatskoj u zadnjih dvadeset godina; Jasminko Mulaomerović, koji je izložio problem uspješnog špiljskog turizma u regiji nasuprot neuspješnom u Bosni i Hercegovini; Mićko Radulović, s temom o hidrogeološkim odnosima u kršu Crne Gore i aktualnim problemima u pogledu korištenja i zaštite voda; te Boris Sket s temom stanja istraženosti račića roda Sphaeromides u Dinarskom kršu.

Pisalo se o tajanstvenom legionaru, srpskom patriotu velikog vojničkog znanja i gerilskog iskustva pokupljenog po cijelom svijetu, koji na čaroban način prenosi znanja na mladiće s dinarskog krša.

Preliminarni rezultati ukazuju da se radi o znatno bržoj koroziji vapnenca nego u sjevernom dijelu Dinarskog krša, međutim za donošenje relevantnog zaključka trebat će pričekati do završetka istraživanja.

A bio je kraj sa svojim posebnostima, koje su se ponajprije ogledale u konfiguraciji okoliša prepunog izvornog dinarskog krša, depopulaciji, zanemarenosti, nezaposlenosti, poljoprivrednoj degradaciji i još mnogim drugim stvarima.

U ovom predavanju dan je prikaz speleoloških i znanstvenih spoznaja o Jamskom sustavu Kita Gaćešina, jedne od naznačajnijih špilja Dinarskog krša duljine 22,5 km i dubine 665 m (stanje svibanj 2012.), u kome je od 2004. do 2012. godine obavljeno preko 70 speleoloških istraživanja u organizaciji članica Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, u kojima je sudjelovao 181 speleolog iz 27 speleoloških udruga.

U prvom predavanju korišteno je obilje podataka do kojeg su došla hidrogeološka istraživanja Dinarskog krša, koja ovaj reljef čine neobičnim, čudnim i čudesnim.

Naša Lika pripada tipičnom području dinarskog krša, te je to područje napose zanimljivo znanstvenicima za istraživanja.

Među prvima spominje neke špilje dinarskog krša poznati putopisac J.

Veoma je često korišten kod nas i u svijetu njegov kartografski prikaz raširenosti dinarskog krša u kojem izdvaja uži krški pojas i fluvio krški pejzaž (pokriveni krš) koji je najzastupljeniji na prostoru današnje Karlovačke županije (područje tradicionalnog Korduna vidjeti sl. 2. 2., linija 2 i oznaku 2 a).

Nepoznate su široj javnosti, a predstavljaju žive spomenike tradicionalnog vjekovnog ljudskog rada i utjecaja staništa, od bezvodnog dinarskog krša, planinskih pašnjaka do naplavnih ravničarskih polja.

U srijedu 15. veljače s početkom u 20 sati, u prostorijama " Zelene akcije ", Frankopanska 1 (dvorište) u Zagrebu, održat će se predavanje na temu " Sedam veličanstvenih izvora našeg dinarskog krša ".

U sklopu aktivnosti za zaštitu dinarskog krša predstavljenih kroz popularno-znanstvenu monografiju Krš bez granica u koju je uvršteno i Crveno jezero, tim stručnjaka raznih profila okupljenih oko Prof Ognjena Bonaccija, održat će u Imotskom i drugim općinskim središtima predavanja na kojima će govoriti o manje poznatim aspektima ove znanosti referiranim na nedovoljno istražene krške fenomene, te o njihovom utjecaju na svakodnevni život ljudi ali i obrnuto, o čemu rijetko razmišljamo, ali imamo i premalo saznanja.

Čovječja ribica endem je dinarskog krša i naseljava uski priobalni pojas od Slovenije do Crne Gore.

Na konferenciji je kroz predavanja i postere predstavljeno osamdesetak radova koji obuhvaćaju različite aspekte dinarskog krša, od hidrogeoloških svojstava, transporta zagađenja, intervencija u kršu, do podzemne faune.

Razlog tomu je i njen položaj, uz more, planine dinarskog krša i nizine velikih rijeka.