U Zagrebu je u 87. godini života umro Dinko Fio, poznati hrvatski skladatelj, melograf, dirigent, zborovođa, osnivač i voditelj klapskih sastava te glazbeni pedagog.
U Zagrebu je u 87. godini života umro Dinko Fio, poznati hrvatski skladatelj, melograf, dirigent, zborovođa, osnivač i voditelj klapskih sastava te glazbeni pedagog.
Podrijetlom s otoka Hvara, Dinko Fio je rođen 28. travnja 1924. u Blatu na Korčuli, školovao se Dubrovniku i karijeru nastavio u Zagrebu.
Nakon Prašelja ansambl su vodili Adalbert Marković, Vinko Glasnović, Zdravko Vitković, Ivo Androja, Dinko Fio, Vladimir Babuš, Marijan Krajna i Božidar Galli, a danas ga vodi Josip Nalis.
Stručno ocjenjivačko povjerenstvo festivala imalo je zaista težak zadatak od ukupno 32 skladbe pristigle na Natječaj za nove skladbe ovogodišnjeg festivala odabrati naslove koji će se izvesti u okviru Večeri novih skladbi, a kojima su poznati klapski skladatelji, kao što su Krešimir Magdić, Joško Ćaleta, Duško Tambač, Pero Gotovac, Dinko Fio i mnogi drugi, uistinu oplemenili hrvatsku glazbenu baštinu.
Gospodin Dinko Fio je jedan od naših prvih i rijetkih, uistinu stručnih, melografa tijekom (od 1943.) i poslije II. svjetskog rata.
Pjesme su zapisali i obradili Duško Topić (glazbeni voditelj i producent), Joško Veršić, vokalni pedagog društva Dinko Fio, Zlatko Potočnik, a HKUD ' Osijek 1862. ' otpjevalo a cappella ili u pratnji mnogobrojnih karakterističnih instrumenata za pojedina folklorna područja.
Garofulice su u kategorija izvornih pjesama otpjevale Garifule, cviće moje " u obradi Ljube Stipišića, te u kategoriji novih skladbi Galiotovu pesan " Vladimira Nazora koju je uglazbio Dinko Fio.
U 87. godini umro Dinko Fio, iskusni meštar dalmatinske terce
Tako su riječkoj publici kao gosti večeri bili kraćim prikazom životnog puta i umjetničkog stvaralaštva predstavljeni; maestro Dinko Fio, književnik Jakša Fiamengo, maestro Ljubo Stipišić, koji je u Rijeci obilježio 40 - tu obljetnicu svojeg stvaralaštva i književnica Lucija Rudan.
Golgota Jedan od bardova klapske pjesme Dinko Fio ima vjerojatno najveći opus skladbi pisanih za klape i obrada tradicionalnih napjeva koje je najvećim dijelom sam i zapisao još sredinom 20. stoljeća.
Bile su to pjesme Ej, tedaj (Benjamina Ipavca) i Dobra večer ružo moja (obrada Dinko Fio), što su ih zajednički izveli članovi oba zbora.
Rane partiture dalmatinske kajdanke ispisao je Vlaho Paljetak, prijeratni dubrovački trubadur, tobože na privremenu radu u Zagrebu, a slijedili su ga njegovi sugrađani, gitarist i skladatelj Mario Nardelli te, uz braću Tralić, još jedan sabirač i zapisivač folklornih napjeva Dinko Fio.
Dosadašnji laureati poljičke nagrade su etnomuzikolozi i skladatelji Ljubo Stipišić Delmata i Dinko Fio, a završnica je ujedno i susret klapa pod nazivom Pjesnik i klapa.
Prvi komin Snježanin je žensko muški vokalni ansambl iz Zagreba kojemu je domaćica Snježana Špiljak, a voditelj maestro je Dinko Fio, skladatelj, melograf i dirigent.
Boris Papandopulo, Josip Hatze, braća Petar i Frano Tralić, Dinko Fio i plejada nas mlađih - Duško Tambača, Duško Geić, Nikola Buble, Krešimir Magdić, Ivo Forčić i ja.
Veseli što je Nugal po treći put bio najbolji, a opet ne veseli što to nije uspjelo, recimo, Refulu (Bura je vijala, narodna - Dinko Fio), onako da se malko karte zamišaju.
U srijedu, 2. studenoga 2011., u dobi od 87 godina, preminuo je veliki hrvatski glazbenik: dirigent, skladatelj, melograf i pedagog Dinko Fio.
Basi su livada a ostala tri glasa cvijeće koje raste na njoj (Dinko Fio) upravo tog načela drži se klapa Komiža i oni koji uistinu žele doživjeti ugođaj prave tradicionalne dalmatinske klape, zaustavit će se komiškim kaletama i trgovima kako bi slušali ovu klapu.
Dinko Fio ostvario je i obiman skladateljski opus na temeljima tradicijske glazbe, a neke su pjesme toliko povezane s tradicijom da ih se često smatra izvornim napjevima.
Dinko Fio sam je obilazio mjesta u Dalmaciji i zapisivao narodne pjesme više od pet desetljeća te uz pomoć kazivača otrgnuo zaboravu mnoge skladbe koje su se u narodu očuvale jedino usmenom predajom.
Kad me u dječjem zboru HRT-a, gdje su sve djevojčice bile soprani, profesor Dinko Fio kao alta izdvojio u kut i to među dečke, nisu me utješile njegove riječi da ću biti posebna i da je moj glas rijetkost i čar.
Osim Vicka Dragojevića kao obrađivači i aranžeri pojavljuju se Miho Bulić te Dinko Fio.
Legendarna zagrebačka klapa Nostalgija okupljena u izvornoj postavi, koja je najveće uspjehe postigla pjesmama koje je za klapsko pjevanje obradio i pripremio maestro Dinko Fio, izvela je sada već legendarnu pjesmu " Žorna ", onako kako to samo oni znaju i umiju, izmamivši gromoglasni aplauz publike.
Čovjek koji je koji je potaknuo ovome kominu je maestro Dinko Fio, melograf, skladatelj i dirigent.
- Ovu godinu su nam umrla dva zasigurno najvrjednija čovjeka u glazbi - Ljubo Stipišić Delmata i Dinko Fio.
Mnoge su njezine pjesme stekle popularnost u klapskom pjevanju (glazba Dinko Fio), a od njezinih je stihova pokojni Marin Carić sastavio s Hvarskim pučkim kazalištem vrlo uspjelu predstavu Stori letrat.
Na svom širokom repertoaru klapa ima pretežito dalmatinske skladbe, harmonizirane i komponirane od strane najpoznatijih autora kao što su: Dinko Fio, Silvije Bombardelli, Mario Nardelli, nedavno preminuli Ljubo Stipišić, Krešimir Magdić, Rajmir Kraljević, Nikola Buble, Zdenko Runjić i drugi.
Maestro Dinko Fio i legendarni znalac i stručnjak Ljubo Stipišić-Delmata dugi niz godina zapisivali su stare dalmatinske napjeve po otocima, priobalju i cijeloj Dalmaciji, naravno i drugi hrvatski istaknuti klapski voditelji i stručnjaci.
Kao jugoslavensko dijete bila sam impresionirana kad smo sa zborom IV. gimnazije (pod ravnanjem prof. Zdravka Vitkovića) putovali po Hrvackoj i svud osvajali prvo mjesto, to manje više, maltretiral je mene i Dinko Fio, ali Vitković nije propuštaj jednu stvar: Kak se prvo pjevalo Hej Slaveni, posle je orila Lijepa naša i makar je nama bilo jasno da bumo uvijek pobrali prvo mjesto na svakom natjecanju, neupitno, Vitković je nekak zdušnije mahal pred nama, tak jako drukčije, kad je bila na redu Lijepa naša.
7. Ne virujen valovima tvojin, Dinko Fio Ivan Cetinić
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com