Pojasnio je da je Bebić negodovao zbog pitanja USKOK-ove tužiteljice i pritom vrlo impulzivno reagirao, zbog čega ga je, tvrdi, morao upozoriti da nije u Saboru nego u sudnici gdje vrijede drugačija pravila. U državi parlamentarne demokracije i vladavine prava te diobe vlasti Šprem nalaže da predsjednik Vrhovnog suda mene pozove i da mi naredi da se ispričam Špremu ili čak i svim biračima.

Na svoj je način naime konzekvenca progresivnog premještanja političkog djelovanja od razine diobe vlasti na razinu socijalne kontrole i potom generalizirana nadziranja.

Ono se prvenstveno ogleda u odbijanju diobe vlasti, ideološkog pluralizma i vladavine prava.

Ta razlika u primjeni načela diobe vlasti je zapravo išla na štetu sudaca, a u korist zakonodavnog tijela što je i dovelo do njegove supremacije.

Lambert uočava da je u razvoju američke institucije sudbenog nadzora nakon 1880. godine došlo do promjene interesa od reguliranja diobe vlasti prema odlukama o odlikama zakonodavstva.

Vlast u RH je osnovana na načelu diobe vlasti na zakonodavnu (Sabor), izvršnu (predsjednik Republike, Vlada) i sudbenu vlast.

Upravo s tim u svezi, valja ukazati na odredbu iz članka 106. stavak 1. Ustava, prema kojoj - u odnosu na kadrovsko popunjavanje savjetodavnih tijela Predsjednika Republike - nisu dopuštena imenovanja koja su u suprotnosti s načelom diobe vlasti.

- osporeni pojmovi iz PZ-a predstavljaju pravne standarde čija jasnoća, razumljivost i odredivost niti s jednog aspekta nisu upitni u zakonodavstvu, pravnoj praksi i pravnoj teoriji; - načelo nullum crimen, nulla poena sine praevia lege poenali ispunjeno je i ako prekršaj nije propisan zakonom, ali ga je u okviru svoje nadležnosti na temelju zakonske ovlasti donijelo drugo tijelo, koje je pritom poštovalo pretpostavke valjanosti pravnih propisa koji se donose uz zahtjev za općim važenjem; - osporene odredbe PZ-a u suglasnosti su s načelom vladavine prava (članak 3. Ustava), načelom diobe vlasti (članak 4. stavak 1. Ustava) i načelom ustavnosti i zakonitosti (članak 5. stavak 1. Ustava) kao i legitimnim ciljevima koji se tim odredbama žele postići; - za pojedine odredbe nisu navedeni razlozi koji su ustavnopravno relevantni za njihovo osporavanje; - razlozi osporavanja pojedinih odredbi PZ-a nisu ustavnopravna pitanja već pitanja svrsishodnosti rješenja odnosno modela propisanih tim odredbama pri čemu je izbor metoda legitimno pravo zakonodavca, utemeljeno na ovlaštenju iz članka 2. stavka 4. točke 1. Ustava; - mogućnost nekog alternativnog rješenja sama po sebi ne čini zakon nesuglasnim s Ustavom, pod uvjetom da je rješenje koje je ponudio zakonodavac ostalo unutar ustavnopravno prihvatljivih granica te Ustavni sud nije nadležan davati svoju ocjenu o tome je li ono najbolje za uređenje dotičnog pitanja odnosno jesu li zakonodavne ovlasti iz članka 2. stavka 4. točke 1. Ustava u tom pitanju trebale biti iskorištene na drugačiji način; - visina propisivanja određene obveze (novčane kazne) nije ustavnopravno pitanje koje se razmatra tijekom ustavnosudskog postupka ona bi iznimno mogla biti predmetom ustavnosudske ocjene samo u slučaju kad bi ugrožavala ljudska prava i temeljne slobode pojedinca, što ovdje nije slučaj; - osporene odredbe PZ-a u suglasnosti s načelom razmjernosti i legitimnim ciljem, usmjerenim na sprečavanje odugovlačenja prekršajnog postupka putem samoinicijativnog određivanja vremena isticanja dokaza tijekom prekršajnog postupka; - ustavnopravno je prihvatljivo da jačanjem načela akuzatornosti i razmjernosti osporavanje presuda u cijelosti ovisi o volji stranaka, - osporene odredbe PZ-a nisu u nesuglasju s pravom na sudsku zaštitu i pravom na žalbu protiv osude za kazneno djelo, zajamčenima Konvencijom. (Odluka broj U-I-4433/2007, U-I-4494/2007, U-I-4605/2007, U-I-326/2008, U-I-474/2008, U-I-1433/2008, U-I-1880/2008, U-I-2305/2008, U-I-4339/2008, U-I-5276/2008, U-I-163/2009, U-I-526/2009, U-I-805/2009, U-I-1323/2009, U-I-1424/2009, U-I-2666/2009)

Napušta se razoblje dogovorne ekonomije, jednopartijskog sustava, jedinstva vlasti i viševrsnosti vlasništva, a uvodi sustav demokratskih standarda s proklamiranjem tržišnoga gospodarstva, jednovrsnosti vlasništva, višestranačja i diobe vlasti.

Ideja o potrebi diobe vlasti zapravo je stara gotovo koliko i sama povijest političke misli.

Autor prve utjecajne moderne formulacije diobe vlasti je engleski konstitucionalist 17. stoljeća John Locke, a na njegovom je učenju veliki francuski ustavni pisac Charles de Montesquieu (De l ' esprit des lois) oblikovao cjelovitu ideju o diobi vlasti na tri grane - izvršnu, zakonodavnu i sudbenu.

Pitanje diobe vlasti i relacija međusobne suradnje, a istodobno i uzajamnog nadzora pojedinih grana vlasti, jednako je intrigantno i danas, o čemu svjedoči opsežna pravna i politološka literatura.

Socijalistička oporba već je osudila tu odredbu ističući da bi se time prekršilo načelo diobe vlasti.

Mi nismo imali puno prostora za biranje i HNS je bio jedini logični izbor s obzirom na političku scenu u Zadru i način diobe vlasti po županijskim središtima, u Gradu Zadru i samoj Županiji.

Kako je građanska klasa od kraja 18. i tijekom 19. stoljeća postupno osvajala političku vlast u cjelini, načelo diobe vlasti gubi svoj izvorni društveno-politički smisao i značajke, te se svodi na rješavanje ustavno-pravnog odnosa između organa koji obavljaju državne funkcije - zakonodavnu, izvršnu i sudsku.

Isto tako, izložena zakonska regulativa o postupku kandidiranja i izbora članova DSV doprinosi implementaciji ustavnog načela diobe vlasti na zakonskoj razini u normativnom smislu, a i u praktičnom djelovanju.

Recimo u pravcu sve evidentnije juristokracije koja je, prema mnogim istraživačima kompleksa diobe vlasti, a posebno položaja i uloge sudbene vlasti, danas već evidentna tendencija i formacija u okvirima suvremene ustavodemokratske države.

Ako o tom vitalnom aspektu sudbene vlasti kao organskom elementu ustavnog mehanizma diobe vlasti danas intenzivno raspravljaju i oni koji se ponose s najjačom i najuglednijom sudbenom vlasti na svijetu, onda o tome iz još više razloga treba raspravljati i kod nas.

Ovaj članak u st. 2. sadrži fundamentalno načelo prema kojemu: Načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom.

U sustavu diobe vlasti sudbena je funkcija neovisna grana državne vlasti kako bi mogla ostvarivati vladavinu prava.

Dakle, za ostvarivanje sudske neovisnosti bitno je priznanje i učinkovita primjena načela diobe vlasti (čl. 4. Ustava RH).

Zato je i potrebno naglašavati čl. 4. stavak 2. Ustava RH, jer u suštini načelo diobe vlasti daleko više čini koordinacija funkcija negoli njihova stvarna ili apsolutna odjeljenost.

Mehanizam diobe vlasti je od početka postojanja suvremene države shvaćen kao najsnažnija moguća garancija poštivanja Ustava.

2. NORMATIVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR U HRVATSKOJ 2.1. Sudbena vlast u Republici Hrvatskoj Ustavom Republike Hrvatske, u čl. 4., određeno je da se državna vlast temelji na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.

Istaknuto je da je vlast u RH ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast, ali da načelo diobe vlasti uključuje i oblike međusobne suradnje i uzajame provjere nositelja vlasti čime se otvaraju mogućnosti predlaganja i drugih ustavnih rješenja temeljem ove odredbe.

Prema načelu diobe vlasti, za ocjenu ustavnosti zakona mjerodavan je Ustavni sud, pa tako prema članku 88. Ustava, u slučaju sumnje u ustavnost zakona, Predsjednik Republike mora, nakon što proglasi zakon, pokrenuti odgovarajući postupak pred Ustavnim sudom.

Jednako tako napisali ste kako Prema članku 4. Ustava Republike Hrvatske u Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. " te da bi sudac Turudić to morao znati. " Nadalje, u pismu kažete da je sudac Turudić u obnašanju sudačke dužnosti neprofesionalno iznio svoju osobnu impresiju o radu Hrvatskog sabora što je nedolično sudačkom položaju koji obnaša te time svojom izgovorenom riječju narušava dignitet i javno povjerenje u Hrvatski sabor i dovodi u pitanje i ugled i dostojanstvo suda i sudačkog poziva ".

Duga povijesna debata u sebi je uključivala niz dramatično važnih pitanja: pojavu, razvoj i preobrazbe monarhije, aristokracije i demokracije, legitimaciju vlasti, pojavu suverene države nacije, značaj Rechtsstaata i diobe vlasti, razvitka vladavine prava, države blagostanja.

" Savezna vlada smatra da mjere koje je posljednjih dana poduzela vlada premijera Ponte glede smanjivanja ovlasti Ustavnog suda i prebacivanja nadležnosti u pogledu objave sudskih odluka ozbiljno ugrožavaju načelo diobe vlasti ", stoji u priopćenju njemačke vlade koje je potpisao glasnogovornik Steffen Seibet.

Ako pak malo bolje pogledamo kako se provodi Ustav u pogledu obavljanja poslova javne vlasti, vidjet ćemo da je već i temeljno načelo demokratske vladavine - tzv. trodioba vlasti - propisano Člankom 4. Ustava RH: U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.