Zagrebački holding ugovorio je posao vrijedan 16,4 milijuna kuna s agencijom Dekra, odnosno hrvatskom podružnicom te njemačke tvrtke za privremeno zapošljavanje koju vodi Daniele Divjanović, a u kojoj je zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Darko Tipurić, kontroverzni bivši dekan Ekonomskog fakulteta, piše Jutarnji list.

Do kraja ožujka Udruga certificiranih članova nadzornih i upravnih odbora (HUCNO) ponudit će Vladi bazu certificiranih polaznika Programa korporativne edukacije, koji udruga organizira u suradnji sa zagrebačkim i splitskim ekonomskim fakultetom, i to na besplatno korištenje, najavio je ing. Daniel Divjanović, predsjednik HUCNO-a, inače direktor tvrtke za zapošljavanje Dekra iz Zagreba.

Armije dr. Gabrijel Divjanović, uz hvalu kako su svaki taj zahvat snimali i imaju fotografije.

Tako je Hrvoje Divjanović dopredsjednik DVD-a i voditelj ekipe djece od 6 do 12 godina uvježbavao mlade vatrogasce za predstojeća natjecanja a već prvo je 15.5. ove godine u Belišću.

Član odbora sekcije bio je i dr. Gabrijel Divjanović, koji je s nekim članovima Hrvatskoga prirodoslovnoga društva, kao mladi partizanski časnik, sudjelovao u svojevrsnoj popularizaciji astronomije među partizanima.

Navodno su partizani fotografirali njeno mučenje te je načelnik vojnog suda II. armije dr. Gabrijel Divjanović snimke pokazao Mili Budaku uoči njegova smaknuća.

Sastav zločinačke organizacije koja je 1945. zapovijedila, nadzirala i počinila zločin genocid nad hrvatskim narodom: " Drug " Josip Broz " Tito " (Jugoslaven, i boljševik, bravar i maršal, ZLOČINAC, glavni zapovjednik u " Vrhovnom štabu " Jugoslavenske armije, predsjednik jugoslavenske vlade i generalni sekretar politbiroa CK KPJ, te agent Kominterne i doušnik sovjetske tajne policije NKVD), zatim, partizanski general Koča Popović (Srbijanac, i komunist, profesionalni oficir, zapovjednik Prve proleterske brigade, i I. armije JA), partizanski general Peko Dapčević (Srbin, i komunist), general JA Ivan Gošnjak (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, i boljševik, zapovjednik partizanske vojske u Hrvatskoj), partizanski general i politkomesar Vladimir Bakarić " Mrtvac " (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, i boljševik, predsjednik lokalne komunističke vlade u Zagrebu), partizanski general Aleksandar Ranković (Srbijanac, boljševik, krojač, član politbiroa CK KPJ i " Vrhovnog štaba ", i šef OZNE za Jugoslaviju), Milovan Đilas (Crnogorac i boljševik, član politbiroa CK KPJ i " Vrhovnog štaba "), Boris Kidrič (Slovenac, i boljševik), Andrija Hebrang " Mirotočivi " (Hrvat, i komunist, trgovac, ratni sekretar CK KPJ i zapovjenik partizanske vojske u Hrvatskoj do 1945.), general Ivan Krajačić " Stevo " (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik, bravar, šef OZNE za Hrvatsku), Ivan Maček (Slovenac, i boljševik, šef OZNE za Sloveniju), Franc Leskošek (Slovenac, i boljševik, šef partizanske vojske u Sloveniji), zatim, partizan Vladimir Nazor (Hrvat, jugoslavenski i hrvatski književnik i zločinac, predsjednik predsjedništva komunističke skupštine " ZAVNOH "), zatim, Gabrijel Divjanović (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik, poslijeratni direktor zagrebačke zvjezdarnice, a 1945. načelnik vojnosudskog odjela II. armije partizanske Jugoslavenske armije), zatim, partizanski general Kosta Nađ (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik i titoist, oficir OZNE), zatim, politkomesar I. armije partizanske Jugoslavenske armije, Mijalko Todorović (Srbin, velikosrpski koljač), zatim, general Arso Jovanović (Srbijanac, profesionalni oficir, Jugoslavenske armije od veljače 1945. godine, i pomoćnik generala Ivana Gošnjaka), Josip Boljkovac (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, i boljševik, oficir OZNE u Karlovcu), zatim, Josip Manolić (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik i ratni zločinac, oficir OZNE u Bjelovaru), zatim, partizanski oficir i ratni zločinac Većeslav " Veco " Holjevac, komandant I. korpusa partizanske vojske u Hrvatskoj, i član " Komande grada Zagreba " (zadužen za kršenje ljudskih prava hrvatskih izbjeglica u Zagrebu, i za likvidaciju hrvatskih ratnih ranjenika i " ročnika " u Zagrebu, 1945. godine), zatim, Aleksandar Koharević, ministar zdravstva komunističke lokalne vlade u Zagrebu (zadužen za likvidaciju ranjenika iz zagrebačkih bolnica, zajedno s Krajačićem koji je odgovoran i za maceljske žrtve zajedno sa Stjepanom Hršakom i ostalom partizanskom bandom), zatim, Drago Desput (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, komunist), član sudskog odsjeka " Glavnog štaba NOV " Hrvatske, Stanko Obradović (Srbin iz Hrvatske), partijski sekretar KPH u partizanskoj " IV. udarnoj brigadi ", Dimitrije Georgijević, opunomoćenik " Odjeljenja za zaštitu naroda " za Jugoslaviju, Jakov Blažević (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik i zločinac), partizanski Javni tužilac Hrvatske, zatim, Vukašinović (predsjednik partizanskog tzv. " NOO " za Slavoniju), partizanski major OZNE, " drug " Brnčić, zamjenik komesara, potpukovnik Robić Ivan, pomoćnik majora Ćuk Milojko, major Vujanović Damjan, major Vidović Lazo i kapetan Janeković Slavko, članovi izvršnog aparata za tako zvane " specijalne zadatke " tzv. " III. odsjeka Odjeljenja za zaštitu naroda " za Hrvatsku, Zvonko Komarica, iz opunomoćeništva partizanske divizije " KNOJ " u Hrvatskoj, zatim, " drug " Vicko Krstulović, ministar unutarnjih poslova komunističke Hrvatske (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik i zločinac), i drugi de facto ubojice iz zločinačke organizacije komunističke partije, zatim, " drug " Lutvo Ahmetović, de facto ratni zločinac sa Jazovke, i zamjenik načelnika UDBE u Zagrebu, Simo Dubajić (Srbin iz Hrvatske, boljševik, i četnik, te velikosrpski koljač iz 45 ' na Kočevskom Rogu), glavni komandant koljačke partizanske jedinice na Kočevskom Rogu, major, " načelnik štaba IV. armije), i ideološki vođa pobunjenih Srba iz 1990. godine), zatim, oficir Jugoslavenske armije, " M. P. " (Jugoslavenka hrvatskog podrijetla, zločinka i boljševik), partizanski politkomesar u " XI. dalmatinskoj brigadi 26. divizije Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije " koja je iz svoje jedinice odabirala ljude za " povjerljiv zadatak " ubijanja ratnih zarobljenika na Kočevskom Rogu, zatim Nikola Marić Bokež " Crnogorac ", " komesar čete ", Kosta Ugrica, politkomesar " I. bataljona " partizanske " XI. dalmatinske brigade ", član Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) i KPJ, sudionik ratnog zločina i masovnih ubojstava na Kočevskom Rogu 1945. godine, Albert Štambuk, " zamjenik politkomesara 1. čete 5. bataljona XI. dalmatinske brigade " Jugoslavenske armije, Dinko Periša Ljubo, pukovnik " JNA ", Ivan Gugić, (partizanski) vojnik, Titov borac u " XI. dalmatinskoj brigadi ", svjedok-pokajnik, zatim, Nikola Maršić, " zamjenik komandanta 2. bataljona XI. dalmatinske brigade " koji je zapovijedao izabranicima iz " XI. dalmatinske brigade ", u sastavu od 60 do 70 partizana koji su ubijali na Kočevskom Rogu hrvatske ratne zarobljenike, i zarobljene hrvatske civile, Ljubo Barbarić " Hvaranin ", " politkomesar 3. bataljona XI. dalmatinske brigade ", član SKOJ od 1941. i KPJ od 1943. godine, Ivo Franković, " komandir 3. čete 3. bataljona XI. dalmatinske brigade ", član KPJ od 1943. godine, Božo Kačić, partizanski desetar u " XI. dalmatinskoj brigadi ", također sudjelovao u genocidu na Kočevskom Rogu, i u silovanju zarobljenih hrvatskih žena i supruga kod Kočevja ubijenih časnika hrvatske vojske oružanih snaga NDH, Ante Ćepić, " omladinski rukovodilac 4. bataljona u XI. dalmatinskoj brigadi Jugoslovenske armije " maršala Tita, Maks Baće i Jovo Kapidžić, Rankovićevi pomoćnici, izdali su, uz Ivana Matiju Mačeka, Simi Dubajiću zapovijed od Rankovića i Broza " Tita " za pokolj hrvatskih ratnih zarobljenika na Kočevskom Rogu kod Ljubljane, 1945. godine, partizanski pukovnik Dušan Dule Korać (Srbin sa Korduna), politički komesar 26. divizije JA, član komisije viših oficira koja je došla u kontrolu do jama-masovnih grobova na Kočevskom Rogu, zatim, počinitelji genocida u Maclju kod Krapine 1945. godine, Stjepan Hršak (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik, titoist i zločinac, krojač po zanimanju, oficir (partizanski poručnik) i komandant tajne službe partizanske vojske u Krapini, i krvoločni isljednik OZNE, i komandant zarobljeničkih koncentracijskih logora u Krapini i okolici, te glavni zapovjednik i egzekutor na Maclju, zatim, ubojica s Maclja, Ivan Valjavec (Hrvat), doušnik UDBE među hrvatskim radnicima (" gastarbajterima ") u Zapadnoj Njemačkoj nakon rata, Rudolf Krivak (Hrvat), Josip Koret (Hrvat), Dragutin Koret (Hrvat), Stjepan Vinceljak (Hrvat), Šimek Leljak " Šinter " (Hrvat), Florijan Šerek (Hrvat), funkcionar UDBE nakon rata, Ivan Strmečki " Stanko " (Hrvat), ubijao nedužne ljude i u zagorskom Jesenju za vrijeme rata, Slavko Kovačec " Štefunjak " (Hrvat), Dragutin Draganić " Radobojec " (Hrvat), Josip Kovačec (Hrvat), Alojz Brodar (Hrvat), Zvon Smrečki (Hrvat), Miško Grobotek (Hrvat), August Herceg (Hrvat), i još 45 drugih partizana-ubojica na maceljskoj gori, te Leopold " Leo " Horvat (Hrvat), zapovjednik civilne OZNE u Krapini (zajedno s Hršakom izabirao dobrovoljce-ubojice za pokolj u Đurmancu i na vrhu maceljske gore Ilovec, a poslije rata radio u zagrebačkoj UDBDI, umirovljen sa činom kapetana UDBE), zatim, Branko Löw (Hrvat), oficir OZNE u Krapini, Ivica Fizir (Hrvat), istražitelj civilne OZNE u Krapini, i gradonačelnik Krapine nakon " demokratskih " promjena 1990. godine, Valent Katalenić " Valek " (Hrvat), istražitelj civilne OZNE u Krapini, Petar Bezjak " Perica " (Hrvat), zloglasni komesar koncentracijskog logora u Mirkovcu kraj Sv. Križa Začretja kod Krapine, 1945. godine, a poslije rata bio je " isljednik " zloglasne UDBE u Zagrebu, Milan Kunštek, prvi zapovjednik i " veliki i zloglasni krvoločni komandant " koncentracijskih logora kod Krapine, Branko V (i) dović (Hrvat), " komandant " komunističkog koncentracijskog logora u Oroslavlju kod Krapine, 1945. godine, Josip Frankol (Hrvat), krvoločni isljednik vojne OZNE u Krapini, Ivan Đurkin (Hrvat), krvoločni isljednik vojne OZNE u Krapini, zatim Mladen Šafranko " Marijan ", partizanski podoficir i stražar vojne OZNE u Krapini, svjedok-pokajnik o genocidu u Đurmancu, Mirkovcu i Maclju kod Krapine, 1945. godine, zatim, Dragutin Rafaj, partizanski oficir, i partizan Živko Vujčić, ubijali su, metkom u potiljak, hrvatske teške ranjenike iz zagrebačkih bolnica na Jazovki kod Sošica na žumberačkom gorju, i mnogi drugi partizanski i jugokomunistički ratni zločinci i zločinci protiv čovječnosti...

Divjanović, Gabrijel (1913. - 1991.), prirodoslovac i popularizator znanosti.

Bio je časopis s malom nakladom sve dok ga 1968./69. kao glavni urednik nije preuzeo Gabrijel Divjanović i ubrzo stvorio visokotiražni znanstveno-popularni časopis.

Dr. Gabrijel Divjanović napustio je 1978. godine upravljanje Zvjezdarnicom, odlaskom u mirovinu, a novi direktor postao je Zlatko Britvić, dipl. inž. geodezije (1978. - 1981.) koji je pokušao izmijeniti tradicijski utvrđenu koncepciju Zvjezdarnice, što je dovelo do brojnih nesuglasica i problema i konačno prinudne uprave nad Zvjezdarnicom.

Ukoliko će i dalje biti razumijevanja za idealne ciljeve njezinih suradnika ona će sve dalje i sve jače širiti svoj utjecaj, dok se i posljednji član našeg naroda ne osjeti potpuno i svjesno građaninom svemira. " Godine 1953. Rozgaj je morao napustiti upravljanje Zvjezdarnicom, koju je privremeno preuzeo Zlatko Britvić, tada student, a zatim od 1954. godine dr. Gabrijel Divjanović.

Marin Divjanović došao je s dva krivotvorena virmana ukupne vrijednosti 958 tisuća kuna u PBZ i uplatio navedeni iznos na račun Nenada Brkića, koji je dio novca prebacio na račun Savarinove tvrtke, a dio je predao nepoznatom muškarcu.

Daniel Divjanović: Educirano je 600 polaznika Ranko Šuvar/CROPIX

Predsjednik je pohvalio dobrovoljne članove sa najviše intervencija a to su Divjanović Hrvoje, Živadinović Domagoj, Ivić Tomislav i Dološić Tomislav.

Od rata mu ništa ne ide od ruke, kroz suze je rekla Jelka Divjanović iz Donje Motičine, majka Marina Divjanovića (39), jednog od osumnjičenih za prevaru tešku milijun kuna.

Sa dva krivotvorena virmana Mercatora od 374.000 i 584.000 kuna Divjanović je krajem listopada došao u poslovnicu PBZ-a u Velikoj Gorici.

To su: Crnički Ivan, Crnički Blanka, Prlina Ilija, Slapničar Nada, Dodig Ana, Lončarević Branka, Divjanović Sofija, Novak Marija, Travnikar Narcisa, Lugarić Agata, Grubić Sonja, Stanćić Božidar, Bočkaj Danko, Kauzlarić Granić Biserka, Ujlaki Ivan, Herceg Katica i Vaso Gajić.

K. P. H. s kojega je koncem 1944. smijenjen ratni sekretar Andrija Hebrang, te je razvojačeni partizanski general Bakarić postao i predsjednikom lokalne komunističke vlade u Zagrebu, i sudjelovao je u genocidu nad hrvatskim narodom koji je Tito zapovijedio u dva navrata, jednom u okupiranom Zagrebu, 14. svibnja 1945. godine (svjedok Gabrijel Divjanović, pripadnik II. armije Jugoslavenske armije, i poslijeratni direktor zagrebačke zvjezdarnice), i u Ljubljani, 28. svibnja 1945. godine, a taj drugi genocidni sastanak tiče se preko 30 tisuća hrvatskih ratnih zarobljenika smaknutih na Kočevskom Rogu u razdoblju od 29. svibnja do 9. lipnja 1945. godine.

Prigodnim riječima o radu Zvjezdarnice govorili su dr. Pavle Gregorić, dr. Gabrijel Divjanović te prof. dr. Leo Randić.

Armije dr. Gabrijel Divjanović, uz hvalu kako su svaki taj zahvat snimali i imaju fotografije.

Svoju poslovnu filozofiju, u kojoj tvrdi da su na dobitku i privremeni radnici i Holding i Dekra, pojašnjava direktor ove tvrtke Daniel Divjanović. Mnoge tvrtke iz socijalizma imaju odavno ispregovarane kolektivne ugovore, a mi smo iz akvarija socijalizma odavno prešli u bazen s morskim psima.

Holding ima strahovitu stopu bolovanja koju je omogućio upravo kolektivni ugovor, a radnici »Dekre« su pouzdani, kaže Divjanović koji, međutim, ne želi otkriti koliku proviziju po zaposleniku ostvaruje njegova tvrtka.

Izabrani su i članovi Upravnog odbora: Jozo Riger, Danijel Matković, Melita Kratofil, Tomislav Dološić, Viktor Lončarić, Hrvoje Divjanović, Dražen Ništ, Julka Baničin i Mijo Stojaković.

Na njoj djeluje Slavko Rozgaj (1895. - 1978.), čije je najpoznatije djelo Knjiga o zvijezdama, Josip Goldberg (1885. - 1960.), koji je autor udžbenika za srednje škole Astronomija, te Gabrijel Divjanović (1913. - 1991.) - upravitelj Zvjezdarnice od 1954. do 1978. god., plodan autor popularno-znanstvenih tekstova i dugogodišnji urednik časopisa Čovjek i Svemir, koji je izlazio i u nakladi od 70 tisuća primjeraka.

Izvor ovih podataka, načelnik Vojnog suda II armije dr. Gabrijel Divjanović, tvrdio je štoviše, kako je svako akt opisanog mučenja snimnjen fotoaparatom, te su on i Vlado Ranogajec uoči smaknuća snimke pokazali ocu žrtve zatvorenom Mili Budaku